Šta jedu Bosanci i Hercegovci?

Facebook Twitter LinkedIn

Agencija za sigurnost hrane Bosne i Hercegovine sačinila je izvještaj o najnovijoj provedenoj kontroli pesticida u i na hrani biljnog i životinjskog porijekla koje se nalaze u prodaji, piše Visokoin.com.

“U izvještaju je, između ostalog, navedeno da od 184 uzorka (od toga 90 uzoraka domaćeg porijekla) uzetih iz 16 vrsta hrane, samo tri nisu sadržavala ostatke pesticida”, izjavio je za Faktor Nijaz Bajramović, pomoćnik direktora u Agenciji.

Dodao je kako je 46 posto ispitanih uzoraka sadržavalo ostatke pesticida iznad nivoa kvantifikacije.

“Agencija svake godine radi monitoring prisustva pesticida u hrani biljnog i životinjskog porijekla u saradnji sa inspekcijskim organima u oba entiteta. Ono što je važno istaći jeste da su samo tri uzorka bila negativna na prisustvo pesticida, a to su kravlje mlijeko, svinjska mast i hrana za dojenčad. Dakle u 181 uzorku pronađeni su pesticidi. Naravno, to ne mora značiti da je takva hrana nesigurna za prehranu, ali nam to govori nešto drugo, a to je da se poljoprivredni proizvođači u svojoj proizvodnji ne pridržavaju propisanih normi i standarda.”, ističe Bajramović.

Kaže kako se tokom kontrole vodilo računa da podjednako budu zastupljeni i domaća i uvozna hrana.

“Predmet analize bilo je 90 uzoraka domaće proizvodnje, a ostalo je bilo iz uvoza. Ostatke pesticida sadržavalo je 80 uzoraka, a kod tri uzorka (špinat, jabuka, paradajz) prisustvo tih hemijskih proizvoda bio je iznad maksimalne dozvoljene koncentracije (MRL) koja je propisana direktivom Evropske unije. Analizirana je i kruška koja se nalazi u prodaji. Porijeklom je iz Čilea, a u njoj je pronađen Diflubenzuron, pesticid opasan po zdravlje. U jagodi je pronađen Propamocarp. Svi uzorci grožđa sadržavali su ostatke pesticida Boscalid, čak četiri uzorka su imala ovu aktivnu materiju. I u šljivi su pronađene aktivne materije pesticida”, dodao je Bajramović.

Hrana u kojoj su pronađeni pesticidi su: breskva, glavati kupus, jagoda, ječam u zrnu, mandarina, paradajz, šljiva, špinat, vino od grožđa, zob u zrnu…

“Dakle, ne znači da sva hrana u kojoj su pronađeni pesticidi nije za konzumiranje. Međutim, ako proizvođači nastave i dalje koristiti pesticide u svojoj proizvodnji, oni se prehranom vremenom mogu akumulirati u organizmu, što onda postaje opasno. Ponovio bih da je kod tri uzorka (špinat, jabuka, paradajz), koncentracija pesticida bila iznad dozvoljenog, što znači da ta hrana nikako nije za prehranu”, pojasnio je Bajramović.

Upozorio je potrošače da obrate pažnju i kada kupuju med.

“Prije mjesec dana u entitetu RS provedena je kontrola kojom je utvrđeno da je više od 90 posto uvoznog meda, koje se nalazi na bh. tržištu, neispravno. Inspektori za hranu RS-a su čak 14 uzoraka meda proglasili neispravnim. Poručio bih građanima da obrate pažnju gdje i od koga kupuju med. Ako to radite u trgovinama, pažljivo čitajte deklaraciju. Nedavno sam u jednoj trgovini u starom dijelu Sarajeva pratio kupce koji kupuju med. Od 30 njih, samo jedan čitao je deklaraciju”, navodi Bajramović.

Kaže kako je BiH zajedno sa zemljama regije krenula u hitnu izmjenu Pravilnika po kojoj bi obaveza proizvođača bila da na deklaraciji navede zemlju porijekla meda.

“Po sadašnjem pravilniku oni mogu navesti samo – “zemlje EU” ili “zemlja van EU”. Upravo ovakvi propisi njima su dali za pravo da na tržište mogu plasirati sve i svašta”, istakao je Bajramović.

Sigurnost hrane bit će jedna od tema predstojeće PIT FoodCon 2023 konferencije stoga svakako razlog više za sve zainteresirane i uključene u prehrambeni sektor u BiH i regionu da uzmu učešće.