Industrijo, koliko si ružičasta?!

Govoriti o ženama i ne obojiti izraz teško je izvedivo.

Stoga ćemo već na početku, daleko od zamki marketinški dobrano izrabljene teme i suvišnog i neuvjerljivog poetiziranja, načiniti otklon.

Za portal PIT.ba govore: prof. dr. Hadis Bajrić, Selma Bradarić, Nermin Beganović, Naida Frko-Kokić, Dijana Fejzić, Danijel Bojo

Prije nekoliko godina javnosti je predstavljena kampanja #Barbie – Dream Gap, koja je govorila o prostoru u kome se gube snovi djevojčica da postanu i učine nešto veliko. #CloseTheDreamGap poziv je da se premosti ovaj jaz između djevojčica i njihovih potencijala. U kratkom videu navedeno je kako je triput manja vjerovatnoća da će djevojčicama biti poklonjene igračke koje tematiziraju neku naučnu oblast, kao i da je dvaput veća vjerovatnoća da će roditelji na internet pretraživačima tražiti odgovor na pitanje ‘je li moj sin nadaren?’ u odnosu na ono ‘je li moja kćerka nadarena?’

I, premda je, bez pretjerane sumnje, ovo istina, vrijedi razmisliti i šta bi se desilo ako bismo perspektivu obrnuli i svijet posmatrali očima dječaka. Bi li ove brojke ostale iste na nekim drugim pitanjima: ‘je li moj dječak emocionalno pismen?’, ‘hoće li biti odgovoran i empatičan?’, ‘je li samopouzdan i stabilan?’ Značajni su dokazi, a glasovi istraživača i znanstvenika sve življi, da odrastanju dječaka pristupamo jednako loše i krivo kao i odrastanju djevojčica.

. . .

Tekst Industrijo, koliko si ružičasta?! uvod je u serijal tekstova o ženama u proizvodnji i industriji, koji odsad možete pratiti na portalu PIT.ba.

Dobrodošli u #ThePinkIndustry.

. . .

Daleko od života, daleko od STEM-a: Docrtaj mi jesen

Djeca, uostalom kao i odrasli, znanja najbolje usvajaju kontekstualno, iskustveno. U tom smislu, nimalo nam ne pomaže činjenica da smo prva indoor generacija, udaljena od prirode i, time, od STEM područja.

Znanja najbolje usvajamo kontekstualno / FOTO: LA Johnson; preuzeto sa stranice NPR

Dovoljno je pogledati žalosnu simulaciju djetinjstva, koju žive djeca još od vrtićkog uzrasta: učimo ih da je najveća vrlina sjediti i crtati jesen, bezumno prestrašeni štiteći ih od svjetlosti i nazeba! Bez aktivnosti i pokreta, bez prirodnih materijala i prljavštine, bez dimenzije i dubine, bez mogućnosti aktivnog snivanja, modeliranja i kreiranja, bez samostalnog istraživanja… Sve slabosti sistema, infrastrukture, mainstream pogleda na život prelamaju se na životima naše djece.

Šta da društvo očekuje, kakav napredak?

Napredak se, ipak, dešava, uočljiv je i vrijeme je da mu aplaudiramo!

. . .

U 2023. godini u djelatnosti C – u sektoru prerađivačke industrije FBiH ukupan broj zaposlenih iznosio je 106.230, od čega je 38.210 žena ili 36 posto. / podaci Federalnog zavoda za statistiku

U 2023. godini u djelatnosti C – u sektoru prerađivačke industrije RS ukupan broj zaposlenih iznosio je 59.582, od čega je 26.603 žena ili 44.7 posto. / podaci Republičkog zavoda za statistiku

I, premda su ovo lijepe brojke, još ništa ne govore o statusnoj i strukturi radnih pozicija na kojima su raspoređene žene unutar industrije. O ovome će svakako biti govora tokom našeg serijala.

. . .

STEM područja, dakle, tradicionalno rezervirana za dječake, i ne samo u Bosni i Hercegovini, doživljavaju promjene. Zvanične statistike studentskih službi, ali i zapažanja akademskog osoblja to potvrđuju govoreći djevojkama u prilog. „Broj djevojaka koje upisuju i završavaju Mašinski fakultet značajno se promijenio u posljednjih 25 godina: od svega nekoliko studentica u generaciji, početkom dvijehiljaditih, sada imamo takvu situaciju da su na nekim smjerovima studentice čak i brojnije“, riječi su dr. Hadisa Bajrića, profesora na Katedri za industrijsko inžinjerstvo i menadžment Mašinskog fakulteta Univerziteta u Sarajevu. Pritom, ne mijenja se samo kvantitet.

prof. Bajrić: Usudio bih se dati blagu prednost studenticama / FOTO: Ljubaznošću prof. Bajrića

„Nisu to više djevojke koje su se igrom slučaja našle u muškom svijetu mašinstva. Danas su to osobe s daleko više samopouzdanja i odvažnosti, koje ciljano upisuju inžinjerstvo i nerijetko preuzimaju i neformalnu lidersku ulogu u generaciji“, dodaje.

