Kako odmoriti mozak za prijeko potreban oporavak?

Facebook Twitter LinkedIn

Većina nas naporno radi da damo sve od sebe u karijeri. Uvijek u pokretu pokušavajući postići svoje ciljeve kako bismo imali bolji, ugodniji i sretniji život. Međutim, negdje na tom putu, sigurno ste naučili i da je vrijeme vaše najdragocjenije bogatstvo.

Dio života koji niste spremni potrošiti ili neozbiljno koristiti. Zato je toliko važno da svoje vrijeme iskoristite mudro, na najkonstruktivniji, produktivniji i najugodniji mogući način.

Ipak, bez obzira koliko dobro naučimo kako da se prilagodimo promjenama, svijet oko nas se neprestano razvija, mijenja i okreće. Kao rezultat toga, zajedno sa svim nevjerovatnim iskustvima koja život nudi, ponekad mogu biti i previše. Ponekad biste pomislili da je najbolje jednostavno resetovati cijeli sistem. Poput kompjutera, možete li naučiti kako da resetujete i svoj mozak? Postoji li dugme za ponovno pokretanje mozga tako da možete ukloniti sve neželjene podatke i početi iznova?

Kako resetovati svoj mozak

Slično sposobnosti kompjutera da pohranjuje podatke, ako učitate previše informacija u svoj mozak, rizikujete da ga nenamjerno isključite. Time se ostavljate podložnim raznim problemima mentalnog zdravlja koji doprinose simptomima depresije i anksioznosti.

Zato je neophodno učiniti sve što je u vašoj moći da zaštitite i njegujete svoj mozak, kao što biste učinili sa bilo kojim drugim organom u vašem tijelu koji zahtijeva brigu i pažnju. Uz to, sada je možda jedan od najboljih trenutaka da počnete s primjenom nekih jednostavnih strategija koje će vam pomoći da ponovo pokrenete mozak za prijeko potrebnu pauzu.

Započnite hobi

Sav rad i nikakva igra mogu dovesti do izgaranja. Slijedite svoju strast ili barem isprobajte nešto novo za zabavu. Zapravo, istraživanja pokazuju da ljudi koji se bave hobijem imaju manje šanse da pate od simptoma anksioznosti i depresije. [1]

Hobiji mogu pružiti iskustvo bez stresa, gdje možete učestvovati vlastitim tempom i nivoom stručnosti, a da vas ne osuđuju. Čitanje vam, na primjer, može pomoći da proširite svoj vokabular, tačku gledišta i, što je možda najvažnije, svoju maštu.

Dok vam umjetnost i zanati mogu pomoći da konstruktivno izrazite svoja osjećanja kreativnošću, istovremeno izgrađujući samopoštovanje.

Istražite duboko disanje

Vježbe dubokog disanja su jednostavni i laki načini da se vaš mozak ponovo pokrene.Pronađite mirno mjesto u svom domu, u kancelariji, bilo gdje. Sjednite udobno, ali održavajte dobro držanje. Udahnite na nos dok istovremeno brojite do pet, dopuštajući vašim plućima da se potpuno napune zrakom.

Zatim lagano izdahnite kroz nos dok istovremeno ponovo brojite do pet. Ponovite vježbu disanja još nekoliko puta. Učestalost i trajanje vježbe možete povećati ili smanjiti u skladu sa svojim nivoom udobnosti.Pokazalo se da vježbe dubokog disanja smanjuju krvni pritisak pomažući u smanjenju stresa. One takođe povećavaju dotok kisika u tijelo, stimulišući limfni sistem. Kao rezultat toga, vježbe dubokog disanja također mogu promovirati imunitet od bolesti pomažući tijelu da oslobodi štetne toksine. [2]

Vježbajte svoje tijelo da odmorite svoj um

Može biti teško odrediti vrijeme za vježbanje jer je većina nas zauzeta svojim poslom ili kućnim poslovima. Međutim, studije pokazuju da ljudi koji redovno vježbaju imaju manje šanse da pate od mentalnih bolesti.

