BiH izrasta u Evropski centar halal industrije

Facebook Twitter LinkedIn

Halal industrija, koja obuhvata proizvodei usluge usklađene s islamskim principima, iz godine u godinu bilježi snažan rast, postajući sve značajnija komponenta globalne ekonomije. Procjenjuje se da će samo globalno halal tržište prehrambenih proizvoda, koje već pokriva blizu 20 posto svjetske potrošnje hrane, do kraja ove godine premašiti vrijednost od 1,6 biliona američkih dolara. Ekspanzija halal industrije izražena je i udijelovima svijeta gdje većinu stanovništva ne čine muslimani, poput Evrope, čiji za 2025. projicirani obim tržišta prehrambenih proizvoda sa halal certifikatom dostiže blizu 370 miliona dolara. U takvom ambijentu, Bosna i Hercegovina se nameće kao favorit za ulogu regionalnog lidera halal industrije i to ne samo na polju proizvodnje i certificiranja, već i kao posrednik između evropskih i islamskih tržišta.

Prepoznati potencijal

Upravo tu vrstu potencijala halal industrije nedavno je prepoznala i Vlada Federacije BiH, čiji je ministar poljoprivrede, vodoprivrede i šumarstva Kemal Hrnjić sa generalnim sekretarom Islamske privredno-razvojne komore (ICCD) Yousefom Khalawijem potpisao Memorandum o razumijevanju, čime je, kako je saopćeno, ozvaničen početak strateške saradnje u oblasti razvoja halal industrije u Bosni i Hercegovini, s ciljem njenog “pozicioniranja kao evropskog halal središta“.

“Memorandumom otvaramo vrata širokoj i sadržajnoj saradnji koja uključuje izradu sveobuhvatne halal strategije, jačanje kapaciteta naših institucija i preduzeća, poticanje ulaganja i zajedničkih poduhvata, kao i razmjenu stručnosti i iskustava. Uvjeren sam da će ovaj memorandum potaknuti evropske i svjetske investitore da BiH gledaju kao mjesto u koje će se isplatiti investirati“, euforičan je Hrnjićev osvrt na potpisani dokument, kojeg Khalawi opisuje kao “prvi korak u nastojanju da se privuku direktne strane investicije u BiH“.

“BiH je jedna od zemalja koja najbolje upravlja procesom akreditacije i certifikacije po halal standardima. Na ovaj način želimo potaknuti strane ulagače da iskoriste te prilike i BiH prihvate kao centar halal industrije“, podjednako kao i Hrnjić blagoglagoljiv i nekonkretan je Khalawi.

No, šta konkretno podrazumijevaju Memorandum i njime dogovorena “strateška saradnja“, na čemu se temelji pretenciozna konstatacija je tim aktom “stvoren okvir okvir kojim se BiH pozicionira kao evropsko halal središte“ i šta se uopće podrazumijeva pod tim pojmom u kontekstu obima halal proizvodnje i prodaje, odnosno prihoda, profita, novog zapošljavanja i širenja postojećih kapaciteta, kakvi su terminski planovi i finansijska konstrukcija za realizaciju planiranih aktivnosti i ciljeva, šta je osnov za uvjerenje da će Memorandum potaknuti evropske i svjetske investitore da ulažu u BiH te koje manjkavosti domaće halal industrije će biti otklonjene saradnjom Ministarstva i ICCD-a, imajući u vidu da se radi o jednoj od najbrže rastućoj privrednoj grani u našoj zemlji, nepoznanice su u vezi s kojima iz Ministarstva ne nude nikakva pojašnjenja, dosljedno se držeći Vladine strategije da komunicira isključivo sa medijima čija je uređivačka politika pod njenom direktnom kontrolom.