Glas poslodavaca: Uspjeh nezamisliv bez žena

Obrazovni sistem, odavno upozoravaju poslodavci i stručnjaci iz područja proizvodnje i industrije, nije usklađen s potrebama privrede. Uz brain drain, ovo je jedan od gorućih problema koji traži korijenite i sistematične, promišljene i dogovorene promjene. Ova je činjenica, između ostalih, vremenom poslodavce navela da, na tradicionalno muška radna mjesta, upošljavaju žene.

GS-Tvornica Mašina Travnik u osnovi je metalska proizvodna tvornica čiji je uspjeh, prema riječima Nermina Beganovića, izvršnog direktora ove kompanije, „nezamisliv bez žena.“ „Danas imamo 568 zaposlenih, od čega je 81 žena. Njih 54% su visokoobrazovane. Žene su i na svim ključnim pozicijama, počevši od pozicije generalne direktorice, rukovodioca za ključne kupce, finansija, komercijale, te službi planiranja, projektnog vođenja, tehnologija, marketinga“, ističe Beganović, dodajući kako je „radna atmosfera u mnogome uravnoteženija i sinhronizovanija tamo gdje ih imamo u odnosu na čisto muške grupe.“

Beganović: Uspjeh GS-TMT nezamisliv bez žena / FOTO: Ljubaznošću N. Beganovića

Pogon tvornice GS-TMT / FOTO: Preuzeto sa stranice GS-TMT

Sličnog je iskustva i Selma Bradarić, menadžerica prodaje kompanije Medena Commerce, snažnog bh. metaloprerađivača iz Tešnja. Iako posvećena marketingu i prodaji, prethodno je prošla razvojni put u ovoj porodičnoj kompaniji te su joj poznati svi koraci proizvodnih procesa. Doprinos žena smatra jako značajnim, ali još uvijek zanemarenim.

„Metalna industrija je uglavnom rezervisana za mušku populaciju i žene se u tom sektoru još uvijek smatraju izuzecima. Moje iskustvo u radu sa ženama, na poslovima rezervisanima isključivo za muškarce je veoma pozitivno. Smatram da žene mogu ponekad i mnogo više da doprinesu na određenim poslovima od muškaraca. One su posvećenije, istrajnije, pedantnije u obavljanju radnih zadataka i u ženama sigurno leži još uvijek neistražen potencijal za razvoj ovog sektora. Nije im se dalo dovoljno prostora i prilika da se pokažu“, istakla je za naš portal.

Bradarić: U ženama sigurno leži još uvijek neistražen potencijal za razvoj sektora / FOTO: agencija Bravaria Industrial Marketing

Pogon tvornice Medena Commerce / FOTO: agencija Bravaria Industrial Marketing

Iz već navedenih razloga poslodavci često zapošljavaju i one bez prethodnog znanja i iskustva, nude programe obuke i podrške, a nije neobičan i svojevrstan prijelaz iz drugih sektora industrije. U tom slučaju, uvijek je potreban period prilagodbe, ali on ne traje dugo.

„U našu kompaniju primili smo zaposlenice iz drvnog sektora. Neke su već nakon tjedan obuke počele samostalno raditi. Naravno, uvijek procjenjujemo uključenost u posao, želju za napredovanjem. Trenutno, imamo 15 zaposlenih žena, uglavnom rade na serijama za automobilsku industriju. Iz direktnog iskustva mogu reći da su pažljive, detaljisti, uočavaju greške koje muškarci ne vide“, govori Danijel Bojo, vlasnik kompanije BOJO-METAL.

Bojo: Žene su pažljive, detaljisti, uočavaju greške koje muškarci ne vide / FOTO: agencija Bravaria Industrial Marketing

Pogon tvornice BOJO-METAL / FOTO: agencija Bravaria Industrial Marketing

Neformalno obrazovanje: Od igre i znatiželje do liderke i inovatorice

Uz obrazovni sistem svakako, nevladin sektor jedan je od nedovoljno prepoznatih, neiskorištenih, često zaboravljanih, a itekako vrijednih i značajnih resursa koji privredi i poslodavcima dugoročno mogu biti produžena ruka.

Programi edukacije i karijernog savjetovanja, usmjeravanja i zagovaranja često mogu biti presudniji od formalnog obrazovnog puta.