Nadalje, pokazalo se da vježbanje pomaže u smanjenju težine i trajanja simptoma mentalnih bolesti, posebno kod osoba koje pate od depresije i anksioznosti. Vjeruje se da fizička vježba pomaže u oslobađanju endorfina u mozgu koji povećavaju vaš unutrašnji osjećaj blagostanja.[3]

Kao rezultat toga, ljudi koji se aktivno bave fizičkim vježbama mogu osjetiti povećanje nivoa energije kao i kvaliteta sna.

Vježbajte meditaciju

Pronađite svoj rajski mir duboko u svom umu dok otapate stres meditacijom. Zatvorite vrata, zatvorite roletne i ugasite zvono. Ovo je vrijeme vašeg uma. Dođite do tog mirnog mjesta, čak i ako morate u park, samo dođite tamo.

A kada budete spremni, udobno se smjestite na pod, za radni sto ili čak u svoju omiljenu ležaljku na plaži. Stavite otvorene ruke u krilo sa dlanovima okrenutim prema nebu. Pustite da se vaš um osvrne na ono što se dešava u njegovom sopstvenom univerzumu i samo se opustite.

Zatvorite oči i jednostavno dopustite svom umu da luta kroz sve slike koje se pojavljuju duboko u vašoj duši. Ostanite prisutni u trenutku. Pokazalo se da svjesna meditacija poboljšava koncentraciju i mentalnu jasnoću.[4]

Učinite svoje vrijeme prioritetom

Možda imate puno toga na umu, međutim, neke stvari su samo važnije od drugih. Započnite dan sa listom stvari koje trebate da postignete. Dajte prioritet najvažnijim i postavite ih na vrh i provjerite svaki zadatak kada ih završite.

Iako, možda nećete postići svaku pojedinu stvar na svojoj listi, potrudite se da postignete najvažnije stvari kao što su vježbanje, izlazak sa suprugom ili djetetom, uzimanje vitamina, završetak projekta itd. Definitivno ćete se osjećati bolje na kraju dana i lakše ćete pustiti svoj mozak da se odmori s manje neriješenih problema o kojima morate brinuti.

Odmaknite se od tehnologije

Na ovaj ili onaj način, svi smo postali ovisni o tehnologiji. Slično konceptu mlaznog pogona, za svaku akciju postoji jednaka i suprotna reakcija. Internet je, na primjer, na mnogo načina povećao efikasnost, produktivnost i pristup informacijama. Ipak, u isto vrijeme, a da niko zapravo ne kontroliše koliko vremena provodimo na internetu, mi smo u suštini odgovorni za samoregulaciju naše upotrebe.

Kao rezultat toga, mnogi ljudi pate od problematične upotrebe računara u kojoj provode previše vremena koristeći računar iz bilo kojeg broja razloga. To bi moglo biti od naučnog istraživanja do ulaganja, od igara do pornografije.

Bilo kako bilo, studije su pokazale da provođenje previše vremena na internetu može dovesti do nesanice, lošeg zdravlja, međuljudskih sukoba i finansijskih poteškoća. Ako želite ponovo pokrenuti svoj mozak, pokušajte uzeti malo više vremena za prekid od surfanja internetom, posebno prije spavanja.

Družite se s drugima

Bilo s kolegom s posla ili sa vašim omiljenim rođakom iz West Palm Beacha, društvena interakcija je odličan način da ponovo pokrenete svoj mozak. Ljudska bića su, uglavnom, društvena bića. Nastojimo da se okupljamo i formiramo zajednice u kojima gradimo odnose sa drugima.

Uz to, čini se da je socijalna izolacija jedan od najistaknutijih znakova upozorenja ili simptoma mentalne bolesti. Istraživanja su pokazala da ljudi koji imaju česte društvene interakcije s drugima doživljavaju znatno niže stope depresije i anksioznosti od onih koji to ne čine.

