Proizvodnja pokreće prosperitet

Translated with permission from „Manufacturing Drives Prosperity“ by Christoph Roser on AllAboutLean.com.

.Proizvodnja je jedan od pokretača modernog prosperiteta. Većina proizvedene robe vremenom postaje sve jeftinija, prilagođena inflaciji. S druge strane, usluge s vremenom obično postaju skuplje. U ovom postu zaranjam malo dublje u ove promjene, koristeći primjer američkog indeksa potrošačkih cijena.

Malo o inflaciji

Vremenom stvari koje kupujete postaju sve skuplje. To se zove inflacija. Umjerena inflacija od nekoliko postotaka često se smatra dobrom. Na primjer, cilj SAD–a je oko 2% inflacije godišnje. Očekuje se da će zarade rasti zajedno s inflacijom kako bi nadoknadile gubitak kupovne moći. Prosječna plata u SAD–u zaista raste brže od inflacije, ali to je velikim dijelom posljedica toga što je nekolicina bogatih ljudi postala još bogatija. Međutim, niže plate rastu mnogo sporije nego što bi trebale, stvarajući puno socijalnih problema.

Japan je neko vrijeme imao suprotno, deflaciju, ali i to se smatra problematičnim. Nažalost, mnoge zemlje danas pate od nedovoljne inflacije.

S druge strane, hiperinflacija je strašna, jer ljudima uništava ušteđevinu. Njemačka je 1923. imala stopu inflacije od 29,525% – mjesečno! U novije vrijeme Venezuela je imala 80.000% godišnje u 2018., a Zimbabve čak i više. Svjetski rekorder je Mađarska, koja je 1946. imala stopu inflacije od 13 000 000 000 000 000% mjesečno!

Index potrošačkih cijena

Međutim, mjerenje inflacije pomalo je nezgodno i ostavlja puno prostora za manipulisanje brojevima. Inflacija se mjeri praćenjem cijena različitih količina, različite robe, u tipičnom scenariju troškova za prosječnog potrošača. To se često naziva potrošačkom korpom. To uključuje kupljenu robu, usluge i ostale troškove svakodnevnog života, sa porezima (uključujući samo poreze na promet i poreze koji nastaju tokom kupovine). Ostali porezi obično nisu uključeni, jer bi politika izledala loša, a mi to ne želimo (a siguran sam da vam vlada može dati bolji odgovor).

Dobra je strana što je historija cijena širokog spektra robe dostupna za mnoge zemlje. Za SAD ih možete pronaći na Zavodu za statistiku rada. U Njemačkoj bi to bio Savezni zavod za statistiku.

Promjena cijena odabranih stvari

Zato sam detaljno pregledao podatke Zavoda za statistiku rada. Grafik u nastavku prikazuje promjenu cijena za različite artikle od 1998. godine, gdje je 1998. godina 100%. Grafik je prilagođen inflaciji, tako da prosjek ostaje na 100%. Prosječna cijena u dolarima porasla je za 56%, ali grafik je prilagođen da eliminiše prosječni rast cijene. Ako ste znatiželjni, ovdje možete pronaći moje Excel podatke, uključujući mnogo više podataka za mnogo više godina od onoga što je na grafiku.

Promjena u proizvedenoj robi

S obzirom da me zanima promjena proizvedenih dobara u odnosu na usluge, fizička dobra na grafiku predstavljena su punom linijom. Sve usluge predstavljene su isprekidanom linijom, a ostale (komunalne usluge, stanovanje, softver) tačkastom linijom. Skoro sva fizička dobra znatno su pojeftinila, a neka i izuzetno. Televizori i računari sada su jeftini, koštaju samo oko 3% cijene iz 1998. prilagođene inflaciji. Telefoni sada čine samo 14% cijene iz 1998., također prilagođene inflaciji. Općenito, trajna dobra (automobili, uređaji, knjige, namještaj, itd.) koštaju samo polovinu one vrijednosti koju su imala 1998. godine, ponovno prilagođena inflaciji. Druga velika grupa potrošnih dobara (poznata i kao potrošni materijal), uključujući veliku podgrupu prehrambenih proizvoda, zadržala je približno istu prilagođenu cijenu u odnosu na 1998.

Samo je nekoliko fizičkih dobara poskupjelo, poput duhana i univerzitetskih udžbenika. Duhan sada ima veće poreze, sa ciljem poboljšanja cjelokupnog zdravlja smanjenjem pušenja. Univerzitetski udžbenici organizovana su prevara u kojoj su studenti često prisiljeni kupovati skupe i preskupe udžbenike u korist nekih profesora, izdavača i univerziteta. Napomena: Jednu svoju knjigu koristim za svoja predavanja, ali na početku semestra to se naplaćuje kao trošak za studente. Mislim da 9€ za knjigu od 300 stranica nije loše. Ipak, neki se studenti žale da to nije besplatno, ali postaju tihi kada čuju da mnogi američki studenti za udžbenike plaćaju 2000 i više $ po semestru.

