Nordijska Silicijska dolina: Kako je pozicionirana švedska industrija?

Facebook Twitter LinkedIn

Znate li gdje su izumljeni pejsmejker (srčani stimulator), sigurnosni pojasi u tri tačke, kuglični ležaj, Tetra Pak ambalaža ili IP telefon? Oni koji su 2019. godine posjetili sajam u Hannoveru možda se sjećaju da su baš ovi švedski izumi tada privukli veliku pažnju javnosti. Naime, najveća ekonomija sjeverne Evrope bila je tada zemlja partner najvećeg svjetskog sajma industrije. Pod motom „Innovate With Us!“ (Inovirajmo zajedno!), više od 100 švedskih izlagača, uključujući 40 start-upova, predstavilo se u njemačkom gradu Hannoveru. Međutim, ovo su samo neki od brojnih inovativnih proizvoda koji dolaze iz industrijskog srca Skandinavije.

Također, poznate digitalne platforme poput Spotify, Klarna, Skype ili Zettle potiču iz Stockholma – grada koji se danas često naziva i „Nordijska Silicijumska dolina“. U Švedskoj postoji veliki broj start-up kompanija, inkubatora i programa podrške za nova preduzeća. Više od 100 godina unazad, u ovoj zemlji je osnovan i telekomunikacijski gigant Ericsson.

Zato ne čudi što je Švedska 2021. godine uložila 3,42% svog BDP-a u istraživanje i razvoj, najviše među članicama EU. Ova brojka značajno nadmašuje svjetski prosjek od 1,25% i cilj EU (3%). Po broju prijava patenata po glavi stanovnika, Švedska je na drugom mjestu u svijetu.

Vinnova i strategija „Produkcija 2030“

Švedska inovacijska agencija Vinnova ima velike planove. Prema riječima Vallea Wigersa iz Privredne komore Švedske (AHK), strategija „Produkcija 2030“ ima za cilj da Švedsku učini svjetskim liderom u održivoj proizvodnji. Ključni element ove strategije jeste povezivanje domaćih i stranih industrijskih sektora u cilju brže komercijalizacije inovacija.

Zajedno s Vinnovom, državna istraživačka agencija Formas i energetska agencija Energimyndigheten rade na inicijativi „Net Zero Industry-2025“, za koju su u toku javni pozivi za prijave.

Snaga mašinske industrije

Najveće švedsko tehnološko udruženje Teknikföretagen okuplja oko 4.500 kompanija koje su zaslužne za trećinu svih ulaganja u istraživanje i razvoj u zemlji, kao i trećinu izvoza. Među članicama su globalni giganti poput Ericssona, Scanie, AFRY-ja, ABB-ja i Volvoa, ali i mnoge male i srednje firme.

Vinnova trenutno vodi više programa za podršku mašinskoj industriji, posebno kroz inicijativu „Advanced digitalisation“, koja ubrzava digitalnu transformaciju kroz četiri ključne oblasti. Švedski proizvođači mašina su već godinama posvećeni inovacijama i digitalizaciji.

Zemlja je dom brojnih lidera u automatizaciji, osnovnim industrijama, IT-u i komunikacijama. U mašinskoj industriji nalazimo poznata imena kao što su ABB, Atlas Copco, SKF, Alfa Laval i Husqvarna. Regija Göteborg je posebno važna zbog snažne automobilske industrije (Volvo Group, Volvo Cars) sa preko 65.000 zaposlenih.

Izvozna snaga i izazovi

Važni izvoznici su i kompanije poput Epiroc, Hexagon, Nibe, Systemair, Gunnebo i Valmet. U 2024. godini, izvoz je činio 54% BDP-a Švedske.

Prema VDMA (Njemačko udruženje proizvođača mašina), Švedska je 2024. bila peta u EU po prihodima od mašinske industrije s 38 milijardi eura. Međutim, švedski mašinograditelji trenutno bilježe najniži nivo narudžbi u posljednjih deset godina. Pojedini sektori, poput rudarske opreme, građevinskih mašina i sistema za pakovanje i prehranu, ipak pokazuju optimizam.

Ulaganja se planiraju u infrastrukturu – luke, postrojenja za pročišćavanje voda, mreže daljinskog grijanja, kao i vjetro- i nuklearne elektrane. Ipak, njemački izvoz mašina u Švedsku pao je 2024. za 8,7%, dok je uvoz iz Švedske pao za 15,5%.

Fokus na održivost i digitalizaciju

Švedski proizvođači su lideri u automatizaciji, robotici i održivoj proizvodnji. U oblasti rudarskih mašina, kompanija Sandvik Mining & Rock Solutions prednjači s električnim i energetski efikasnim vozilima, sistemima za automatsko bušenje i digitalnim platformama za nadzor u realnom vremenu.

Epiroc, koji je nastao iz Atlas Copco, ulaže u digitalizaciju, autonomna rješenja i električne podzemne mašine, s ciljem smanjenja emisija i povećanja bezbjednosti.

Komatsu Forest i John Deere Forestry zadovoljavaju potrebe švedske šumske industrije uz inteligentne, ekološke i energetski štedljive mašine. Komatsu nudi sisteme poput MaxiFleet za nadzor rada i optimizaciju šumskih operacija.

SKF, jedan od najvećih svjetskih proizvođača ležajeva, ulaže u energetski efikasna rješenja i CO₂-neutralne proizvodne procese, kao i u digitalne tvorevine proizvoda za simulacije i praćenje.

ABB Robotics razvija robote koji štede energiju i mogu se reciklirati. Kompanija nastoji da do 2030. omogući svojim klijentima uštedu od 100 megatona CO₂ godišnje.

Volvo Construction Equipment iz Eskilstune proizvodi električne bagere i utovarivače te koristi obnovljive izvore energije u vlastitoj proizvodnji. Njihova usluga ActiveCare Direct omogućava praćenje flote u realnom vremenu, povećavajući efikasnost i sigurnost.

Zaključak

Švedska mašinska industrija je spoj bogate industrijske tradicije, snažne orijentacije na inovacije i jasnog strateškog fokusa na održivost i digitalizaciju. Uprkos izazovima, zemlja ostaje jedan od najnaprednijih evropskih centara industrijske tehnologije i pouzdan partner u oblasti inovativne i zelene industrijske proizvodnje.

Tekst “Nordic Silicon Valley: So ist Schwedens Industrie aufgestellt” preveden je sa stranice Produktion.de.