4 psihološka razloga zbog kojih imate nisko samopoštovanje

#3: Strah od asertivnosti.

Nisko samopoštovanje jedno je od najčešćih, ali nedovoljno raspravljanih pitanja s kojima se ljudi danas suočavaju.

Nažalost, mnogi savjeti i trikovi o kojima čujete za poboljšanje vlastite vrijednosti ili nisu od velike pomoći ili čak pogoršavaju stvari. Na primjer; jednostavno uvježbavanje nerealno pozitivne izjave o sebi ili budućnosti – oblik „toksične pozitivnosti“ – može vam zapravo učiniti da se dugoročno osjećate lošije.

Ako zaista želite da se osjećate bolje, morate se pozabaviti ključnim pitanjima koja, za početak i jesu, stvorila nisko samopouzdanje.

U svom radu kao psiholog vidio sam 4 najčešća psihološka pokretača niske vrijednosti. Radite na rješavanju ovih problema i vaše prirodno samopoštovanje će porasti.

1. Osuđujući samogovor

Zamislite da vas cijeli dan, svaki dan prati mrzovoljni mali vilenjak koji ne radi ništa osim što vas kritikuje, vrijeđa i govori vam koliko ste bezvrijedni.

Pa čak i da sam vam rekao, slušajte, ništa što ovaj mali momak kaže nije istina o vama, zato ne brinite, kako bi ste se osjećali da morate živjeti s nekim ko vas stalno ponižava, iz dana u dan, na poslu, kod kuće, na odmoru i u vašem krevetu u 2:00 ujutro kada ne možete zaspati?

Prilično strašno, zar ne?

Pa, to je upravo ono što većina ljudi sa niskim samopoštovanjem čini sebi! Oni stalno kritikuju i osuđuju sami sebe. Govore sebi koliko su bezvrijedni i koliko je sve loše. I sve to uprkos tome što znaju da većina toga jednostavno nije istina.

I ako zaista vjerujete u sadržaj svoje samokritike ili ne, aktivnost kojom to činite ubija vaše samopoštovanje.

Ako želite poboljšati vlastitu vrijednost, važno je da prestanete biti previše kritični i osuđujući prema sebi u vašoj glavi. Negativni razgovor o sebi može biti posebno teška navika za prekidanje, ali na kraju to je navika. A navike se mogu prekinuti.

Radite na tome da svoj negativni razgovor o sebi zamijenite saosjećanjem prema sebi i vidjet ćete da će se vaše samopoštovanje dramatično poboljšati.

„Riječi su važne. A najvažnije riječi su one koje kažete sebi. ”

-David Taylor-Klaus

2. Traženje sigurnosti

Jedna od najgorih navika koje ljudi sa niskim vrijednostima rade je hronično traženje uvjerenja i sigurnosti.

Traženje sigurnosti znači oslanjanje na druge ljude kako bi se osjećali bolje.

Na primjer:

Osjećate se zabrinuto zbog predstojećeg razgovora za posao, pa pozovete mamu u nadi da će vam ona reći da će sve proći u redu.
Osjećate ljutnju zbog nečega što se danas dogodilo na poslu, pa se žalite svom supružniku očekujući da će potvrditi koliko je vaš šef užasan i učiniti da se osjećate bolje.

Razlog zbog kojeg je traženje sigurnosti toliko loša navika kada je u pitanju nisko samopouzdanje je to što uništava vaše emocionalno samopouzdanje.

Emocionalno samopouzdanje je sposobnost tolerisanja teških emocija bez pokušaja da ih izbjegnete ili ih se riješite.

Kad neprestano pokušavate pobjeći ili „popraviti“ svoje bolne emocije-uključujući i traženje uvjeravanja kako biste natjerali druge ljude da ih ublaže – učite svoj mozak da su teške emocije opasne i da se s njima ne možete nositi.

Dakle, iako biste mogli dobiti privremeno olakšanje u ovom trenutku, dugoročno se bratimite i povećavate vjerovatnoću da ćete se tih osjećaja plašiti u budućnosti.

Sada razmislite: Koliko samopoštovanja možete osjećati ako neprestano učite svoj mozak da niste sposobni sami se nositi s teškim emocijama?

Kada povjeravate drugima osjećaj kako bi se osjećali bolje, ubijate vaše samopouzdanje, a s njim i vaš osjećaj vlastite vrijednosti.

