Rješavanje konflikta pomoću strategija koje neće narušiti Vaš ugled u kompaniji

Facebook Twitter LinkedIn

Da li cijenite prijateljske odnose sa vašim kolegicama i kolegama? Jeste li ponosni što ste dobra osoba koja nikad ne bi započela i ušla u svađu? Nažalost, možete biti odgovorni za disfunkciju grupe jednako kao i vaši borbeni članovi tima. Problem je u tome kada zazirete od otvorenog, zdravog sukoba oko nečega. Ako mislite da „postižete gol za tim“ tako što ne ljuljate brod, zavaravate se.

Timovima je potreban sukob kako bi efikasno funkcionisali. Sukob omogućava timu da se pomiri sa teškim situacijama, da prikaže različite perspektive i da osigura da su rješenja dobro promišljena. Sukob je neugodan, ali je izvor istinske inovacije, a također je i kritičan proces u prepoznavanju i ublažavanju rizika.

Ipak, svakodnevno susrećem ljude koji priznaju da im nije ugodno zbog sukoba. Oni se brinu da bi neslaganje moglo povrijediti nečija osjećaja ili poremetiti skladnu dinamiku tima. Plaše se da njihova perspektiva nije validna kao nečija druga, pa se suzdržavaju.

Naravno, povlačenje udaraca može vam pomoći da zadržite sliku o sebi kao drage osobe, ali to činite po cijenu iznošenja vaše alternativne perspektive na vidjelo; po cijenu osporavanja pogrešnih pretpostavki; i po cijenu isticanja skrivenih rizika. To je skupa cijena za ostajanje „dragim“.

Da bismo prevladali ove probleme, potrebna nam je nova definicija dobrog i dragog. U ovoj verziji dragog, pojavljujete se sa razlikama u mišljenjima, raspravljate o neugodnim pitanjima i stavljate stvari na vidjelo koje mogu pomoći vašem timu da krene naprijed.

Tajna zdravog sukoba i održavanja vaše slike o sebi kao drage osobe je u načinu razmišljanja i isporuke.

Da biste započeli s promjenom načina razmišljanja, razmislite o svojoj vrijednosti za tim – ne u tome koliko se često slažete, već u tome koliko često dodajete jedinstvenu vrijednost. Ako se sve što radite slaže sa vašim kolegama, višak ste. Započnite tako što ćete sebi reći „moja je obaveza donijeti drugačiju perspektivu od one koju donose drugi.“ Procijenite koliko donosite vrijednost temi.

Evo nekoliko savjeta za poboljšanje isporuke:

1. Upotrijebite „i“, a ne „ali“. Kad se trebate s nekim ne složiti, izrazite svoje suprotno mišljenje kao „i“. Nije neophodno da neko drugi griješi da biste vi bili u pravu. Kad se iznenadite kad čujete nešto što je rekao vaš kolega, ne pokušavajte to izigrati, samo dodajte svoju stvarnost. „Mislite da u proračunu moramo ostaviti prostora za događaj klijenata i brine me da nam treba taj novac treba za obuku zaposlenika. Imamo li neku opciju?“ To će uključiti vaše kolege u rješavanje problema, koji je suštinski saradnički, a ne borbeni.

2. Koristite hipotetiku. Kad se neko ne slaže s vama, nemojte se direktno suptorstavljati – proturječnost nije baš lijep osjećaj. Umjesto toga, korisna je taktika hipotetičkih situacija i natjerati ih na zamišljanje (Maštanje je suprotno odbrani, pa mozak izlazi iz kolotečine.). Ako nailazite na otpor svojim idejama, pokušajte zamoliti svoje kolegee da zamisle drugačiji scenarij. „Čujem vašu zabrinutost oko toga da privučete prave prodavače da pokrenu ovu kampanju. Kad bismo mogli dobiti prave ljude … kako bi mogla izgledati kampanja?

3. Pitajte o uticaju. Korisno je i usmjeravanje otvorenih pitanja prema vašem kolegi. Ako ste zabrinuti za predloženi način djelovanja, zamolite svoje kolege da razmisle o učinku provedbe njihovog plana. „U redu, planiramo lansiranje ovog proizvoda samo za naše kupce u SAD. Kako će se to odraziti na naša dva velika kupca u Latinskoj Americi?“ Ovakav pristup osjećat će se mnogo manje agresivno od izjave „Naši će se latinoamerički kupci naljutiti.“ Kad god možete pokazati da ste otvoreni za ideje i znatiželjni u vezi s pravim pristupom, to će otvoriti diskusiju (i sačuvati ćete reputaciju drage osobe).

4. Razgovarajte o osnovnom pitanju. Mnogi sukobi u timu izmiču kontroli jer uključene strane ne zastupaju ista mišljenja. Ako se ne slažete s predloženim postupkom, umjesto da se žalite na rješenje, počnite pokušavajući shvatiti šta stoji iza prijedloga. Ako razumijete obrazloženje, možda ćete moći pronaći drugi način za postizanje istog cilja. „Iznenađen sam što ste predložili da podatke o prodaji objavimo cijelom timu. Šta želite time postići?“ Često se sukob javlja kada jedna osoba pokušava riješiti problem bez dovoljno razmišljanja o mogućnostima ili učinku tih radnji. Ako se slažete da je problem koji oni pokušavaju riješiti važan, imat ćete zajedničku osnovu s koje ćete početi prilaziti odgovorima.

5. Zatražite pomoć. Druga taktika za „lijepi sukob“ je blago samozatajivanje i rješavanje nesporazuma. Ako vas nešto zaista iznenađuje (na primjer; Ne možete vjerovati da bi bilo ko predložio nešto tako ludo), recite. „Nedostaje mi nešto ovdje. Recite mi kako će ovo riješiti naš jaz u prodaji za Q1.“ Ako nečija ideja stvarno nema smisla, niz iskrenih, otvorenih pitanja koja dolaze s položaja da vam pomognu da razumijete vjerojatno će pružiti drugim kolegama priliku da pomognu preusmjeriti plan u drugom smjeru.

Sukob – predstavljanje drugačijeg gledišta čak i kada nas to izvlači iz zone komfora – presudan je za efikasnost tima. Raznolikost razmišljanja u timu izvor je inovacija i rasta. To je također put do prepoznavanja i ublažavanja rizika. Ako se zateknete da izbjegavate sukob, upotrijebite jednu od ovih tehnika kako biste ga malo olakšali.

Alternativa je zadržavanje vaših briga, njihovo iznošenje van tima i polako nagrizanje povjerenja i vjerodostojnosti. To zaista nije lijepo.

Članak „Conflict Strategies for Nice People“ autorice Liane Davey preveden je sa Harvard Business Review.