4 psihološke navike za veći duševni mir

Kada vremena postanu teška jednostavno se izgubiti u spirali stresa i anksioznosti – beskrajna briga o budućnosti, opsesivno analiziranje prošlosti i odlaganje ciljeva koji su najbitniji.

Nažalost, mnoge navike koje stičemo tokom teških vremena dugoročno pogoršavaju naš stres:

Briga vodi ka panici i hroničnoj anksioznosti.
Ruminacija vodi ka preispitavanju sebe i depresiji.
Odlaganje obaveza vodi ka stidu i niskom samopouzdanju.

A pogodite šta se dešava sa stresom kada ga pomnožimo sa anksioznošću, depresijom i stidom? Upravo tako: pogoršava se – i to mnogo.

Ali imamo odlično rješenje:

„Dok loše navike jačaju stres, dobre navike vas štite od istog.“

To znači da ako želite da se borite sa stresom na zdrav način trebate razviti bolje navike – navike koje vas čuvaju od stresa prije nego što uspije da vas obuzme, one koje čuvaju duševni mir, ravnotežu vaših raspoloženja i vaš fokus oštrim.

Slijede 4 psihološke navike koje će vam pomoći da držite glavu uspravno dok osjećate da se svijet ruši pred vama.

. . .

1. Upravljajte vašim uzrocima stresa, a ne stresom

S obzriom da sam psiholog, ljudi su posebno iznenađeni kada im kažem da je menadžment stresa često gubitak vremena.

Naravno, tako to kažem da bi to bilo što iznenađujuće, ali stvarno vjerujem u to. No prije nego započnemo, mora vam biti jasna jedna stvar:

Stres je vaša reakcija na neke od uzroka samog tresa. A izvor stresa je bilo šta što kao reakciju daje stres.

Vidite li razliku? Razni izvori su uzrok, a stres je posljedica.

Razmislite o tome na ovaj način:

Prostrijelnu ranu nikada ne biste liječili flasterom, jer krvarenje nije pravi problem.

Krvarenje je samo simptom neotkrivenog problema – oštećenje organa zbog metka u vašim prsima.

Ako uzmete pristup liječenja prostrijelne rane pomoću flastera, naići ćete na dva velika problema:

Neće vam pomoći. Možda će trenutno zaustaviti krvarenje, ali idalje se nalazi metak u vašim prsima, a krvarenje će se vjerovatno nastaviti unutar tijela.
Odvraća vas od pravog problema. Pravo riješenje za prostrijelnu ranu je operacija. Morate ući tu, izvući metak i popraviti svu štetu koja je nastala unutra. To je puno komplikovanije, bolnije i oduzima više vremena u riješavanju problema. Ali bar radite na pravom problemu.

Upravljanje vašim stresom je poput liječenja prostrijelne rane flasterom: Sklanjate simptome, i bježite od uzroka.

Evo konkretnog primjera:

Recimo da doživljavate hronični stres većinu dana nakon posla. Dođete kući, prođete kroz vrata i posvećeni ste kvalitetnom provođenju vremena sa porodicom i opuštanju. Ali, jednostavno ne možete pustiti posao – vaš um se opsesivno izmjenjuje između brige zbog tog roka koji dolazi i toga vašeg bezobraznog menadžera.

Dakle, odlučili ste se ozbiljno pozabaviti upravljanjem stresom: zakažete sedmičnu masažu i počinjete čitati nekoliko knjiga o samopomoći o tome kako gajiti pozitivniji stav na poslu.

Sad, nemam ništa protiv masaža, pažljivosti ili knjiga o samopomoći. Ali suludo je misliti da će vam ove stvari popraviti hronični stres. A razlog …

Vaš problem nije stres. Vaš problem su uzroci tog stresa.

Bavite se poslom koji mrzite, s ljudima koje ne poštujete i radite posao koji nije bitan. Naravno da ste pod stresom!

Tehnike upravljanja stresom poput 5 minuta dnevno pažnje ili sedmične masaže su privlačne jer su relativno lagane i niskog rizika. Ali često su samo distrakcija – način da se odugovlači s rješavanjem stvarnih problema u vašem životu koji prije svega uzrokuju stres.