Nadalje, iako ne postoji zamjena za ljudski dodir, tehnologija sada većini nas pruža priliku da se povežemo sa bilo kim, bilo gdje u svijetu, a da nikada ne moramo napustiti udobnost svojih domova.

Razgovarajte sa profesionalcem

Nema sumnje da vam vaši prijatelji i porodica mogu pružiti obilje emocionalne podrške i ohrabrenja. Međutim, oni su većinom emocionalno povezani s vašim blagostanjem iz subjektivnije perspektive.

Štaviše, vaše ponašanje i emocije mogu direktno uticati na njihove živote, što im otežava da budu potpuno transparentni i iskreni.

Iz objektivnije perspektive, možda ćete imati značajne koristi od razgovora sa dobro obučenim i brižnim stručnjakom za mentalno zdravlje koji vam može pomoći da riješite bilo koji broj problem za koji mislite da su negativno uticali na vaš život.

Dok radite i rješavate svoje probleme, u suštini oslobađate više prostora, čime vam pomažete da ponovo pokrenete svoj mozak.

Naspavaj se

Spavanje koje je toliko zasluženo i potrebno je možda najbolji način da ponovo pokrenete svoj mozak. Život nije sprint, već maraton. Morate pažljivo koračati putem kako ne biste ostali bez para pred ciljnom linijom.

Na kraju krajeva, vaš mozak je centar za obradu svih vaših emocija i ponašanja, tako da vam je potreban da biste u svakom trenutku radili na vrhunskom performansu. Slično kao kod baterija, san pruža vašem umu priliku da se ponovo napuni energijom.

Medicinski profesionalci preporučuju spavanje najmanje sedam sati dnevno za optimalan odmor. Istraživanja pokazuju da je neadekvatan san povezan i s pojavom i pogoršanjem različitih simptoma mentalnih bolesti, uključujući depresiju, anksioznost, pa čak i psihozu.

Iako možda imate puno projekata na čekanju na poslu ili obaveza kod kuće, pokušajte svoj dan završiti aktivnostima koje su općenito opuštajuće i manje opterećuju mozak, kao što je slušanje muzike, čitanje knjige ili možda gledate epizodu vašeg omiljenog sitcoma.

Zaključak

Život može biti nevjerovatno putovanje. Ono koje vas stavlja na čelo vaše vlastite sudbine, bez obzira na okolnosti. Uz dovoljno strpljenja, upornosti i podrške, trebali biste biti u mogućnosti da uspješno zaobiđete bilo koji broj neočekivanih oluja koje su pred vama.

Međutim, da biste to učinili, svakako će vam trebati bistar um koji će vam pomoći da ostanete mirni na tom putu. Uz čvrsto držanje vlastitog ponašanja i emocija, trebali biste biti u stanju učinkovito upravljati većinom životnih uspona i padova i preokreta uz najmanju moguću količinu emocionalne nelagode i nevolje.

U suštini, vaš duševni mir u velikoj mjeri zavisi od vaše sposobnosti da pronađete zdravu ravnotežu u svom životu dok se prilagođavate promjenama. Bilo da imate jak sistem podrške ili ne, vi ste na kraju vaš najveći zagovornik dobrog ukupnog mentalnog zdravlja.

Na kraju krajeva, najbolje vrijeme za ponovno pokretanje mozga za prijeko potrebnu pauzu je kada počnete osjećati da vam je to potrebno, a ne kada ste duboko u epizodi depresije ili anksioznosti. Kada je u pitanju briga o svom mentalnom zdravlju, budite proaktivni.

Cilj je ostati ispred stanja, a ne zaglaviti u njemu.

Članak „How to Rest Your Brain For A Much Needed Break“ autora Evan Jarschauer-a preveden je sa portala Lifehack.