U Agenciji za certicifiranje halal kvalitete Bosne i Hercegovine, koja je ključni faktor razvoja i međunarodne promocije te grane bh. industrije, s druge strane, imaju sasvim jasnu viziju svrhe i dometa potpisanog Memoranduma. Na upit tome koliko će on zaista doprinijeti razvoju domaće halal industrije, direktor Agencije Damir Alihodžić prije svega podsjeća da je ta institucija davno razvila pouzdan sistem halal certificiranja proizvoda i usluga te da je “BiH jedna od zemalja koja najbolje upravlja procesom akreditacije i certifikacije po halal standardima“.

“Veoma nam je drago da su ovako dvije važne institucije prepoznale halal kao važan segment za razvoj industrije u BiH. Svaka nova inicijativa koja doprinosi jačanju industrijskog potencijala naše zemlje je dobrodošla i predstavlja korak naprijed ka konkurentnijem tržištu. Vjerujemo da će ovaj sporazum o saradnji značajno doprinijeti podršci proizvođačima u procesu izvoza, njihovom učešću na međunarodnim sajmovima, promociji halal certificiranih proizvoda te privlačenju investicija u sektor halal industrije“, ističe Alihodžić u izjavi za Business Magazine.

Kada je, pak, riječ o trenutnoj situaciji u vezi sa pozicioniranjem naše zemlje na evropskom halal tržištu i u tom kontekstu glavnim ograničavajućim faktorima, on konstatira da je “halal tržište BiH jedno od najuređenijih u Evropi, ali i šire“.

Sistemski razvoj

“Formiranjem Agencije, Islamska zajednica u BiH postavila je temelje za sistemski razvoj i uređenje halal tržišta na nacionalnom i regionalnom nivou. Kao rezultat tog procesa, razvijen je i zvanično registrovan nacionalni halal standard, prema kojem se provodi halal certificiranje proizvoda i usluga. Agencija je uspostavila saradnju sa svim relevantnim domaćim i međunarodnim institucijama iz oblasti standardizacije, industrije, kontrole kvaliteta i sigurnosti hrane, kao i s visokoškolskim i naučnim ustanovama. Ovakav holistički pristup, kojim se halal koncept integrira u sve ključne sektore, predstavlja temeljnu orijentaciju rada Agencije od samog početka.

“Agencija njeguje izuzetno dobru saradnju s Islamskom privredno-razvojnom komorom, kao i sa Ministarstvom poljoprivrede, vodoprivrede i šumarstva FBiH, koje je jedan od ključnih i najznačajnijih partnera u realizaciji strateških ciljeva razvoja halal industrije. 􀀳 okviru dosadašnjih kontakata s ICCD-om, već duže vrijeme se vodi dijalog o ideji pozicioniranja Bosne i Hercegovine kao evropskog halal središta. Agencija je aktivno uključena u sve dosadašnje inicijative koje se odnose na razvoj halal sektora i industrije, a najavljeni su i dalji razgovori o učešću predstavnika Agencije i Islamske zajednice u predstojećim forumima i konferencijama koje organizuje ICCD, poput halal konferencije u okviru sajma Anuga, Mekka Halal Foruma, kao i London Halal Expoa. Također, na Trećem evropskom halal kongresu, održanom 16. i 17. juna ove godine u Sarajevu, sa predstavnicima ICCD- a nastavljeni su razgovori o budućoj saradnji i zajedničkim aktivnostima s ciljem daljeg pozicioniranja BiH na halal mapi Evrope i svijeta“, objašnjava Alihodžić.

U bh. društvenom narativu često se ističe da je BiH most između Istoka i Zapada – kako u kulturološkom, tako i u geopolitičkom i privrednom smislu. S tim u vezi, ideja o pozicioniranju BiH kao ‘halal huba’ –evropskog halal središta, prisutna je već više od deset godina i bila je predmet brojnih rasprava na forumima, konferencijama i panelima.