Ako se zaista želite osjećati manje pod stresom u svom životu, prestanite dopuštati vašem stresu da vas ometa i naučite pažljivo tražiti uzroke stresa u svom životu. Zatim naporno radite na njihovom uklanjanju. Ili barem postavljanju boljih granica za njih.

Niko ne voli operaciju. Ali to je bolje nego živjeti u poricanju s kutijom flastera.

Prije nego si dijagnosticirate depresiju ili nisko samopouzdanje, prvo provjerite da, zaista, niste okruženi budalama.

Deb Hope

. . .

2. Radite na nečemu bitnom

Ljudska bića imaju dobro dokumentovanu predrasudu o negativnosti – to znači da su nam u svim okolnostima umovi skloni negativi.

Na primjer; noću ležite u krevetu, iscrpljeni, ali ne i pospani. Mrak je, nemate ništa vanjsko na što biste se mogli usredotočiti, pa kamo vam misli idu?

Zabrinjava vas veliki projekat ili rok koji se približava.
Razmišljate i zataškavate prošle greške ili žaljenja.
Zamišljate najgori mogući scenario koliko ćete malo spavati večeras i koliko ćete se loše osjećati sutra.

Ali zašto je ovo ovako? Zašto naš mozak gravitira negativnom?

Pa, jedan od razloga je taj što je vjerovatno bio evolucijski prilagodljiv. Za ranije generacije, granični paranoik zbog opasnih životinja koje napadaju njihovu pećinu noću, vjerojatno je doveo do poduzimanja većih i boljih mjera predostrožnosti, dužeg života i veće šanse za prijenos njihovih gena.

U svakom slučaju, za većinu nas to je evolucijsko nasljeđe s kojim smo zaglavili.

Ali postoje dobre vijesti … Čak i ako je zadana vrijednost vašeg uma negativna, moguće je „nadvladati“ ovu tendenciju pravim subjektom fokusa.

Puno je lakše odvratiti fokus od beskorisnog negativnog razmišljanja kada u svom životu imate nešto na što ćete se nevjerovatno strastveno fokusirati.

Na primjer:

Pretpostavimo da ste za vikend sami kod kuće – porodica vam je van grada i svi su vam prijatelji zauzeti. Ako u svom životu nemate ničeg zanimljivog ili smislenog za rad, vaš um će relativno lahko početi brinuti o budućnosti ili se izgubiti u žaljenju zbog prošlosti.

S druge strane, ako imate zanimljiv hobi ili sporedni projekt na kojem želite početi raditi, biti sam za vikend zapravo je dobra stvar! I vaš um će imati obilje motivacijskih, zanimljivih stvari na koje ćete se usredotočiti. Što znači manje stresa i anksioznosti, a više uzbuđenja i znatiželje.

Najbolji način da izbjegnete gubiti razum zbog zabrinutosti je da umjesto toga imate nešto smisleno i ugodno na što biste to usredotočili.

Učinite svaki dan svojim remek-djelom.

John Wooden

. . .

3. Provodite više vremena sa ljudima koji vam najviše znače

Tužna je životna činjenica da je toliko ljudi čak i od malih nogu trenirano i spremno za provođenje vremena s ljudima koji im se zapravo ne dopadaju.

Bez obzira na to je li potrebno svake godine provesti Badnje veče u kući neobičnog ujaka Harryja ili se družiti s popularnom djecom u srednjoj školi iako su kreteni, mnogi od nas nauče da postoje ljudi s kojima bismo trebali provoditi vrijeme bez obzira kako se zapravo osjećamo kad smo oko njih.

Ovo bi se moglo činiti trivijalnom stvari, ali drugi ljudi duboko utiču na nas – na naša raspoloženja, naše misaone obrasce, čak i na naš osjećaj sebe.

