Terminali FBiH, važna i teška borba na kojoj se mora istrajati!

Facebook Twitter LinkedIn

Energetska stabilnost i sigurnost nužne su pretpostavke opće stabilnosti i sigurnosti jedne države, a incidentne, vanredne, već na početku ovog teksta reći ćemo – i ratne, okolnosti zahtijevaju vanredne mjere. Prije toga, međutim, zahtijevaju dugoročno planiranje i ulaganja, sistematičan rad i strateško pozicioniranje. Važan oslonac u ovoj mreži Bosne i Hercegovine čini korporacija „Operator – Terminali Federacije“ d.o.o. Sarajevo.

Cilj mi je da Terminale dovedem u rang prve tri korpoacije u FBiH. Kako rekoh, ima tu problema: iz aspekta privatnih subjekata, političkih, različitih previranja. Ali dosad sve, ipak, ide dobro!“

Hermedin Zornić, direktor korporacije„Operator – Terminali Federacije“ d.o.o. Sarajevo

Odlukom Vlade Federacije BiH iz 2003. godine osnovano je ovo privredno društvo čija je osnovna namjena skladištenje nafte i naftnih derivata. „Nakon procesa dokapitalizacije Energopetrola, imovina koja nije privatizirana izdvojena je i data na pravo korištenja tadašnjim naftnim terminalima. Donošenjem Zakona o naftnim derivatima 2014. godine, ovo je preoblikovano u Operator-Terminali Federacije Bosne i Hercegovine“, na početku razgovora za portal PIT.ba ističe Hermedin Zornić, direktor društva, dodajući kako je „osnovna djelatnost Terminala FBiH, sukladno evropskoj direktivi, članu 119, skladištenje operativnih i komercijalnih vrsta roba, tečnih tereta, kako bi se moglo, u incidentnim situacijama ili ratnim okolnostima, s tim rezervama živjeti šest-sedam mjeseci bez kapi uvoza. To je cilj i garancija postojanja ove korporacije!“

Bosna i Hercegovina preuzela je obaveze iz Evropske energetske zajednice, a time i zadatak formiranja obaveznih zaliha naftnih derivata radi osiguranja snabdjevanja u izvanrednim slučajevima. Zakonom o naftnim derivatima propisano je da ova roba mora biti skladištena isključivo unutar FBiH.

Moramo imati najkvalitetnije rezerve koje se zanavljaju svako dvije godine

Zakon nalaže teritorijalnu i gabaritnu raspoređenost po kantonima. Dakle, tačno su poznati kapaciteti i potrebe kantona – koliko stanovnika, koliko litara po glavi stanovnika – ne smiju se dozvoliti oscilacije. „Zakon, sukladno članu 40, propisuje obavezujuće rezerve. Moramo imati najkvalitetnije rezerve koje se zanavljaju svako dvije godine. Uvijek se uzimaju u obzir evaporacije, degradacije, različiti faktori. Vlada FBiH, međutim, propisuje način zanavljanja: putem javnog natječaja rezerve se šalju u veletrgovinu, a nama se daju uvjeti za nove rezerve“, dodaje.

Stagnacija Terminala duga 30 godina

Podsjetimo, Terminali imaju četiri podružnice: u Sarajevu, Tuzli, Bihaću, Mostaru i dislocirane NTF Ploče. Ovo je društvo prošlo kroz burne tri decenije smjena vlasti i politika, pristupa i pokušaja: stagnacija je trajala bezmalo 30 godina.

Terminali imaju četiri podružnice: u Sarajevu, Tuzli, Bihaću, Mostaru i dislocirane NTF Ploče. Ovo je društvo prošlo kroz burne tri decenije smjena vlasti i politika, pristupa i pokušaja: stagnacija je trajala bezmalo 30 godina

Sanacija i rekonstrukcija kapaciteta Terminala, stoga je, predstavljala obiman i složen posao koji je podrazumijevao rad na više kolosijeka: ulaganje u infrastrukturu i robe, jačanje tehničko-tehnološkog parka i standarda, izgradnja stručnih timova doraslih ovoj zadaći. No, imovinsko-pravni odnosi uzrokovali su ipak najviše glavobolje.

„Imovinsko-pravni odnosi pričinjavali su nam velike teškoće, možda najviše u Sarajevu i Bihaću. Ovdje smo imali čestica zavedenih 1/32. Od izuzetne je važnosti bilo to složiti pa sam izravno vodio te procese, tokom kojih sam uočavao razne anomalije i nedostatak dokumentacije. Nismo imali ni jedan dokument kojim se potvrđuje da smo pravni sljednik. Pojavljivali su se djelimični vlasnici: Kanton Sarajevo, Zavod za planiranje razvoja Kantona Sarajevo, 13-14 fizičkih lica, Željeznice FBiH. Ukratko, opće ludilo! Uporedo s ovim, pripremali smo projektne zadatke i izradu glavnog izvedbenog projekta te tendere. Vrijednost projekta u Blažuju je oko 20 miliona“, o ovim dugotrajnim, ali nužnim, za razvoj važnim procesima govori Zornić.

