Bez obzira na to koliko dugo su već prisutne na tržištu, sve kompanije se moraju iznova izmišljati kako bi ostale inovativne i otkrile potencijale budućnosti. Kako se to može postići zna Hubertus Breier, član Uprave za inovacije u kompaniji Lapp. Za njega je inovacija široko definisan pojam, koji u duhu Josefa Schumpetera predstavlja „provođenje novih kombinacija“. U te tri riječi, kako kaže, krije se mnogo: „Provođenje znači da inovacija mora dokazati tržišni uspjeh“, naglašava. Takođe, mora se stvoriti nešto novo što ranije nije postojalo – bilo da se radi o tehnološkoj ili transakcijskoj inovaciji, poput nove usluge.
Breier ističe tri ključna aspekta koji podstiču inovacije: organizacijski, sadržajni i kulturni. Organizacijski, potrebno je kreirati okvir koji omogućava razvoj inovacija. Sadržajno, treba identifikovati relevantna tržišta i tehnološke oblasti – npr. pomoću „tech radara“ ili savjetodavnog tehnološkog odbora. Kulturno, važno je podsticati kreativnost zaposlenih.
Kako funkcioniše upravljanje inovacijama u kompaniji Lapp?
Da bi sve to bilo moguće, Lapp je definisao jasan okvir za inovacione procese. U središtu su ljudi, koji moraju znati gdje, kada i kako se nešto pokreće.
Koristi se klasični ljevak inovacija: na početku postoji ogroman broj ideja, koje se s vremenom filtriraju i svode na one zaista vrijedne.
Proces počinje sa screeningom i scoutingom, zatim slijede faze istraživanja (exploration) i eksploatacije (exploitation). Prvo se u definisanim oblastima traganja istražuju nova obećanja vrijednosti za kupce, koja se mogu ostvariti pomoću vlastitih kompetencija. Ova faza se temelji na analizi tehnoloških, poslovnih i potrošačkih trendova.
U scouting fazi se šanse ocjenjuju – da li tema odgovara Lappu, koliko ima konkurenata i da li se može ponuditi nešto diferencirano.
Ako su odgovori pozitivni, prelazi se u Discovery fazu, gdje se funkcionalnosti testiraju kroz prototipove prije nego što se krene s klasičnim Stage-Gate razvojem. Breier taj proces naziva „evolutivnim“, jer podrazumijeva stalna poboljšanja postojećih rješenja – npr. kod konektora i kablova.
Projekti se odobravaju samo kada postoji sigurnost u tržišni uspjeh ili maksimalno određena neizvjesnost – nikad potpuna neizvjesnost. „Ako pronađem vrijednost koju još ne razumijem do kraja – klasični Stage-Gate nije pravi put“, kaže Breier.
Interni start-upovi u kompaniji Lapp
U takvim slučajevima, kada je ideja još neizvjesna, Lapp koristi start-up pristup unutar firme, kroz tzv. inkubatore. Ideja je da, poput pravog start-upa, tim s malim ulaganjima mora brzo doći do prihoda i potvrde tržišta.
Proces se temelji na Blank-modelu i ima četiri faze:
-
Discovery
-
Validation
-
Creation
-
Exit
Nakon svake faze, „kapetan start-upa“ mora se ponovo pojaviti pred internim „Shark Tankom“ i pokazati šta je postignuto i koliki budžet je potreban za nastavak. Cilj je spriječiti ulaganje vremena i novca u ideje koje nemaju tržišni potencijal.
Kako se pronalaze ideje za start-upove?
Zaposleni mogu lako prijaviti ideje, bez komplikacija. Slijedi predvalidacija i dijalog s predlagačem. Ako bi se odbijanje dogodilo bez povratne informacije, to bi demotivisalo zaposlenog da ponovo predloži nešto.
Najboljih deset ideja se pozivaju da budu predstavljene Globalnom menadžment timu. Idejni tvorac mora ideju prezentirati iz ugla kupca, jer će kasnije voditi start-up tim.
Izazovi u inovacionom procesu
Breier ističe izazov tzv. „ambidekstrije“ – tj. balans između efikasnosti i inovativnosti. Firmama su potrebne i jake strukture i fleksibilne jedinice sa ljudima spremnim na rizik i neuspjeh.
Najveća prepreka je komunikacija – mora postojati jasno razumijevanje u organizaciji da start-up timovi doprinose zajedničkom cilju. Takođe, “Not-invented-here” sindrom predstavlja problem kad se ideja iz start-upa vraća u matične odjele bez njihove ranije uključenosti.
„Ne smije doći iznenada, jer tada izaziva otpor“, kaže Breier. Start-up može ući u tzv. Exit fazu tek kada postane dovoljno jak da ga ostatak organizacije ne može „uništiti“.
Takođe, šefovi odjela često nerado prepuštaju kvalitetne kadrove za start-up projekte. Tu je ponovo ključ u komunikaciji prednosti – jer zaposlenik se može vratiti obogaćen novim znanjem i iskustvom.
Ovaj tekst temelji se na izvodima iz podcasta Industry Insights. Epizodu sa Hubertusom Breierom možete pronaći na svim većim podcast platformama. U njoj govori i o temama intralogistike i Industrije 5.0.
