Moderno radno mjesto izgrađeno je za ekstroverte. Ekstroverti su plaćeni više, brže napreduju i pozitivnije ih ocjenjuju njihove kolege i menadžeri. Stoga nije iznenađujuće što mnogi ljudi kažu da žele postati ekstrovertniji i da se zaposlenici koji žele unaprijediti svoju karijeru često ohrabruju da se uključe u ekstrovertne aktivnosti kao što su networking i javni govor. Ali ako niste prirodni ekstrovert, da li se stavljanje ekstrovertne maske zaista isplati?
Istraživanja su pokazala da čak i za prirodno introvertne ljude, ekstrovertnije ponašanje može podići raspoloženje i dati energiju u trenutku. Na primjer, u jednoj seriji laboratorijskih studija, sudionici su nasumično raspoređeni da učestvuju u više ili manje ekstrovertnim aktivnostima, a istraživači su otkrili da su sudionici u više ekstrovertiranoj grupi konstantno izvještavali o višim nivoima sreće odmah nakon eksperimenta. U našem sopstvenom istraživanju, pokazali smo slične efekte u stvarnom radnom okruženju: kada su se zaposleni ponašali ekstrovertnije nego obično, osjećali su se bolje, sretnije i energičnije.
Uz to, i naše vlastito istraživanje i istraživanja drugih su također pokazala da ponašanje na način koji nije karakterističan može biti iscrpljujući na duže staze. Konkretno, jedno istraživanje je pokazalo da kada su se introverti ponašali ekstrovertno, kratkoročno su doživjeli poboljšano raspoloženje i nivoe energije, ali budući da ova ponašanja nisu bila u skladu s njihovim prirodnim ličnostima i preferencijama, nivoi njihove energije su značajno pali samo jedan sat nakon toga, što u konačnici ometa njihovu sposobnost da imaju koristi od ovih aktivnosti. Ovo sugerira značajan mentalni danak povezan s ponašanjem ekstrovertnije nego što jeste – danak čija dugoročna cijena ponekad može biti veća od koristi.
Na primjer, odlazak na networking događaj može biti prilika da upoznate ljude koji vam mogu pomoći da se profesionalno razvijate i da se više uzbudite zbog svog posla. Ali ako ste introvert, ovi događaji mogu biti toliko iscrpljujući da postanete stresirani i neefektivni, što na kraju poništava sve potencijalne koristi za vašu karijeru ili dobrobit. Naravno, ljudi koji su prirodno više introvertni mogu i dalje imati koristi od usvajanja ekstrovertnog ponašanja u nekim slučajevima. Ali istraživanja ilustruju važnost da to radite umjereno i da se pobrinete da sebi date vremena da se napunite kada odlučite da se ponašate ekstrovertnije nego što jeste.
Dakle, šta je potrebno da se postigne pravi balans? Samorefleksija je kritični prvi korak. Zapitajte se kako se osjećate zbog različitih društvenih situacija i koliko vam vremena treba da se oporavite od različitih vrsta ekstrovertnih aktivnosti. Ista aktivnost može biti regenerirajuća za jednu osobu, a stresna za druge, stoga je od vitalnog značaja zauzeti personalizirani pristup i isprobati različite opcije kako biste vidjeli šta je za vas najefikasnije.
Zatim, nakon što utvrdite kako različita ponašanja imaju tendenciju da utječu na vas, postoji nekoliko tehnika podržanih istraživanjem koje vam mogu pomoći da ostanete na vrhu razine svoje društvene energije. Proaktivno zakazivanje pauza može biti dobar način da osigurate da imate vrijeme izdvojeno za punjenje vaših baterija nakon perioda ekstrovertnosti. Na primjer, bivši američki predsjednik Barack Obama je podijelio da je kao introvertu čiji je posao zahtijevao ekstrovertne (i stoga, za njega, iscrpljujuće) aktivnosti poput držanja govora, susreta s drugim liderima i uključivanja u javne debate, izdvajanje „vremena za sebe“ bilo neophodno da mu pomogne da se oporavi. Nekim ljudima pomažu i prakse svjesnosti ili meditacije, a za neke vođenje dnevnika može biti efikasan način za procesuiranje iscrpljenosti, razmišljanje i sticanje uvida u situacije za koje smatraju da ih najviše iscrpljuju i ublažavanje anksioznosti i stresa.
Ono što je najvažnije, nemojte čekati da se iscrpite, a zatim reaktivno pokušavate izliječiti “mamurluk ekstroverzije”. Brze popravke kao što su prisilne drijemke ili nezdravo oslanjanje na kofein ili alkohol neće riješiti problem, a na kraju će samo stvoriti dodatni stres na duže staze. Umjesto toga, identificirajte strategije koje će vam najbolje odgovarati – i proaktivno ih uključite u svoj život prije nego što se iscrpite. To znači da odredite koje aktivnosti će vas najvjerovatnije isprazniti ili revitalizirati, a zatim ih planirati unaprijed kako biste bili sigurni da ste spremni za održavanje održivih nivoa energije dok postižete svoje ciljeve.
Ne mogu se poreći profesionalne prednosti ekstrovertnog ponašanja. Mnogi elementi našeg radnog života zahtijevaju određenu dozu ekstrovertnosti da bismo napredovali, bilo da se radi o držanju govora na važnoj konferenciji, razgovorima na koktel prijemu ili čak samo govoru na sastanku. Međutim, istraživanje sugerira da za prirodno manje ekstrovertne ljude, ponašanje ekstrovertnije ponekad može imati ozbiljne posljedice, jer ova ponašanja mogu na kraju biti iscrpljujuća, a ne energizirajuća. Dakle, prije nego što uskočite u ekstroverziju, razmislite o tome koje vrste društvenih aktivnosti će vas osnažiti i koje bi vam mogle nanijeti više štete nego koristi. Na kraju krajeva, sve je u poznavanju vlastitih granica, mudrom korištenju društvenih baterija i davanju vremena sebi da se napunite ako i kada vam zatreba.
Članak „Stop Telling Introverts to Act Like Extroverts“, autora Evy Kuijpers, Joeri Hofmans i Bart Wille, preveden je sa portala Harvard Business Review.
