Kako znati pričamo li previše?

Facebook Twitter LinkedIn

Možda ste čuli izreku: “Kad si zaljubljen, zamuti ti se vid.” Pa kad pričate, zamuti vam se i vid i sluh. Jednom kada počnete pričati, vrlo je lako ne primijetiti da ste istrošili dobrodošlicu. Možda čak i ne shvatite da druga osoba ljubazno pokušava da dođe do riječi ili suptilno signalizira da mora biti negdje drugdje (moguće, bilo gdje drugdje ako ste bili stvarno dosadni).

Postoje tri faze razgovora sa drugim ljudima. U prvoj fazi, na zadatku ste, relevantni i koncizni. Ali onda nesvjesno otkrijete da što više pričate, osjećate više olakšanja. Ahh,to je tako divno i oslobađa vas napetosti… ali ne toliko zabavno za slušaoca. Ovo je druga faza – kada je tako dobro razgovarati, čak i ne primjećujete da druga osoba ne sluša.

Treća faza se javlja nakon što izgubite pojam o tome šta ste govorili i počnete shvatati da ćete možda morati da dozovete drugu osobu. Ako je tokom treće faze ovog monologa koji je prikriven u razgovor, nesvjesno osjećate da je druga osoba postaje malo nervozna, pogodite šta se onda dešava?

Nažalost, umjesto pronalaženja načina da ponovo angažujete svoju nevinu žrtvu tako što ćete je natjerati da priča, a zatim je saslušate, uobičajeni impuls je da razgovarate još više u nastojanju da povratite njihov interes.

Zašto se to dešava? Prvo, vrlo jednostavan razlog zbog kojeg su sva ljudska bića gladna da ih se sluša. Ali drugo, zato što proces razgovora o sebi oslobađa dopamin, hormon zadovoljstva. Jedan od razloga zašto pričljivi ljudi nastavljaju da brbljaju je taj što postaju ovisni o tom zadovoljstvu.

Nedugo nakon što je izašla moja knjiga Samo slušaj, i ja sam podlegao ignorisanju znakova da sam počeo da nerviram svog prijatelja i kolegu trenera, Martyja Nemka, voditelja radio emisije o radu na KALW-u, podružnici NPR-a u San Francisku. On i ja treniramo jedno drugo već neko vrijeme. Pogodio je živac kada mi je rekao: “Mark, za stručnjaka za slušanje, moraš manje pričati, a više slušati.”

Nakon što sam se oporavio od sramote, on mi je ukazao na zgodnu strategiju koju koristim. Meni pomaže, a možda i vama. Nemko to naziva pravilom semafora. Kaže da to bolje funkcionira kada razgovarate s većinom ljudi, posebno s osobama tipa A, koje su manje strpljive.

U prvih 20 sekundi razgovora, vaše svjetlo svijetli zeleno: sviđate se vašem slušaocu, sve dok je vaša izjava relevantna za razgovor i, nadamo se, u službi druge osobe. Ali osim ako niste izuzetno nadaren govornik, ljudi koji pričaju više od otprilike pola minute u isto vrijeme su dosadni i često se percipiraju kao previše brbljivi. Dakle, svjetlo postaje žuto u narednih 20 sekundi – sada raste rizik da druga osoba počinje gubiti interesovanje ili misli da ste dosadni. Na 40 sekundi vaše svjetlo je crveno. Da, povremeno poželite da prođete kroz crveno i nastavite da pričate, ali u velikoj većini vremena, bolje je da prestanete ili ste u opasnosti.

Nemko kaže da je pridržavanje pravila o semaforu samo prvi korak da ne pričate previše. Takođe je važno utvrditi svoju osnovnu motivaciju da toliko pričate. Da li je samo dobar osjećaj nastaviti i dalje i skinuti još stvari sa svojih leđa? Da li razgovarate da razjasnite svoje razmišljanje? Ili pričate jer često morate da slušate druge ljude, a kada nađete nekoga ko će vam dati mikrofon jednostavno ne možete sebi pomoći?

Bez obzira na uzrok, predug monolog je obično prekid razgovora i može dovesti do toga da oboje pređete u naizmjenične monologe. A to sigurno neće pomaknuti razgovor ili vašu vezu naprijed.

Jedan od razloga zašto neki ljudi puno pričaju je taj što pokušavaju da impresioniraju svog sugovornika koliko su pametni, često zato što se zapravo ne osjećaju tako. Ako je to slučaj kod vas, shvatite da će nastavak razgovora samo uzrokovati da druga osoba bude manje impresionirana.

Naravno, neki ljudi koji previše pričaju jednostavno „možda nemaju osjećaj za vrijeme“, kaže Nemko. Ako je to slučaj, lijek nije u tome da tražite psihološki uvid u sebe. To je samo da se razvije bolji unutrašnji osjećaj koliko su 20 i 40 sekundi duge. Počnite da koristite sat da biste se uhvatili, na primjer, kada ste na telefonu. Steći ćete naviku da zaustavite izgovaranje kada vam svjetlo još uvijek svijetli zeleno, ili barem žuto.

Na kraju, zapamtite da čak i 20 sekundi razgovora može biti isključeno ako ne uključite drugu osobu u razgovor. Da biste to izbjegli, postavljajte pitanja, pokušajte se nadovezati na ono što govore i potražite načine da ih uključite u razgovor kako bi to bio pravi dijalog umjesto monologa.

Pa mislim da je mojih 40 sekundi isteklo, pa ću ovdje stati.

Članak How to Know If You Talk Too Much autora Mark Goulston preveden je sa portala Harvard Business Review.

Autor

Pit.ba Redakcija

View all posts

Tags: personal development personalni razvoj

Kako znati pričamo li previše?

Jednom kada počnete pričati, vrlo je lako ne primijetiti da ste istrošili dobrodošlicu. Možda čak i ne shvatite da druga osoba ljubazno pokušava da dođe do riječi ili suptilno signalizira da mora biti negdje drugdje

Related Posts

Važnost mentalnog treninga za usporavanje starenja mozga

PROKRUSTOV SINDROM: “Ne dozvoljavam ti da budeš bolji od mene”

Novi početak za samo jedan dan

PIT MetalCon 2023 – Vrijeme je za čelične veze!

Tarik Tokalija: Apsolutno smo u stanju odgovoriti na sve zahtjeve i ciljeve inostranog tržišta!

Kad plaćamo cijenu loših radnih uputstava...

Kategorije

Tel. +387 33 846 213
E-mail: info@www.pit.ba
| O nama | Oglašavajte se na PIT.ba

Kako znati pričamo li previše?

Jednom kada počnete pričati, vrlo je lako ne primijetiti da ste istrošili dobrodošlicu. Možda čak i ne shvatite da druga osoba ljubazno pokušava da dođe do riječi ili suptilno signalizira da mora biti negdje drugdje

Autor

Related Posts

Važnost mentalnog treninga za usporavanje starenja mozga

PROKRUSTOV SINDROM: “Ne dozvoljavam ti da budeš bolji od mene”

Novi početak za samo jedan dan

PIT MetalCon 2023 – Vrijeme je za čelične veze!

Tarik Tokalija: Apsolutno smo u stanju odgovoriti na sve zahtjeve i ciljeve inostranog tržišta!

Kad plaćamo cijenu loših radnih uputstava...

Kategorije

Tel. +387 33 846 213 E-mail: info@www.pit.ba | O nama | Oglašavajte se na PIT.ba

Pratite nas

Tel. +387 33 846 213
E-mail: info@www.pit.ba
| O nama | Oglašavajte se na PIT.ba