Bez obzira koliko neistinito znali da je to, ako vas neprestano kritizira nasilni partner, to će vam uzeti danak.
Bez obzira koliko se često podsjećate da niste šef, a odluke kompanije ne ovise o vama, rad za osobom koja je nesposobna će vas izluditi na kraju.
Bez obzira na to koliko je dobro za vašu reputaciju u firmi, provoditi sve svoje slobodno vrijeme sa svojim nezanimljivim saradnicima, umjesto sa vašim pravim (ali društveno izopaćenim) prijateljima štreberima, učinit će vas nesretnima.

Kada su teška i stresna vremena, jedan od najvažnijih zaštitnika od tog stresa su kvalitetni odnosi i prijateljstva:

Ljudi koji nas stvarno shvataju.
Ljudi oko kojih se osjećamo ugodno i uzbuđeno za razgovor.
Ljudi koji su iskreno razumljivi i saosjećajni kad se borimo.
Ljudi koji nas cijene upravo onakvima kakvi jesmo.

Ali ne možete iskoristiti blagodati kvalitetnih veza ako ste se uvjerili da sve svoje vrijeme morate provoditi s ljudima koji vam se zapravo ne sviđaju:

Ako ste se uvjerili da morate ostati u nezdravom braku.
Ako ste se uvjerili da morate prisustvovati svakom porodičnom okupljanju iako vas vaša porodica izluđuje.
Ako ste se uvjerili da morate ostati na poslu, jer je to toliko prestižno iako ste okruženi groznim ljudima.

Život je prekratak da biste ga proveli okružujući se s ljudima sa kojima ne uživate.

Ako se želite osjećati manje pod stresom i tjeskobom te više samopouzdano i ugodno, odlučite se provesti više vremena s ljudima koji su zaista bitni.

Sastanak dvije ličnosti sličan je kontaktu dvije hemijske supstance: ako postoji bilo kakva reakcija, obje se transformišu.

Carl Jung

. . .

4. Potvrdite svoje strahove samilošću

Svi se plašimo, posebno u teškim, stresnim vremenima:

Ako rizikujete da izgubite posao, naravno da ćete se osjećati uplašeno.
Ako globalna pandemija hara planetom, naravno da ćete se osjećati uplašeno.
Ako ste za planinarenje, a medvjed pređe stazu ispred vas, naravno da ćete se osjećati uplašeno!

Strah je normalna emocionalna reakcija na potencijalno opasne situacije.

Možda vam se ne sviđa način na koji se osjeća strah – porast broja otkucaja srca, stezanje u prsima, adrenalin koji vam curi kroz vene – ipak, vašem tijelu je svejedno kako se osjećate. Bitno je samo da vas čuva na sigurnom.

Stvar je u tome što su naša tijela razumljivo konzervativna kada je u pitanju naš opstanak. Iz perspektive vašeg mozga, bolje je osjećati strah i biti siguran, nego se osjećati dobro cijelo vrijeme i suočiti se s nekim prijetnjama.

Bolje se plašiti nego umrijeti.

E sad, iako je ovo možda bila dobra strategija za naš um da iskoristi veći dio naše evolucijske historije dok smo živjeli u pećinama i neprestano ratovali sa susjednim plemenima, stvari su danas malo manje opasne. Pogotovo ako imate dovoljno sreće da živite u zemlji prvog svijeta.

Za većinu nas svijet zapravo nije toliko opasno mjesto kao što naš mozak zamišlja većinu vremena.

Svakako, još uvijek postoje stvarne prijetnje našem opstanku, ali ima i puno stvari koje izgledaju i osjećaju se kao prijetnje, ali zapravo nisu opasne:

Vaš kolega koji misli da ste glupi.
Vaš supružnik se iritira zbog vas.
Vaše dijete dobiva osrednji rezultat na časovima pa ne upada na Harvard.

Sve su to nevolje na svoj način. Ali oni zapravo nisu prijetnje vašem opstanku. Ali upamtite, centar straha vašeg mozga prilično je konzervativan. Dakle, ako nešto čak i izgleda opasno, učinit će da osjećate pomalo strah samo da budete na sigurnoj strani. I tu dolazi ključna račva na putu:

Kako reagirate na dobronamjerne, ali pogrešno usmjerene strahove vašeg mozga?