Nije bilo nimalo lako riješiti imovinsko-pravne odnose

Na dnevnu politiku jednokratnih interesa rijetko je šta imuno, tako je nažalost i u ovom slučaju bilo: „Opet naglašavam da nije bilo nimalo lako riješiti imovinsko-pravne odnose. Od 2003. godine brojimo desetu upravu, ovo je deseta uprava. Čitav svoj radni vijek sam u oblasti nafte i petrohemije. Nakon mog imenovanja 2014. godine, umiješala se politika i došlo je do smjene uprave 2016. Odgovorno, tvrdim da bi svi projekti, koje sam tad započeo, bili završeni! Vrijednost im je tada, na četiri terminala iznosila cca 35 miliona; danas ta vrijednost premašuje cca 120 miliona.“ No, riješenosti i optimizma nikako ne nedostaje pa Zornić kaže: „Jedno je sigurno: 2019. godine vrijednost kapitala u našim poslovnim knjigama bila je oko sedam miliona, po okončanju posla i upisom ova dva terminala, vrijednost će biti cca 103 miliona. Prosjek plaće bio nam je 728,00 KM, sad je 1260,00. Pomaka ima. Nisam prezadovoljan, ali nisam ni nezadovoljan.“

Naftni biznis krucijalan za državu

Značaj kompanije je višestruk, ali recimo ovdje da svojim djelovanjem značajno utiče na naftni bilans u BiH te predstavlja krucijalan faktor za privredu i društvo. Valja napomenuti i da je BiH uvjetovana obavezujućim rezervama, kako je bila uvjetovana i reformom vojske i pilicije, monetarnog sistema isl. „Sukladno evropskoj regulativi, EU direktivi, čl. 119, morali bismo prilagoditi gabaritnost koju Evropa nalaže: na nivou fiskalne godine, tromjesečne zalihe u skladu s ukupnom frekvencijom izlaznih roba. U FBiH imamo oko cca 900 tona izlaznih roba, iz čega proizlazi da tromjesečna zaliha iznosi cca 225 miliona litara. Moram reći da smo još daleko od toga, ovom podružnicom ostvarili smo tek 30% potrebnih kapaciteta. Posao u Živinicama priveli smo kraju, u Blažuju su poslovi u završnoj fazi. Tendere u Bihaću smo završili i odabrali najpovoljnijeg izvođača radova“, Zornićeve su riječi.

Imamo svoju robu, imamo komitente. Prvi put FBiH ima dio svojih roba. To jeste kap u moru, ali ima. Za neku incidentnu situaciju, kako zakon i EU propisuje

Globalna kretanja, pandemije, ratovi značajno utječu na energetsko tržište. Dešavaju se velike oscilacije i nepredviđenosti. Kako Zornić ističe: „Taman smo došli do potpisivanja ugovora i desile su se pandemijska i ukrajinska kriza, uzrokovavši razlike u cijenama.“

Bihać, skuplji projekt

Na radove na Terminalu u Bihaću izdvojeno je više vremena, energije i truda. Također, troškovi su veći, projekt (GIP) skuplji. Poznate priče o neuspjelim tenderima te stalna poskupljenja i ovdje su dodatno komplicirale rad. Sve to, međutim, ne remeti stručni tim sa Zornićem, Slavenom Zeljkom i glavnim inžinjerom Zoranom Sekulićem na čelu, u rješenosti, pa se poslovi privode kraju: „Bihać je mnogo skuplja priča. Tender je raspisan kao i onaj za Blažuj 2020 godine padao je tri puta. Četvrti put je prošao najpovoljniji izvođač, ali vrijednost radova je usljed inflatornih kretanja značajno povećana.“

Projekt velike vrijednosti i krucijalan za privredu i državu

Ovdje su imovinsko-pravni odnosi dodatno bili zamršeni pa je agonija procesa trajala tri godine, o čemu Zornić kaže „U Bihaću smo imali posebnu situaciju: uglavnom je bilo zavedeno na savezne federalne direkcije SFRJ i jednostavno se nije znalo ko je tu pravni sljednik, koje ministarstvo – Ministarstvo okoliša, Ministarstvo pravde. Agonija oko tih odnosa trajala je tri godine. Prethodne uprave su pokušavale pokrenuti procese u dijelu uvođenja izvođača radova, ne rješavajući prethodno pravno-imovinske probleme, što bi, siguran sam, u konačnici rezultiralo sudskim sporom. Raspisati natječaj, uvesti nekog u izvođenje radova, a nemati dozvolu za građenje! A ne možete je ni imati ako niste riješili imovinsko-pravne odnose! Pa smo se fokusirali na to!“

Nikome nismo konkurencija

Prvi put FBiH ima dio predviđenih potrebnih roba. Po Zornićevim riječima, to je kap u moru potreba, ali važna: „Imamo svoju robu, imamo komitente. Prvi put FBiH ima dio svojih roba. To jeste kap u moru, ali ima. Za neku incidentnu situaciju, kako zakon i EU propisuje.“

PIT North Macedonia 2024: Lean. Green. Digital.

Nisu zanemarivi logistička i pravna pomoć i podrška koju su ovom društvu, u 100 postotnom vlasništvu Vlade FBiH, pružili Vlada kao osnivač, Kanton, Zavod za planiranje. No, kako kaže, cilj nije biti konkurencija nekome! nego Terminale učiniti relevantnim i respektabilnim korporacijom na tržištu, a time, i garantom sigurnosti društva. „Cijeli radni vijek proveo sam u ovoj oblasti. Cilj mi je da Terminale dovedem u rang prve tri korpoacije u FBiH. Kako rekoh, ima tu problema: iz aspekta privatnih subjekata, političkih, različitih previranja. Ali dosada sve, ipak, ide dobro!“

U Mostaru su skoro riješeni imovinsko-pravni odnosi. Ostale su neke, manje važne, neriješene čestice s HEPOK-om i Željeznicama FBiH pa „ako bi sve u Bihaću išlo po planu, mostarski tender mogli bismo raspisati u junu-julu te mega projekt, gabaritnosti 82 miliona litara, pokrenuti krajem ove ili početkom naredne godine.“

No, imajući u vidu stručnost i borbenost svih uposlenika, dosadašnji izuzetan uspjeh uprave na svim poslovnim poljima opravdano je nadati se da će se na rješavanju i ostalih poslovnih pitanja istrajati do kraja.

. . .