Danas je u prostorijama Vanjskotrgovinske/Spoljnotrgovinske komore BiH održana konferencija za novinare na kojoj su predstavljeni najnoviji pokazatelji vanjskotrgovinske razmjene Bosne i Hercegovine za prvih šest mjeseci 2025. godine. Direktor Sektora za makroekonomski sistem Slaviša Ćeranić i stručna saradnica Belma Alihodžić govorili su o glavnim trendovima, izazovima i prilikama koje obilježavaju trgovinsku sliku zemlje.
Ukupan obim vanjskotrgovinske razmjene BiH u periodu januar – juni 2025. iznosio je 23,6 milijardi KM, što predstavlja rast od 4,83% u odnosu na isti period prošle godine. Izvoz je porastao za 5,42% i iznosio je 8,65 milijardi KM, dok je uvoz iznosio 14,95 milijardi KM, uz rast od 4,5%. Ipak, deficit robne razmjene ostaje značajan – 6,3 milijarde KM.
Kako je istaknuo Ćeranić, iako postoje znakovi industrijskog oporavka i rasta izvoza, BiH se i dalje suočava s izazovima poput slabije potražnje i zavisnosti o uvozu. Rast uvoza je prvenstveno posljedica povećane potrošnje, uvoza repromaterijala i infrastrukturnih projekata.
Evropska unija i dalje je ključni partner BiH – s više od 66% izvoza i 68% uvoza. Trgovina sa CEFTA regionom bilježi najveći relativni rast, dok se izvoz u treća tržišta bilježi pad, prije svega zbog smanjenja izvoza u Kinu. S druge strane, zabilježen je rast izvoza u Tursku i SAD.
Na sektorskom nivou, najizraženiji deficit je u agro i prehrambenom sektoru – 2 milijarde KM, a značajan negativan saldo bilježi i uvoz pića i alkohola. Metalska industrija ostvarila je ukupnu razmjenu od 9,7 milijardi KM, dok je mašinska i elektroindustrija značajno doprinijela izvozu – naročito elektrosegment sa 1,5 milijardi KM izvoza.
Automobilska industrija nastavlja pozitivan trend s izvozom od 380,9 miliona KM, a značajan rast zabilježila je i namjenska industrija sa 311 miliona KM izvoza, što predstavlja rast od 31%.
S druge strane, tekstilna i kožarska industrija bilježe pad izvoza. Jedini sektor s izraženim suficitom ostaje drvna industrija – uključujući namještaj, madrace i štampu – sa ukupnim suficitom od 590,5 miliona KM.
U narednom periodu očekuje se nastavak sličnog trenda – umjeren rast izvoza, porast uvoza usljed potrošnje, te potreba za jačim fokusom na izvoz proizvoda sa višom dodanom vrijednošću i širenje na nova tržišta.
