Kako su Japan i Njemačka nakon Drugog svjetskog rata obnovili svoju industriju?

Facebook Twitter LinkedIn

Gotovo da ne postoji izazov pred kojim se možemo naći a da se sa takvim, možda i težim, već neko nije susreo. U ovom tekstu navodimo primjere Japana i Njemačke: kako su oni nakon Drugog svjetskog rata za relativno kratak period uspjeli da praktično iz pepela obnove svoju industriju i da postanu u mnogim oblastima planetarni lideri. Nije bez razloga odavno rečeno da je istorija učiteljica života.

Kako su Japan i Njemačka nakon Drugog svjetskog rata za relativno kratak period uspjeli da praktično iz pepela obnove svoju industriju?

FOTO: Preuzeto sa stranice DW / picture alliance/dpa/T. Yamanaka

Japan

Nakon rata, Japan je izgubio veći dio svojih industrijskih kapaciteta. S obzirom na oskudne prirodne resurse Japanci su znali da se mogu osloniti jedino na intelektualni potencijal svoje zemlje.

To je značilo da Japan mora početi iznova uvodeći inovacije. Japanci su akcenat stavili na nove tehnologije, uglavnom u industrijama kao što su metalska, petrohemija, elektronika, proizvodnja motora i hemijsko inženjerstvo, sektori koje karakterišu vrlo visoke stope rasta.

Izvanredni industrijski rast Japana od 1945. dirigirala je japanska vlada, a postignut je putem japanskih kompanija i njihovih zaposlenika. To je omogućeno kombinacijom centralizovane razvojne države, privatne industrije i dugoročnih kredita banaka te temeljne transformacije i organizacije proizvodnog sistema koji koristi ljudski kapital inženjera, istraživačko-razvojnih naučnika i menadžera.

S obzirom na oskudne prirodne resurse Japanci su znali da se mogu osloniti jedino na intelektualni potencijal svoje zemlje

Nadalje, provedeno je nekoliko vladinih politika koje su pogodovale ovim tehnološkim promjenama. Prvo, vlada je agresivno koristila ekspanzivnu monetarnu politiku kako bi stvorila “jeftin novac”, tako da su rastuće industrije imale pristup jeftinim fondovima. Kamatne stope bile su pomno praćene kako bi bile niske. Vlada je također nagradila rastuća poduzeća velikodušnim odredbama o amortizaciji i poreznim odbicima. Velike, brzo rastuće korporacije imale su niže porezne stope od manjih, sporije rastućih kompanija. Oporezivanje dohotka također je usporeno djelomičnim izuzećem prihoda od kamata.

PIT North Macedonia 2024, tamo gdje vječno sunce sja

Strane zemlje uveliko su utjecale i inspirisale stvaranje novih tehnologija, a Japan je također počeo uvoziti ogromne količine robe. Naprimjer, alatni strojevi i roboti uvezeni su i postali naširoko korišteni u automobilskoj industriji, dok su uvezeni generatori prilagođeni za poboljšanje efikasnosti elektroprivrede. Godine 1963. Japanski informacijski centar za nauku i tehnologiju napisao je 210 000 stranih naučnih radova kako bi strane ideje i znanje učinio dostupnim. Japanci su također preuzeli nove tehnologije koje su uvezli i sami ih poboljšali, čineći tehnologiju procijenjenih 20% efikasnijom. U to vrijeme trećina ukupnih izdataka velikih kompanija išla je na istraživanje i razvoj i u modificiranju i usavršavanju uvezene tehnike.

Njemačka

Njemačka je danas ekonomska velesila, motor Evrope, kako je neki nazivaju, a krajem Drugog svjetskog rata ta je zemlja bila u ruševinama. Dobar dio infrastrukture bio je uništen u savezničkom bombardiranju.

FOTO: Preuzeto sa stranice The Aleppo Project

Neki veliki gradovi teško su stradali. Dresden je bio uništen. Stanovništvo Kelna palo je sa 750 hiljada stanovnika na 32 hiljade. Stambeni fond je u značajnoj mjeri bio smanjen. U odnosu na prijeratno razdoblje proizvodnja hrane je prepolovljena, industrija je također pretrpjela ogromna razaranja.

Njemačka valuta bila je potpuno obezvrijeđena pa su se ljudi prebacili na robnu razmjenu

Zapadna Njemačka je sljedećih desetljeća doživjela velike promjene. U razdoblju od početka 50-ih do 70-ih godina njihova ekonomija imala je prosječne stope rasta blizu 10% posto godišnje, otprilike kao sada Kina prije 10-15 godina, i postali su jedna od najsnažnijih ekonomija.

Iako se taj uspjeh u široj javnosti često pripisuje . Marshallov planu, odnosno američkoj finansijskoj pomoći za obnovu Evrope, čini se da nije to bio presudan faktor za uspjeh Njemačke, s obzirom na to da je američka pomoć iznosila samo 5 posto nacionalnog dohotka te zemlje. Također, pomoć su dobile i ostale evropske zemlje pa svejedno nisu mogle pratiti Njemačku.

Njemačka se našla na prekretnici morala je odlučiti u kojem smjeru želi ići – i odlučili su se za Soziale Marktwirtschaft, odnosno socijalnu tržišnu ekonomiju

Predvodnik te škole ekonomske misli bio je njemački makroekonomist Walter Eucken s Univerziteta u Freiburgu. On i njegovi saradnici zalagali su se za tržišnu ekonomiju s određenim utjecajem države kroz progresivno oporezivanje, smatrali su da centralna banka treba biti nezavisna i svojom politikom održavati stabilnost cijena. Njihove ideje u praksu pretvorio je Ludwig Erhard.

Erhard je kasnije postao direktor Ekonomskog vijeća. To je tijelo bilo privremeni organ vlasti u zemlji koju su još uvijek kontrolirale savezničke snage. Erhard je s te pozicije mogao utjecati na procese i odlučio je krenuti u reforme koje su donijele ekonomski uspjeh.

BRAVARIA, ime dobrih brendova

Prvo je 1948. godine uvedena nova valuta koja je zamijenila onu iz nacističkog razdoblja. Uslijedilo je ukidanje kontrola cijena koje su trajale još od Hitlerova razdoblja. Ukidanje je naišlo na kritike sa svih strana, uključujući i savezničku upravu jer su smatrali da će taj potez pogoršati situaciju s obzirom na nestašice i da će cijene otići u nebo – no dogodilo se suprotno. Ubrzo su police u trgovinama ponovno bile popunjene, valuta je imala vrijednost, ljudi su dobili motivaciju za rad te se situacija drastično popravila.

Preporodu Njemačke u određenoj mjeri doprinijela je i američka pomoć. Marshallov plan, odnosno Program za oporavak Ebrope koji je kreirao američki državni sekretar George Marshall, iznosio je 13 milijardi dolara a dio toga, oko 2 milijarde dobila je Njemačka. I danas traju rasprave o tome koliko je ta pomoć utjecala na budući uspjeh Njemačke, s obzirom na to da je činila samo 5 posto nacionalnog dohotka u tom razdoblju.

No, Njemačka je u samo jednom desetljeću, do 1958. godine učetverostručila industrijsku proizvodnju. Imala je vrlo snažne stope rasta BDP-a sve do 70-ih godina, postala je vodeća ekonomska sila. Početkom 80-ih postigli su punu zaposlenost!

. . .

Čitajte i Targer QualityCon 2024: “Kvalitet nije datost. Naučimo ga!”