Jednostavni savjeti neuronauke za odličan dan

Facebook Twitter LinkedIn

Kao glasnogovornik FBI-a u sjevernoj Kaliforniji, bilo je dugih dana kada je bilo teško uklopiti obroke, kao i toalet pauze. Svaki dan je bio puna navala ažuriranja o važnim slučajevima, poziva koje treba uzvratiti, mejlovi za čitanje i intervjua za zakazivanje.

Ako se suočavate s napornim danima i kratkim rokovima, postoji nekoliko načina na koje vam neuronauka može pomoći da poboljšate svoj dan.

Ljudi imaju nevjerovatnu sposobnost obrade složenih informacija. Naš mozak može uvesti red iz haosa. Može posložiti ljude, riječi i ponašanje u obrasce koji za nas imaju smisla. Ispod je paragraf koji je jurio internetom prije nekoliko godina:

Aoccdrnig to a rscheearch at Cmabrigde Uinervtisy, it deosn’t mttaer in waht oredr the ltteers in a wrod are, the olny iprmoetnt tihng is taht the frist and lsat ltteer be at the rghit pclae. The rset can be a toatl mses and you can sitll raed it wouthit porbelm. Tihs is bcuseae the huamn mnid deos not raed ervey lteter by istlef, but the wrod as a wlohe.

Mozak ima filter pažnje koji nam pomaže da pronađemo obrasce u informacijama koje vidimo i čujemo. Ovo nam pomaže da znamo na šta treba obratiti pažnju, a šta možemo bezbjedno zanemariti. U danima pećinskih ljudi to nam je pomoglo da budemo oprezni prema grabežljivcima. U informatičkom dobu, pomaže nam da identificiramo podatke koji utiču na način na koji živimo svoj život.

Nekoliko studija sugeriše da sada primamo pet puta više informacija nego 1986. Svakog dana prosječna osoba obradi informacije u vrijednosti od šest novina u poređenju sa samo dvije i po stranice prije 24 godine – povećanje od 200%.

Sve ove informacije se takmiče za resurse u vašem mozgu. Evo 6 jednostavnih načina na koje možete koristiti neuronauku da poboljšate svoj dan:

Vaš mozak želi da cijenite ono što radite

Dopamin je hemikalija koju proizvodi mozak i koja može utjecati na naše performanse jer se pojavljuje i kada očekujemo nagradu i kada smo motivisani za izvođenje. Kao rezultat toga, nivoi dopamina mogu biti povezani s motivacijom i našom željom da radimo.

Tim Vanderbiltovih naučnika koristio je tehnologiju mapiranja mozga kako bi analizirao moždane obrasce “go-gettera” koji su bili spremni da naporno rade za svoje nagrade i “ljenjivaca” koji nisu bili toliko motivisani za rad.

Tim je otkrio da su go-getteri imali veći nivo dopamina u dijelu mozga koji je motivisan za nagradu i motivaciju. Ljenjivci su imali veći nivo dopamina u emocionalnom i dijelu mozga za rizik.

Nije stvar samo u podizanju nivoa dopamina. Ono što je bitno je podizanje nivoa dopamina u pravim dijelovima mozga. Da biste preživjeli dan, morate uravnotežiti svoju spremnost da radite zajedno sa svojom snagom volje, jer je snaga volje vaša sposobnost da obavite stvari.

Kako da to učinite: Ništa vas neće motivisati da budete dobri ako zaista ne želite nagradu koja dolazi s radom. Ako je plata jedina stvar koja vas motiviše da ustanete iz kreveta, ne očekujte ni da će vaš mozak biti previše uzbuđen zbog toga. S druge strane, ako ste svoju izvedbu povezali s nečim što sadrži vrijednost i značenje za vas, biti ćete na go-getterskoj strani proizvodnje dopamina.

Vaš mozak želi da započnete dan s teškim stvarima

Godišnja anketa o stresu američkog psihološkog udruženja u Americi zamolila je učesnike da procijene svoju sposobnost da učine promjene ka zdravom načinu života. Učesnici ankete redovno su navodili nedostatak snage volje kao razlog broj 1 zašto ne slijede promjene.

Mnogi ljudi vjeruju da bi im se životi poboljšali ako bi mogli povećati svoju snagu volje – veću kontrolu nad onim što jedu kada su uštedjeli dovoljno za penzionisanje i kako postići plemenite ciljeve.

