Neravnoteže i povećanje potražnje na tržištu energenata u 2022. godini

Facebook Twitter LinkedIn

Bosna i Hercegovina je 2022. godine bila na 110. mjestu ekonomija u svijetu po BDP-u (tekući US$), na 102. mjestu u ukupnom izvozu, 96. ekonomija u ukupnom uvozu, te 88. ekonomija u pogledu BDP-a po glavi stanovnika (tekući US$). Prema Indeksu ekonomske složenosti (ECI) zauzela je 36. mjesto najsloženije ekonomije.

Odlična vijest je da je BiH otvorila pregovore sa EU. Ovo predstavlja divnu priliku za zemlju da ojača svoje veze sa Evropskom unijom, unaprijedi ekonomski rast i promoviše stabilnost u regionu

U 2022. godini desile su se neravnoteže i povećanje potražnje na tržištu energenata. Stavljanjem tržišta energenata u realne okvire, došlo je do smanjenja potražnje te, posljedično, i smanjenja izvoza. Rezultat obima razmjene u 2023. godini iznosio je 45.413.586.000 KM i manji je za 4,39%, što u vrijednosti iznosi 2,08 mlrd KM u odnosu 2022. godinu.

Prema podacima VTK BiH, ukupna vrijednost izvoza u 2023. godini iznosila je 17.2 mlrd KM, i pala je za 6,57%, dok je iznos uvoza 28,2 mlrd KM i manji je za 3% u odnosu na 2022. godinu. Vanjskotrgovinski deficit iznosio je 11.074.114, dok je pokrivenost uvoza izvozom 60,8 %.

U 2023. godini 72,3% ukupnog izvoza plasirano je na tržište EU, ali za 6,71 % manje u odnosu na 2022. godinu. Na ovo je utjecalo pogoršanje međunarodnog okruženja, geopolitičke tenzije, borba protiv inflacije, kupovina skupljih energenata, izazovi zelene tranzicije, te drugi faktori koji su doveli do pada aktivnosti na nivou EU. Pojava recesije u Njemačkoj znatno je utjecala na izvozne rezultate BiH, s obzirom da je ova država veoma važan vanjskotrgovinski partner BiH.

Vodeći partner razmjene je Republika Hrvatska, s ostvarenim obimom robne razmjene u iznosu od 7,9 mlrd KM i učešćem od 17,32% u ukupnom obimu razmjene Bosne i Hercegovine. Slijede je potom Srbija (13,17%), Njemačka (11,63%), Slovenija (8,38%,) i Italija (7,99%).

Po pokrivenosti uvoza izvozom, najznačajniji partneri su Austrija (116%) i Njemačka (106%).

Istovremeno, najviše se izvozi iz BiH u Njemačku (2,7 mlrd KM), Hrvatsku (2,6 mlrd KM) i Srbiju (2,1 mlrd KM), a najviše robe se uvozi iz Hrvatske (5,3 mlrd KM), Srbije (3,9 mlrd KM) i Njemačke (2,6 mlrd KM).

Uporedni prikaz BiH izvoz po zemljama – najznačajnijih 5 partnera, 2019-2023

Kada se govori o uvozu proizvoda, pregled za top 10 vodećih tarifa uvoza su:

Naftna ulja i ulja dobivena od bitumenskih minerala;
Osobni automobili i druga motorna vozila;
Lijekovi (izuzev proizvoda iz tar. br. 30.02, 30.0);
Kameni ugalj; briketi i slična kruta goriva;
Aluminij u sirovim oblicima;
Bakrena žica;
Goveđe meso, svježe ili rashlađeno;
Električni aparati za žičnu telefoniju i telegrafi;
Vučna vozila (osim onih iz tarifnog broja 8709);
Naftni plinovi i ostali plinoviti ugljikovodici.

Dok su izvozne:

Električna energija;
Izolovana žica;
Konstrukcije (osim montažnih zgrada);
Sjedala (osim onih iz tarifnog broja 9402);
Ostali namještaj i njegovi dijelovi;
Karbonati; peroksikarbonati (perkarbonati);
Dijelovi i pribor motornih vozila;
Drvo obrađeno po dužini piljenjem, glodanjem;
Dijelovi obuće;
Građevinski proizvodi od plastičnih masa.

Kada gledamo izvozne proizvode prema entitetima tabela top 5 tarifa izgleda ovako:

Prema podacima Agencije za statistiku BiH, na osnovu indeksa jediničnih vrijednosti izvoza i uvoza po tromjesečjima, možemo zaključiti da je najveći izvoz evidentiran u drugom tromjesečju 2022. godine.

U odnosu na treće tromjesečje 2023. godine, u četvrtom tromjesečju je došlo do blagog porasta izvoznih jediničnih vrijednosti koje su evidentirane u područjima „Proizvodi poljoprivrede, šumarstva i ribarstva“, „Proizvodi prerađivačke industrije“ i „Proizvodi rudarstva i vađenja kamena“.

Analitičari i ekonomski stručnjaci najavljivali su da će 2023. godina, zbog brojnih dešavanja na ekonomskoj i političkoj sceni u BiH, EU ali i svijetu dovesti do određenih ograničenja za bh. kompanije. Najviše se reflektovalo u industrijskom sektoru i dovelo do manjih narudžbi i zahtjeva za smanjenje cijena proizvoda. Bosanskohercegovačke kompanije su se 2023. godine suočile s višestrukim izazovima, uključujući porast cijena sirovina i radne snage, kao i ograničenja na izvoz u drvnom sektoru. Izvoz Metalnog i elektro sektora sa drvnim sektorom čine više od 50% ukupnog izvoza zemlje, a najznačajnije zemlje izvoza su Njemačka, Austrija i Hrvatska, stoga 2024. godina, kao i naredne godine donose zasigurno brojne izazove. Prema riječima Azre Ramić, zamjenice direktorice Predstavništva njemačke privrede u BiH, zelena tranzicija je obavezan i složen zadatak u cilju ispunjavanja obaveza Bosne i Hercegovine u procesu pristupanja Evropskoj uniji. Za postizanje ovih ciljeva potrebno je reformisati cijeli industrijski sektor u narednih 25 godina. Sektor MSP, koji čini većinu svih kompanija u BiH mora ubrzano i sistemski proći kroz digitalnu transformaciju i zelenu tranziciju sa ciljem ukupnog povećanja produktivnosti, inovativnosti i konkurentnosti. Ovo je zasigurno jedan od ključnih momenata koji će definisati poziciju BiH na tržištu.

Privreda ima pravo što od političke scene u BiH očekuje ozbiljan trud prilikom provođenja reformi i vidljive rezultate u skorom roku. Zasigurno će mnogi pristupni fondovi za privatni sektor i razvoj infrastrukture u zemlji ovisiti o ispunjenju 14 ključnih prioriteta iz Mišljenja EU

Objavljeni podaci Agencije za statistiku BiH za januar 2024. godine govore da je izvoz iznosio 1 milijardu 170 miliona KM, što je za 16,6 % manje nego u januaru 2023. godine, dok je uvoz iznosio 1 milijardu 906 miliona KM, što je za 3,2 % više nego u januaru prethodne godine. Pokrivenost uvoza izvozom je iznosila 61,4 %, dok je vanjskotrgovinski robni deficit iznosio 736 miliona KM.

Da nije sve tako crno, kao svjetlo na kraju tunela je i posljednja vijest o otvaranju pregovora BiH i EU. “Odlična vijest je da je BiH otvorila pregovore sa EU. Ovo predstavlja divnu priliku za zemlju da ojača svoje veze sa Evropskom unijom, unaprijedi ekonomski rast i promoviše stabilnost u regionu. Angažiranjem u ovim pregovorima, BiH može raditi na usklađivanju svojih politika i standarda sa politikama i standardima EU, što može dovesti do povećanja trgovine, investicija i ukupnog razvoja. Ovaj pozitivan korak ka evropskim integracijama može donijeti brojne koristi za Bosnu i Hercegovinu i njene građane, otvarajući put za svjetliju budućnost ispunjenu novim mogućnostima i saradnjom na međunarodnoj sceni. Privreda ima pravo što od političke scene u BiH očekuje ozbiljan trud prilikom provođenja reformi i vidljive rezultate u skorom roku. Zasigurno će mnogi pristupni fondovi za privatni sektor i razvoj infrastrukture u zemlji ovisiti o ispunjenju 14 ključnih prioriteta iz Mišljenja EU”, zaključila je Ramić.

Autor

Pit.ba Redakcija

View all posts

Neravnoteže i povećanje potražnje na tržištu energenata u 2022. godini

Stavljanjem tržišta energenata u realne okvire, došlo je do smanjenja potražnje te, posljedično, i smanjenja izvoza

Related Posts

Kako se mijenja uloga voditelja proizvodnje

Tesla Grünheide značajno povećava proizvodnju!

Inženjeri napravili materijal koji se sam popravlja više od 1.000 puta, produžujući trajanje na vijekove

AL-KO Airtech, rješenja za čist zrak u industrijskom pogonu i uredu

AHK Automotive Summit 2024: kreiranje vizije za budućnost automobilske industrije na Zapadnom Balkanu

Terminali FBiH, važna i teška borba na kojoj se mora istrajati!

Kategorije

Tel. +387 33 846 213
E-mail: info@www.pit.ba
| O nama | Oglašavajte se na PIT.ba

Neravnoteže i povećanje potražnje na tržištu energenata u 2022. godini

Stavljanjem tržišta energenata u realne okvire, došlo je do smanjenja potražnje te, posljedično, i smanjenja izvoza

Autor

Related Posts

Kako se mijenja uloga voditelja proizvodnje

Tesla Grünheide značajno povećava proizvodnju!

Inženjeri napravili materijal koji se sam popravlja više od 1.000 puta, produžujući trajanje na vijekove

AL-KO Airtech, rješenja za čist zrak u industrijskom pogonu i uredu

AHK Automotive Summit 2024: kreiranje vizije za budućnost automobilske industrije na Zapadnom Balkanu

Terminali FBiH, važna i teška borba na kojoj se mora istrajati!

Kategorije

Tel. +387 33 846 213 E-mail: info@www.pit.ba | O nama | Oglašavajte se na PIT.ba

Pratite nas

Tel. +387 33 846 213
E-mail: info@www.pit.ba
| O nama | Oglašavajte se na PIT.ba