Promjena u uslugama i ostalo

Izgleda vrlo različito za usluge, koje su predstavljene isprekidanim linijama na gornjem grafiku. Skoro sve usluge postale su znatno skuplje. Cijena školarine gotovo se udvostručila, čak i prije inflacije. Medicinske i pravne usluge znatno su skuplje. Skoro pa jedina usluga koja je pojeftinila bila je komunikacija, uključujući bežičnu komunikaciju, a to je vjerovatno bilo uglavnom zbog jeftinijih računara. Osim toga, malo je usluga koje su pojeftinile (privatni prijevoz i rekreacija bili su malo jeftiniji).

Stanovanje i komunalne usluge nisu se puno mijenjale s inflacijom, ali softver je pojeftinio, također vjerovatno pod utjecajem jeftinijih računara.

Krupna slika

Sve u svemu, proizvedena dobra s vremenom postaju sve jeftinija, dok usluge postaju sve skuplje. Ovdje su podaci za SAD, ali trend je sličan za veći dio svijeta. Nekoliko stvari može se razlikovati (zdravstvena zaštita i obrazovanje u SAD–u imaju posebno pretjerane cijene), ali krupna slika ostaje ista. Neki predmeti imaju razlike u moći između prodavača i kupca. Teško je pregovarati o cijeni dok ste na operacijskom stolu, a američko zdravstvo to posebno koristi. Cijene su u ostatku svijeta puno niže. Mogu kupiti međunarodno putničko osiguranje na godinu dana za 700€, koje vrijedi u cijelom svijetu, isključujući SAD i Kanadu. Ako uključim SAD, cijena se više nego udvostručuje na 1650 €, zbog suludih cijena zdravstvene zaštite u SAD–u.

Zašto razlika?

Jednostavan je razlog zašto proizvodnja postaje sve automatizovanija. Ljudski rad zamjenjujemo mašinama, a također koristimo različite alate (uključujući Lean) kako bismo efikasno koristili i mašine i rad. Masovnom proizvodnjom možemo proizvode učiniti ludo jeftinima. U jednom od svojih prethodnih postova na blogu tražio sam najjeftiniju hemijsku olovku, a danas možete napraviti hemijsku olovku za 0,035 USD. Pristojnu olovku možete pronaći od 0,045 USD. To su najviše dvije minute ljudskog rada po olovci, uključujući sav razvoj i izradu mašina. Sve ostalo je rad mašina i računara.

Ovaj će se trend vjerovatno nastaviti i u budućnosti. U stvari, čak na kraju može imati utjecaj i na usluge. Sa sve pametnijim računarima, sve više i više servisnih zadataka moglo bi se automatizovati. Studenti već oklijevaju da plate veliku školarinu za puke internet – kurseve (zbog pandemije COVID–19). Mnoge banke primijetile su da im više nisu potrebne luksuzne zgrade od cigle i maltera. Mnogi su potrošači primijetili da im prije svega nije potrebna luksuzna banka, što je rezultiralo rastom jeftinijih fintech kompanija. Fintech se zalaže za “finansijsku tehnologiju” i želi koristiti računarsku tehnologiju za pružanje bankarskih i drugih usluga mnogo jeftinije od onoga što je uobičajno. I sam se radujem ovoj revoluciji.

Iako ovaj post nije tipičan post o Lean alatima i filozofijama, nadam se da ste uživali čitajući i da vam pomogao pri razumijevanju krupne slike. Sada idite, smanjite troškove, a kasnije i cijene svojih proizvoda, i organizujte svoju industriju!

Autor

Pit.ba Redakcija

View all posts

Proizvodnja pokreće prosperitet

Related Posts

Kako se mijenja uloga voditelja proizvodnje

Tesla Grünheide značajno povećava proizvodnju!

Inženjeri napravili materijal koji se sam popravlja više od 1.000 puta, produžujući trajanje na vijekove

Upravljanje potrebama električne energije u skladištu

Mašinska vizija

Hrabro liderstvo je osnova produktivne timske kulture

Kategorije

Tel. +387 33 846 213
E-mail: info@www.pit.ba
| O nama | Oglašavajte se na PIT.ba

Proizvodnja pokreće prosperitet

Malo o inflaciji

Index potrošačkih cijena

Promjena cijena odabranih stvari

Promjena u proizvedenoj robi

Promjena u uslugama i ostalo

Krupna slika

Zašto razlika?

Autor

Related Posts

Kako se mijenja uloga voditelja proizvodnje

Tesla Grünheide značajno povećava proizvodnju!

Inženjeri napravili materijal koji se sam popravlja više od 1.000 puta, produžujući trajanje na vijekove

Upravljanje potrebama električne energije u skladištu

Mašinska vizija

Hrabro liderstvo je osnova produktivne timske kulture

Kategorije

Tel. +387 33 846 213 E-mail: info@www.pit.ba | O nama | Oglašavajte se na PIT.ba

Pratite nas

Tel. +387 33 846 213
E-mail: info@www.pit.ba
| O nama | Oglašavajte se na PIT.ba