Provedena su značajna istraživanja o snazi volje, a jedan od pionira u ovoj oblasti je Roy Baumeister. Baumeister je otkrio da snaga volje zapravo djeluje kao mišić: može se ojačati vježbom i umoriti pretjeranom upotrebom. Snaga volje u mozgu je podstaknuta glukozom i potrebno ju je nadoknaditi da bi mogla optimalno raditi.

Kako to učiniti: Snaga volje i samokontrola su na vrhuncu ujutru, tako da je ovo najbolje vrijeme da preuzmete najteže zadatke u danu. Kada pišete svoju listu, pobrinite se da najteži projekti budu prvi s kojima ćete se uhvatiti u koštac.

Vaš mozak želi da koristite liste

Naš mozak voli liste. Zapravo, to je najefikasniji način da mozak prima i organizuje informacije. Nedavna istraživanja sugerišu da je ključ za organiziraniji um i produktivniji mozak sastavljanje popisa obaveza.

Neuronauka nam govori da radna memorija mozga pohranjuje informacije na kratkoročnoj osnovi. Prema dr. Danielu Levitinu, većina ljudi može istovremeno imati u mislima oko četiri stvari. Kada od našeg mozga tražimo da skladišti više nego što je optimalno, to uzrokuje da naše performanse pate.

Kako to učiniti: Samo naprijed i napravite staromodnu listu obaveza. Lista obaveza će osloboditi prostor u vašem mozgu za druge važnije zadatke koje morate obaviti tokom dana. Pošto naš mozak ima filter pažnje, hitne stvari će biti u prvom planu. Istovremeno, naš mozak ne zaboravlja ni one manje važne stvari i neće se ustručavati da vas podsjeti na njih negdje oko 3 sata ujutro. Ako imate listu obaveza, vaš mozak se može odmoriti jer zna da ste vi na visini zadatka.

Vaš mozak želi da koristite Bullet Points

Prema članku New Yorkera, naš mozak prostorno obrađuje informacije. Lakše nam je da zapamtimo ako podatke zapišemo red po red, nabrajanim ili numerisanim tačkama, a ne u obliku pasusa.

Numerisane ili označene liste olakšavaju i trenutno razumijevanje i kasnije prisjećanje. Budući da možemo lakše obraditi informacije kada su na listi, naš se mozak osjeća ugodno u vezi toga kako i kada će se informacije preuzeti.

Kako to učiniti: Tačke za nabrajanje stvaraju sažete i djelotvorne poruke, bilo da se radi o popisu namirnica, vašoj listi obaveza ili korporativnoj prezentaciji. Kada svedete misao na tačku, sveli ste je na jednu, istaknutu rečenicu.

Vaš mozak želi zapisujete

U nedavnom istraživanju koje su proveli Mueller i Oppenheimer, otkrili su da ljudi bolje pamte predavanja kada su pisali rukom pisane bilješke, a ne kucane. Čini se da istraživanje Muellera i Oppenheimera potvrđuje da su obična olovka i papir jedan od naših najboljih alata za učenje.

Bilo da ste student ili zaposleni rukovodilac, ako zapišete svoje prioritete, vaš mozak obrađuje informacije dok ih pišete. Ta početna selektivnost govori mozgu da su informacije važne i vodi do dugoročnog razumijevanja.

Kako to učiniti: Započnite list papira s najvažnijim prioritetima dana i držite ga pri sebi. Pišite olovkom kako biste ih mogli izbrisati ili preurediti kako vam se dan mijenja. Opet, ova lista oslobađa vaš mozak da razmišlja o drugim važnim zadacima u vašem danu.

Vaš mozak želi da se krećete

Istraživanja neurogeneze, sposobnosti određenih područja mozga da stvaraju nove ćelije, pokazuju da vježbanjem možemo potaknuti rast novih moždanih ćelija. Naš mozak ima nevjerovatnu sposobnost da se rekonstruiše svaki dan.

Područje mozga povezano s učenjem i pamćenjem naziva se hipokampus. Istraživanja pokazuju da vježbe izdržljivosti izazivaju rast novih neurona u hipokampusu jer se protein (nazvan FNDC5) oslobađa u krvotok kada se znojimo.

Kako to učiniti: Postoje mnoge dobro utvrđene prednosti vježbanja, kao što je poboljšanje zdravlja srca. Dodatna prednost je da čak i 20-30 minuta hoda može pomoći u rastu novih moždanih stanica.

Članak „6 Simple Ways You Can Use Neuroscience To Improve Your Day“, autorice LaRae Quy, preveden je sa portala LaRae Quy.