Izvor nade fondacija je posvećena sistemskom podsticanju učenika i studenata na ostvarivanje najboljih obrazovnih, odgojnih i sportskih rezultata te njihovog šireg društvenog angažmana. “Naš cilj je kreiranje inkluzivne i dinamične atmosfere koja podržava dobrobit mladih, lični i profesionalni razvoj. Ovo postižemo kroz ključne programe Fondacije: vršnjačko mentorstvo, karijerno i neformalno obrazovanje”, izjavila je Naida Frko-Kokić, direktorica ove ustanove. Nedavno su organizirali STEM kampove, o čemu Frko-Kokić govori: “Ovo iskustvo nam je učvrstilo uvjerenje da djevojčice, uz jednake mogućnosti i ohrabrenje, mogu isto toliko uspjeti u STEM područjima kao i dječaci. Aktivnim uključivanjem djevojčica u STEM obrazovanje, možemo premostiti rodne nejednakosti u ovim ključnim industrijama i otvoriti put valovima budućih inovatorica i liderki.”

Frko-Kokić: Otvoriti put valovima budućih inovatorica i liderki / FOTO: Ljubaznošću N. Frko-Kokić

Djevojčice, uz jednake mogućnosti i ohrabrenje, uspjevaju u STEM područjima kao i dječaci / FOTO: Fondacija Izvor nade

I Centar za edukaciju i istraživanje „Nahla” već treću deceniju predano radi na obrazovanju i osnaživanju žena i mladih kroz različite programe i aktivnosti. “Interes za edukacijama iz STEM područja konstantno je prisutan, potaknut zahtjevima tržišta za vještinama, znanjima i kompetencijama u ovoj oblasti, koje pored povećanja konkurentnosti na lokalnom tržištu rada otvaraju prostor i za pristup globalnom tržištu. U tom smislu je posebno značajno stjecanje znanja i vještina učiniti dostupnim i izvan velikih gradova, u lokalnim mikrosredinama, u kojima one mogu napraviti značajnu razliku u unapređenju kvaliteta života i iskorištavanju potencijala mladih, a što je jedan od Nahlinih programskih fokusa u narednom period”, riječi su Ilme Čosić, koordinatorica Nahlinih programa za mlade.

Interes za edukacijama iz STEM područja konstantno je prisutan / FOTO: Centar za edukaciju i istraživanje Nahla

BIWA – s riječi na djelo

Bosna i Hercegovina baštini bogatu povijest industrije na kojoj može graditi svoju stabilnost i razvoj. Trenutno ima, a pokazuju to primjeri kompanija Medena Commerce, BOJO-METAL, GS-TMT, poslovne i tržišne lidere.

No, koliko su povijest i poslovna tradicija važne pretpostavke, vrijedi se sjetiti da razvoj podstiču upravo mladi glasovi.

„Studente mašinstva generalno odlikuje dobra radna etika, u tom segmentu ne može se argumentirano tvrditi da je neka populacija deficitarna. Ekstraordinarnost se susreće i kod studenata i studentica, te se ni u tom segmentu ne može dati prednost bilo kojoj grupi. Međutim, u segmentu odgovornosti, možda bih se usudio dati blagu prednost studenticama, uvažavajući izuzetke“, za kraj razgovora istakao je prof. Bajrić.

Jedan od mladih glasova je i nedavno osnovana Bosnian Industry Women’s Association (BIWA). Ideja o njezinom pokretanju proizašla je iz dubokog uvjerenja u potencijal žena industrijsko-tehničkog sektora.

Osnivačice BIWA-e: Fejzić, Begić-Pecar, Čolaković Čamdžija, Hasanović / FOTO: Ljubaznošću BIWA-e

“Nastojimo kreirati inkluzivno okruženje kroz dodatno obrazovanje, mentorstvo mladih žena, umrežavanja i uspostavljanja saradnje s privatnim sektorom kako bismo omogućili ženama u ovom polju da ostvare svoj puni potencijal. Smatramo da je naše društvo itekako plodno tlo u kojem žene mogu izroniti kao istaknuti lideri, doprinoseći inovacijama i razvoju bh. industrijsko-tehnološkog sektora”, poručila je Dijana Fejzić, inženjerka i Lean konsultantica, jedna od četiri osnivačice udruženja.

Za kraj, tragom #Barbie kampanje reći ćemo: djevojčice (i dječaci) ne mogu same(i).

Dakako, jednostavnog recepta za uspješno odrastanje i odgajanje liderki i lidera nema.

No, kuća, i društvo, dovoljno prostrani i sigurni da čuju njihove bučne glasove sasvim sigurno će pomoći.

Saslušajmo ih!

. . .