Jedan od najboljih načina za poboljšanje vlastite vrijednosti je naučiti kako potvrditi svoje emocije i prihvatiti ih umjesto da ih se uvijek pokušavate riješiti.

„Nijedan čovek nije nesretniji od onog koji se nikada ne suočava sa nedaćama. Jer njemu nije dozvoljeno da se dokaže.“

– Seneka

3. Strah od asertivnosti

Mnogi ljudi odrastu samo videći dva primjera komunikacije: pasivno i agresivno:

Pasivna komunikacija je kada ste toliko zabrinuti za druge ljude i ono što oni žele, da ne govorite o sebi i jasno ine zražavate svoje želje i potrebe.
Agresivna komunikacija je kada pokušavate dobiti ono što želite na način koji je nepristojan, bez poštovanja ili potpuno štetan prema drugim ljudima.

Mnogi ljudi – posebno žene – uče se da uvijek trebaju odgoditi ili ostaviti po strani svoje želje i potrebe kako bi usrećile druge. Kombinujte ovo s prirodnim strahom od sukoba koji mnogi od nas imaju i dobit ćete mnogo ljudi koji se u osnovi plaše tražiti ono što žele ili reći ne onome što ne žele.

Ukratko, plaše se da komuniciraju asertivno – da izraze sebe i svoje želje na način koji je iskren, ali i poštuje druge.

Sada razmislite o ovoj situaciji iz perspektive vašeg mozga:

Čemu učite svoj mozak ako uvijek dajete prednost drugim ljudima nad sobom?

Da, drugi ljudi su važniji od vas!

Ako se stalno ponašate kao manje važni od drugih, nemojte se iznenaditi ako se počnete tako i osjećati.

Rješenje je vježbati asertivnu komunikaciju.

To znači biti spreman izraziti ono što zapravo želite i postaviti zdrave granice za ono što ne želite. Iako ovo može biti poprilično teško ako ste cijeli život bili otirač, to ga ne čini manje važnim.

Ako želite da se osjećate bolje u vezi sebe, morate se zauzeti za sebe.

Najbolji način da se zauzmete za sebe je naučiti kako asertivno komunicirati i postaviti zdrave granice.

„Ako nemate mjesto za stolom, vjerovatno ste na meniju.“

– Elizabeth Warren

4. Previše razmišljanja o samopoštovanju

Evo kontraintuitivne stvari o ljudima sa zdravim samopoštovanjem: Ne provode mnogo vremena razmišljajući o vlastitoj vrijednosti!

Sada biste mogli reći:

Pa, naravno da ne provode. Lahko je ne brinuti o vlastitoj vrijednosti kada se osjećate dobro u svojoj koži!

Istina, zdravo samopoštovanje svakako olakšava da ne upadnete u navike koje smanjuju vaše samopoštovanje. Ali to ne znači da je to jedini način …

Trošenje previše vremena na razmišljanje o vlastitoj vrijednosti urođena je aktivnost prosuđivanja koja teži da se ljudi osjećaju lošije u vezi sebe.

Vidite, čim počnete postavljati pitanje Jesam li dovoljno vrijedan? već ste izgubili jer ste se stavili u nerealno kritičan i osuđujući način razmišljanja. Razmislite o tome: Kako uopšte možete ocijeniti da li ste vrijedni ili ne?!

Iskreno, glupo je pitanje da li ste vrijedni kao osoba ili ne.

O vašoj sposobnosti kao kompetentnog plastičnog hirurga prema nacionalnom odboru plastičnih hirurga moglo bi se raspravljati. Ali vaša globalna vrijednost kao osobe nije nešto o čemu čak ima smisla početi suditi.

Ako se želite osjećati vrijednijim, prestanite se opsesivno baviti time jeste li ili niste. Budući da onog trenutka kada učinite svoje dostojanstvo osobe vrijednom ocjene, garantovali ste da ćete se zbog toga osjećati loše.

Umjesto toga, fokusirajte se na ono što zaista želite raditi u životu. Koje su vaše lične vrijednosti i šta možete učiniti da biste im se približili na smislen način?

Mislim da ćete otkriti da je to mnogo produktivnije i ugodnije pitanje.

„Ako svom životu ne dajete prioritet, neko drugi će to učiniti svom.“

– Greg McKeown

Sve što trebate znati

Ako želite poboljšati svoju samopouzdanje i osjećati se bolje u vezi sa sobom, riješite ova 4 osnovna uzroka niske vrijednosti: