Konferencija „PIT Safety 2023 – Ergonomija i zaštita radnika: zbog zakona ili radi zaposlenih?“ održat će se 26. aprila 2023. u Sarajevu u organizaciji konsultantske kuće Targer E&C, portala PIT.ba i kompanije Frontline d.o.o.
Aktualizirat će važne i nadasve potrebne zahtjeve za humanizacijom rada i povećanjem produktivnosti, ističući principe ergonomije i zaštite na radu kao nužan obavezujući standard.
To nam je bio dobar povod za razgovor s prof. dr. Gordanom Čolović, vlasnicom Agencije za konsultantske usluge SE-ERGO i stručnjakom iz oblasti inženjerstva i industrijskog menadžmenta.
Prof. dr. Gordana Čolović vlasnica je Agencije za konsultantske usluge SE-ERGO. Može se pohvaliti bogatim iskustvom u oblasti inženjerstva i industrijskog menadžmenta dugim 35 godina iskustva. Uža oblast interesa dr. Čolović su: normiranje, ergonomija, lean sistem, strategijski menadžment i poslovna komunikacija. Zaposlena je i na Akademiji tehničko umetničkih strukovnih studija Beograd.
PIT: Vlasnica ste Agencije za konsultantske usluge SE-ERGO; kojim uspjesima se najviše ponosite?
Agencija SE-ERGO, uz poslovno savjetovanje, primjenom najsavremenih metoda organizacije rada i analiza radnih mesta, specijaliziranih ergonomskih obuka i konsaltinga, organizira in-house seminare u cilju očuvanja zdravlja zaposlenih, unapređenja sposobnosti i vještina zaposlenih te povećanja produktivnosti i efikasnosti. Tokom prethodne četiri godine samo iz oblasti ergonomije i normiranja organizirali smo predavanja, seminare i radionice za oko 2500 učesnika edukacija.
PIT: Radite sa studentima – možete li identificirati najveće izazove s kojima se suočavate u obrazovnom procesu? S druge strane, koje izazove „sistem“ treba da rješava?
Danas, više nego ikad, potrebno je pratiti razvoj tehnologija i IT sektora, da bismo se bolje pripremili za buduća zanimanja. Obrazovni sistem, zajedno s kompanijama i preduzetnicima, treba da omogući studentima više praktičnog znanja ali i zaposlenima mogućnosti kontinuiranog obrazovanja.
PIT: Prema Vašem mišljenju, koji su najveći izazovi glede ergonomije i zaštite na radu? Koje su Vaše preporuke za njihovo rješavanje?
U kategoriji profesionalnih oboljenja ergonomski poremećaji su najbrže rastući. Oko 50% povreda na radu na neki način povezano je s ergonomijom radnog mjesta. Zato je neophodno da kompanije u svojoj strategiji definiraju ergonomski program i formiraju tim koji će analizirati ergonomski rizik na svim radnim mjestima, pronalaziti rešenja i obučavati zaposlene novim metodama rada. Važno je uključiti i educirati sve zaposlene o značaju ergonomije jer primjena ergonomskih pravila i principa na radnom mjestu smanjuje mišićno-koštana oboljenja za 60%, odsustva zbog bolovanja za 70% i povećava produktivnost za oko 50%.
PIT: Koji su najveći izazovi prilikom uvođenja promjena u proizvodnim kompanijama?
Prilikom uvođenja organizacionih promjena prvi izazov je ujedno i najveći, a to je strah zaposlenih od promjena i strah od gubitka posla. Svi vole rutinu i ne žele da je mijenjaju. Zato je neophodno motivirati ih i uključiti od prvog dana da zajednički rade na promjenama i stvaraju svoju organizacionu kulturu koja će se bazirati na stalnom učenju i inovacijama na radnom mjestu.
PIT: Prema Vašem iskustvu, koliko su sami privrednici osviješteni o važnosti ergonomskih radnih mjesta?
Iako ergonomija nije nova naučna disciplina, na žalost jako mali broj privrednika je upoznat s njenim značajem za humanizaciju rada i povećanje produktivnosti i efikasnosti. Međutim, dolaskom stranih kompanija održava se sve veći broj ergonomskih edukacija i implementacija ergonomskih metoda za analizu rizika u kompanijama.
PIT: Jedan od najvećih izazova s kojim se suočava region je zadržavanje mladih ljudi nakon školovanja. Šta mislite o tome? Kako mladima možemo pomoći?
Mladi ljudi prvenstveno žele da rade u kompanijama/ustanovama gdje mogu da napreduju i grade svoju karijeru. Kompanije moraju da se više povezuju s akademskom zajednicom, da omogućavaju mladima više prakse, „otvorena vrata“ za razgovore sa zaposlenima i mentorski rad.
Mislim da mladima možemo da preporučimo da, uz formalno obrazovanje, nastave s daljim učenjem i rade na razvoju svojih vještina te svoje karijere uspješno grade i u BiH i Srbiji.
