Prošle godine sam pročitao nešto što me naprosto oduvalo. ‘’Pet puta je veća vjerovatnoća da će se organizacija smatrati inovativnom ako se također smatra dobrom’’, piše Mahfuz Ahmed, saradnik Fast Company-a.
Oduvalo me ne zato što me iznenadilo – nego zbog toga što sam bio impresioniran što čitam stvarne podatke koji pokazuju vezu između dobrote i njene sposobnosti da njeguje inovativno okruženje.
Vidite, dugo sam bio vjernik u snagu ove vrline, pogotovo na radnom mjestu gdje lako bude ignorisana. Mnogi lideri, međutim, miješaju dobrotu sa ljubaznošću.
Dozvolite mi da ponudim jedan primjer kako bih pokazao razliku: Prisustvovao sam poslovnim ručcima sa ljudima koji vole pričati kako su ‘’ljubazni’’ prema svom osoblju. ‘’Uvijek se potrudim da pozdravim svakoga sa osmijehom,’’ podijelio je jedan izvršni direktor sa ponosom. Ali i dalje, ljubaznost i prijateljska nastrojenost nemaju istu vrijednost kao dobrota.
Znam to jer otkada gradim svoj startup već 10 godina, saznao sam da je dnevna praksa dobrote ono što je održalo moju kompaniju na okupu.
Dobrota znači briga u akciji
Ljubaznost će vas dovesti samo donekle pri izgradnji pozitivne radne kulture. Kada ste ljubazni, možete se učiniti šarmantnim ili predusretljivim. Ali kako Ahmed kaže, ‘’Ljubaznost… se tipično fokusira na zadovoljavanju drugih i bivanju ljubaznim kako ne bi uvrijedili nekoga.’’
Dobrota, s druge strane, podrazumijeva stvarni interes i rad. Za mene, to znači ne samo da slušam kako mi zaposlenik govori da mu je teško, nego i poduzimanje radnji kako bih poboljšao njihovu situaciju. Ako se bore sa mentalnim zdravljem, pronađem način da smanjim njihov obim poslova i ohrabrim ih da uzmu malo vremena za sebe. Kada bih bio samo ljubazan, rekao bih da mi je žao što čujem da se nose s time, i tu bi se sve završilo. Bez obzira kako posmatrate: dobrota je briga. I upravo ta vrlina je ono što nam pomaže da evoluiramo.
Zašto dobrota vodi inovaciji
U mojoj kompaniji, sedmicu završavamo redovnim ‘’demo danima’’ svaki petak. Grupe prezentuju prototipe na kojima rade. I bez obzira da li su izvanredni ili imaju neke nedostatke – nikada se ne kritiziraju oštro. U stvari, zbog toga, otkrili smo da timovi uživaju u prijateljskom natjecanju. Kada ljudi postave pitanja, to je uvijek u ohrabrujućem i podržavajućem tonu. Vjerujem da je ovaj graciozni, brižljivi stav ono što nam je pomoglo da ugrabimo srž genija koji vodi ka većoj inovaciji.
Prema rezultatima Ahmedovog istraživanja ‘’organizacije koje stavljaju dobrotu ispred profita imaju uposlenike koji će 120% vjerovatnije imati osjećaj značaja i svrhe na svom trenutnom poslu, i 89% vjerovatnije će imati jaku želju da smisle nove i inovativne ideje.’’
Moja 3 stuba vođenja dobrotom
1. Uvijek se odlučite za iskrenost prije nego za ljubaznost
Evo jedne od najvećih razlika između dobrote i ljubaznosti: ova druga nije od pomoći. Govorenje rastrojenom zaposleniku da radi dobar posao kada to nije istina ili propuštanje da im se pruži odgovarajuća pomoć za napredovanje – nije dobro, jer u konačnici se ne bavi korijenom problema kojeg treba riješiti.
Primijetite da ne govorim da treba imati napetu diskusiju koja će učiniti da se zaposlenik osjeća manje vrijednim. Dobrota je iskrenost na nametljiv, brižan način.
2. Nemojte samo slušati, tražite rješenja
Prije nekoliko mjeseci, članica tima, Maggie, mi je rekla da joj je teško da se osjeća uključenom dok radi od kuće. Da sam bio ljubazan, poslušao bih je i rekao da se ne brine oko toga. Umjesto toga, povezao sam je sa ličnim mentorom i napravio nove radne politike vezane za Zoom sastanke tako da se svi zaposlenici – bez obzira da li su tu lično ili prisustvuju na daljinu – osjećaju više uključenim.
Kao što sam već rekao, dobrota znači biti od pomoći, i to podrazumijeva pronalazak rješenja.
3. Vodite sa empatijom i suosjećajnošću
Tokom ove pandemije, čuo sam za bezbroj izazova s kojima se moj tim suočio. Svaka osoba sa svojim unikatnim skupom okolnosti. Neki su iskusili nezamislivi gubitak voljenih ili su se lično suočili sa bolešću. Drugi su imali odgovornosti brige o nekome koje su stvorile tenzije između njihovog poslovnih i privatnih života.
Ako postoji jedna stvar koju volim reći liderima, to je ovo: ljubaznost neće postaviti čvrste temelje koji vam trebaju da bi održali svoju organizaciju netaknutom. ‘’Lideri trebaju prikupljati podatke o tome šta je važno njihovim zaposlenicima radije nego da pretpostave da već razumiju,,’’ piše Harvard Business Review. I umor od COVID-a utiče na svakoga, dodaju.
Izazov pred nama je da se ne izgubimo u vođenju čvrstom rukom po cijenu zaboravljanja neprocjenjivog vremena provedenog jedan na jedan sa pojedinačnim članovima tima. Kako ćemo uspješno voditi ako ne njegujemo veze? Ili bez stalne izgradnje dobrih odnosa? Kako HBR istraživači navode, ‘’Razgovori jedan na jedan su idealni za razumijevanje kompleksnosti sa kojima se ljudi suočavaju i za prenošenje istinske suosjećajnosti.’’
To je za mene bilo istinito. Dobrota je izbor da se aktivno brine, da se nađu rješenja, i da se bude tu svaki put, čak i kada stvari postanu vrlo teške. Jer na kraju krajeva, to je ljepilo koje sve održava na okupu.
Članak ‘’Why being a ‘nice boss’ isn’t enough’’, autora Aytekin Tank-a, preveden je sa portala Fast Company.