Zahvaljujući povoljnom geografskom položaju, religijskoj i kulturnoj raznolikosti te visokim standardima u halal sektoru, BiH ima sve preduslove da preuzme liderstvo na evropskom halal tržištu. Kako bi se taj strateški cilj ostvario, potrebno je intenzivirati institucionalnu podršku domaćim halal proizvođačima, ojačati promociju halal proizvoda na domaćem i međunarodnom nivou, aktivno privlačiti strane i domaće investicije u halal industriju te osigurati kontinuirano prisustvo na međunarodnim sajmovima, posebno u zemljama Evropske unije“, ukazuje Alihodžić.

Komentirajući opasku da je halal industrija i do sada važila kao jedna od brzorastućih grana u BiH, on egzaktnim pokazateljima analizira do sada dostignuti nivo razvoja te industrijske grane, pritom precizirajući da godišnja stopa rasta globalnog halal tržišta kontinuirano dostiže između 17 i 20 posto, a “ovi pozitivni trendovi vidljivi su i u BiH, gdje Agencija bilježi stalni porast broja halal certificiranih proizvođača i proizvoda“. Kako napominje, u BiH je do sada halal certifikat dobilo oko 8.000 različitih proizvoda sa jedinstvenim EAN (European Article Number – Evropski broj artikla) bar kodom, “ne uključujući usluge u turizmu, poluproizvode i proizvode u rasutom stanju, koji nisu označeni bar kodom“.

“Ovi podaci jasno potvrđuju da je halal sektor postao značajan i prepoznatljiv segment domaće industrije. Ključnu ulogu u njenom razvoju u BiH ima Islamska zajednica, koja je, uz podršku određenih zainteresiranih strana, formiranjem Agencije stvorila institucionalne i strateške preduvjete za razvoj halala i halal tržišta. Kao njena zvanična institucija, Agencija je sistematski razvijala i promovirala ovu oblast, s posebnim fokusom na standardizaciju, edukaciju i institucionalno jačanje, čime je uspostavljen čvrst temelj za dugoročni i održivi rast halal sektora u BiH.

Stalni rast i razvoj halal industrije u zemlji inspirirali su i druge aktere – akademsku zajednicu, medije, privredu i institucije, da se aktivnije uključe u istraživanje, promociju i afirmaciju halala kao sveobuhvatnog koncepta koji objedinjuje vjerske propise (prvenstveno o hrani), kvalitet i odgovornost prema potrošačima“, potcrtava Alihodžić, koji ima vrlo jasan stav i po pitanju uvjerenja potpisnika Memoranduma da će jedan od njegovih efekata biti poticanje evropskih i svjetskih investitora da ulažu u BiH, što na prvi pogled ne zvuči naročito realno, imajući u vidu da se logičnim čini da se potencijalni ulagači u bh. halal industriju prvenstveno traže u islamskim zemljama.

“Kada analiziramo halal certificirane kompanije i proizvode u BiH, s pravom možemo reći da su najznačajnije investicije u oblasti halal industrije upravo realizirane u našoj zemlji. Gotovo svi vodeći proizvođači, najpoznatiji brendovi i najuspješnije kompanije u prehrambenom i prerađivačkom sektoru posjeduju halal certifikat, što dodatno potvrđuje ozbiljnost i razvijenost ovog sektora. Istovremeno, potražnja za halal certificiranim proizvodima u evropskim zemljama kontinuirano raste, a Agencija sve češće zaprima zahtjeve za halal certificiranje – prvenstveno zbog sve učestalijih zahtjeva marketa, distributera i kupaca koji inzistiraju na tome da proizvodi budu halal certificirani. Ova situacija predstavlja značajnu priliku za evropske i globalne investiture da investiraju u BiH kao stratešku tačku za proizvodnju i distribuciju halal proizvoda – ne samo na evropskom, nego i na svjetskom tržištu. Pored toga, sektor turizma u BiH bilježi konstantan rast, što dodatno otvara prostor za ulaganja u halal turizam, ugostiteljstvo i prateće usluge. Time se stvara snažan potencijal za razvoj integrisanog halal ekosistema, koji uključuje proizvodnju, trgovinu, usluge i turističku ponudu“, rezimira Alihodžić.

Tekst je prenesen sa stranice halal.ba.