Zašto odbijanje toliko boli – i šta uraditi povodom toga

Facebook Twitter LinkedIn

Odbijanje je najčešća emotivna rana koju zadobijamo u svakodnevnom životu. Naš rizik od odbijanja je prije bio ograničen veličinom našeg neposrednog društvenog ili romantičnog kruga. Danas, zahvaljujući elektronskoj komunikaciji, društvenim medijima i dating aplikacijama, svako od nas je povezan sa hiljadama ljudi, od kojih bilo ko može ignorisati naše objave, razgovore, poruke, ili dating profile i ostaviti nas tako da se osjećamo odbijenima.

Kao dodatak ovim vidovima manjih odbijanja, i dalje smo ranjivi na ozbiljna i razorna odbijanja. Kada nas partner napusti, kada dobijemo otkaz, kada nas prijatelji zaborave, ili kada nas porodica i okolina osuđuju zbog našeg načina života, bol koju osjećamo može biti apsolutno paralizirajući.

Da li je odbijanje koje smo iskusili malo ili veliko, jedna stvar ostaje konstantna – uvijek boli, i obično boli više nego što očekujemo.

Pitanje je, zašto? Zašto nas toliko muči kada nam dobar prijatelj ne ”lajka” prazničnu sliku sa porodicom koju smo objavili na Facebook? Zašto nam to kvari raspoloženje? Zašto nas nešto naizgled nebitno čini razdzražljivim, ljutim na svoje prijatelje, i zašto se loše osjećamo u vezi sebe?

Najveću štetu koju odbijanje čini najčešće zadajemo sami sebi. Baš onda kada nas naše samopouzdanje boli, mi ga povrijedimo još više.

Odgovor je – naši mozgovi su programirani da reaguju na taj način. Kada su naučnici smjestili ljude u MRI mašine i tražili od njih da se sjete nedavnog odbijanja, otkrili su nešto nevjerovatno. Vidjeli su aktivnost u istim dijelovima mozga koji su aktivni kada osjećamo fizičku bol. Zbog toga čak i mala odbijanja bole više nego što mislimo da bi trebalo, jer izmamljuju stvarnu (iako emotivnu) bol.

Ali zašto naš mozak tako funkcioniše?

Evolucionarni psiholozi vjeruju da je sve počelo kada smo bili lovci i skupljači i živjeli u plemenima. Budući da nismo mogli preživjeti sami, bivanje odbačenim od strane plemena je u suštini bila smrtna presuda. Kao rezultat, razvili smo mehanizam ranog upozorenja koji će nas obavijestiti da smo u opasnosti od ”izbacivanja sa otoka” od strane ostalih članova plemena – i to je bilo odbijanje. Ljudi koji su bolnije iskusili odbijanje bi vjerovatnije promijenili svoje ponašanje, ostali u plemenu i proslijedili svoje gene.

Naravno, emotivna bol je samo jedan od načina na koje odbijanje utiče na našu dobrobit. Odbijanje također šteti našem raspoloženju i samopouzdanju, uključuje izljeve ljutnje i agresije, i destabilizuje našu potrebu za ”pripadanjem”.

Nažalost, najveća šteta koju uzrokuje odbijanje je obično nanešena od strane nas samih. Zaista, naš prirodni odgovor na ostavljanje od strane romantičnog partnera ili na bivanje zadnjim članom koji se bira u tim nije da jednostavno ližemo svoje rane, nego da postanemo vrlo samokritični. Nazivamo sebe raznim imenima, naglašavamo svoje nedostatke, i osjećamo gađenje prema sebi. Drugim riječima, baš kada nas naše samopouzdanje najviše boli, mi ga još više oštetimo. To nije emotivno zdravo i psihološki je destruktivno, a i dalje je svako od nas to uradio u jednom trenutku.

Dobra vijest je da ima boljih načina za nošenje sa odbijanjem, stvari koje možemo uraditi da u stranu sklonimo nezdrave reakcije, ublažimo našu emotivnu bol i ponovo izgradimo svoje samopouzdanje. Ovo su samo neki od njih:

Nulta tolerancija za samokritičnost

Koliko god da je primamljivo izlistati sve svoje greške nakon odbijanja, i koliko god prirodno bilo da kudimo sebe zbog onoga što smo ”pogriješili” – nemojte! Naravno, zapitajte se šta se desilo i razmotrite šta bi mogli drugačije uraditi u budućnosti, ali apsolutno nema dobrog razloga da kažnjavate sebe i da budete samokritični tokom toga. Razmišljanje ”Vjerovatno ne bih trebao/la pričati o bivšoj/em na naredno sudaru” je u redu. Razmišljanje ”Ja sam luzer!” nije u redu.

Još jedna česta greška koju pravimo je pretpostavka da je odbijanje lično, kada nije. Većina odbijanja, bilo romantičnih, profesionalnih, čak i društvenih, su zbog ”podudaranja” i okolnosti. Temeljna potraga za svojim nedostacima s ciljem razumijevanja zašto nešto nije funkcionisalo je ne samo bespotrebno, već i obmanjujuće.

Oživite osjećaj vrijednosti

Kada vaše samopouzdanje primi udarac bitno je podsjetiti sebe na ono što imate za ponuditi (nasuprot izlistavanja svojih mana). Najbolji način za podizanje osjećaja vrijednosti nakon odbijanja je da se uvjerite u aspekte svoje ličnosti za koje znate da su vrijedni.

Napravite listu od 5 kvaliteta koje imate, a koji su važni ili značajni – stvari koje vas čine dobrim prospektom za vezu (npr. puni ste podrške ili ste emotivno dostupni), dobrim prijateljem (npr. odani ste ili dobro slušate), ili dobrim zaposlenikom (npr. odgovorni ste ili imate jaku radnu etiku).

Potom izaberite jednu od njih i napišite kratki paragraf ili dva (napišite, nemojte samo u glavi razmisliti o njima) o tome zašto je taj kvalitet bitan drugima, i kako bi ga ispoljili u relevantnoj situaciji. Primjena emotivne prve pomoći na ovaj način će povećati vaše samopouzdanje, smanjiti emotivnu bol i izgraditi vašu smjelost u budućnosti.

Pojačajte osjećaj povezanosti

Kao društvene životinje, imamo potrebu da se osjećamo poželjnim i cijenjenim od strane raznih društvenih grupa s kojima smo povezani. Odbijanje destabilizuje našu potrebu za pripadanjem, što čini da se osjećamo nelagodno i socijalno nepovezano.

Zbog toga, trebamo podsjetiti sebe da smo cijenjeni i voljeni da bi se osjećali više povezano i prizemljeno. Ako vas radne kolege nisu pozvale na ručak, umjesto toga idite na piće sa članovima svog softball tima. Ako vašu djecu odbije neki prijatelj, isplanirajte da se nađu s nekim drugim prijateljem što je prije moguće. I kada vam se potencijalni partner ne javi za drugi izlazak, nazovite djeda ili nenu i podsjetite sebe da samo vaš glas nekima donosi sreću.

Odbijanje nikada nije jednostavno, ali znanje kako ograničiti štetu koju pravi, i kako ponovo izgraditi svoje samopouzdanje kada se odbijanje desi, će nam pomoći da se prije oporavimo i nastavimo dalje sa samopouzdanjem kada bude vrijeme za naredni sudar ili društveni događaj.

Članak ”Why rejection hurts so much – and what to do about it”, autora Guy Winch-a, preveden je sa portala IDEAS.TED.

Autor

Pit.ba Redakcija

View all posts

Zašto odbijanje toliko boli – i šta uraditi povodom toga

Psiholog Guy Winch dijeli neke praktične savjete za ublažavanje uboda odbijanja.

Related Posts

Važnost mentalnog treninga za usporavanje starenja mozga

PROKRUSTOV SINDROM: “Ne dozvoljavam ti da budeš bolji od mene”

Novi početak za samo jedan dan

Ovaj startup želi vaše Zoom sastanke zamijeniti hologramima

Zašto nas neke digitalne transformacije i automatizacija ne vode nigdje i ne donose nam nikakve koristi

Trendovi u industrijskom održavanju u 2022.

Kategorije

Tel. +387 33 846 213
E-mail: info@www.pit.ba
| O nama | Oglašavajte se na PIT.ba

Zašto odbijanje toliko boli – i šta uraditi povodom toga

Psiholog Guy Winch dijeli neke praktične savjete za ublažavanje uboda odbijanja.

Autor

Related Posts

Važnost mentalnog treninga za usporavanje starenja mozga

PROKRUSTOV SINDROM: “Ne dozvoljavam ti da budeš bolji od mene”

Novi početak za samo jedan dan

Ovaj startup želi vaše Zoom sastanke zamijeniti hologramima

Zašto nas neke digitalne transformacije i automatizacija ne vode nigdje i ne donose nam nikakve koristi

Trendovi u industrijskom održavanju u 2022.

Kategorije

Tel. +387 33 846 213 E-mail: info@www.pit.ba | O nama | Oglašavajte se na PIT.ba

Pratite nas

Tel. +387 33 846 213
E-mail: info@www.pit.ba
| O nama | Oglašavajte se na PIT.ba