Pažljivo, jer su posljedice značajne….

Ako se ne kontrološete svaki put kad se osjećate uplašeni – baveći se beskrajnom brigom, izbjegavajući stvari koje izgledaju zastrašujuće – učite svoj mozak da je njegova netačna procjena opasnosti zapravo bila ispravna. Što znači da ćete u budućnosti još vjerovatnije iracionalno osjećati strah.

Na primjer; ako razmišljate o tome da zamolite kolegu da vam pomogne u projektu, ali tada se osjećate uplašeni jer se brinete da će oni misliti kako niste sposobni i na koncu prisvojiti krajnji rezultat, vi podučavate svoj mozak da je korisno osjećati strah od traženja pomoći.

S druge strane, ako na strah reagujete smireno i razumno i nastavite sa svojim planom uprkos osjećaju straha, naučite svoj mozak da ono što je smatrao prijetnjom zapravo nije opasno. Što znači, sljedeći put ćete osjećati manje straha i više samopouzdanja.

Način na koji reagujete na strah uči vaš mozak ono čega se zaista vrijedi plašiti.

Ako se želite stalno osjećati manje iracionalno uplašenim, počnite pomagati svom mozgu da shvati koji su strahovi legitimni, a koji neracionalni. A jedini način da to učinite je svojim ponašanjem.

Sljedeći put kad se osjećate uplašeno, ali znate da to nije racionalno, pokušajte biti samilosni prema sebi: podsjetite se da je u redu što se vaš mozak pomalo boji – on samo pokušava raditi svoj posao! – i lagano nastavite s onim što ste planirali.

Najbolji način da izbjegnete hroničnu anksioznost je gajiti naviku da budete suosjećajni sa svojim strahovima.

Potvrdite svoje strahove s malo samilosti i dugoročno ćete imati manje šanse da ćete zapeti u hroničnoj anksioznosti i iracionalnom strahu.

Nemamo se čega plašiti osim samog straha.

FDR

. . .

Sve što trebate znati

Živimo u stresnim vremenima. Ako želite biti bolji u tome da ostanete mirni i zadržite glavu gore, poradite na njegovanju ove 4 psihološke navike:

Upravljajte uzrocima stresa, a ne stresom
Radite na nečemu bitnom
Provedite više vremena s ljudima koji vam najviše znače
Potvrdite svoje strahove samilošću

. . .

Originalan članak možete pročitati na linku.

Autor

Pit.ba Redakcija

View all posts

4 psihološke navike za veći duševni mir

Related Posts

Važnost mentalnog treninga za usporavanje starenja mozga

PROKRUSTOV SINDROM: “Ne dozvoljavam ti da budeš bolji od mene”

Novi početak za samo jedan dan

Ove nevjerojatne fotografije prikazuju koliko je metala zaista izvađeno iz rudnika

Neosporivi razlozi za ljubav prema Lean proizvodnji

Psihologija određivanja cijena u pandemiji

Kategorije

Tel. +387 33 846 213
E-mail: info@www.pit.ba
| O nama | Oglašavajte se na PIT.ba

4 psihološke navike za veći duševni mir

1. Upravljajte vašim uzrocima stresa, a ne stresom

Sve što trebate znati

Autor

Related Posts

Važnost mentalnog treninga za usporavanje starenja mozga

PROKRUSTOV SINDROM: “Ne dozvoljavam ti da budeš bolji od mene”

Novi početak za samo jedan dan

Ove nevjerojatne fotografije prikazuju koliko je metala zaista izvađeno iz rudnika

Neosporivi razlozi za ljubav prema Lean proizvodnji

Psihologija određivanja cijena u pandemiji

Kategorije

Tel. +387 33 846 213 E-mail: info@www.pit.ba | O nama | Oglašavajte se na PIT.ba

Pratite nas

Tel. +387 33 846 213
E-mail: info@www.pit.ba
| O nama | Oglašavajte se na PIT.ba