>
Na Targer Q-Con 2022, održanoj 07.07.2022 u Sarajevu, na temu “Uspostava i razvoj sistema “Totalnog upravljanja kvalitetom” u proizvodnim kompanijama” govorio je dr. Hadis Bajrić.
Šta je TQM?
S obzirom na to da je TQM (Total Quality Management) ključni pojam konferencije, Bajrić je odmah na početku isti i pojasnio, rekavši da kada pričamo o TQM-u onda pričamo o proizvodima i procesima, pričamo o tome da su svi su odgovorni za kvalitet i pričamo o sistemu upravljanja cijelom kompanijom.
Gdje se nalazi bh. industrija?
Prema jednom od istraživanja koje je proveo dr. Bajrić, prosječna bh kompanija se nalazi između 2 i 3 industrijske revolucije, tačnije na 2.19, dok se sa aspekta kvaliteta nalazi na 2.4.
“Svi znamo da je kvalitet i zadovoljstvo kupca uslov da bismo opstali na tržištu. Tako znamo i da je 7 osnovnih alata kvaliteta dovoljno za rješavanje 95% problema u organizaciji. Ali, problem je u tome što mi te alate ne koristimo. U suštini, sve znamo, ali zašto se onda nalazimo tu gdje se nalazimo? Zašto kasnimo 70 godina? Zašto smo, kako mi to volimo reći, “fazno pomjereni” 70 godina?”, upitao je učesnike konferencije, a zatim naveo najčešće razloge zašto je to tako.
- Često kvalitet doživljavamo kao tehničku kategoriju. Npr. u kompaniji koja se bavi metalnim konstrukcijama, šef kvaliteta će biti IWE/IWT inžinjer. A kvalitet je menažerska funkcija.
- Nismo svjesni koliki se potencijal krije u kvalitetu. Teško da ćemo ostvariti premijum cijenu, jer se zadovoljavamo malim stvarima.
- Opterećeni smo kratkoročnim rezultatima, preživljavanjem. Ubijamo momentum koji je osnovni cilj svakog menadžmenta, ubijamo mogućnost da kompanija opstane dugoročno. Mnogo kompanija uopšte nema budžet za kvalitet, a ima šefa kvaliteta koji nečim treba da upravlja. Kako?
Nastavio je dalje, “Ko je obično menadžer kvaliteta? Završio fakultet, imao 5-6 mjeseci iskustva u tehnologiji. Jesu li mu dati menadžerski alati? Je li obučen? Kojih je 5 osnovnih menadžerskih funkcija? Planiranje, organiziranje, vođenje i motiviranje, koordiniranje, kontrola. Nažalost, veoma često ovi ljudi nemaju menadžersku podršku i nemaju menadžerske alate. Rijetko gdje su menadžeri kvaliteta iznad menadžera proizvodnje. Ne balansiraju. A trebali bi.”
Studija slučaja
Kako bi učesnicima što bolje dočarao sliku stanja bh industrije, Bajrić je predstavio i jednu studiju slučaja u kojoj je lično učestvovao.
“Kompanija iz BiH koja se bavi lahkim metalnim konstrukcijama. Izvozno orijentirana. Rijetko su se prikupljali podaci. Klasična old school.”, počinje Bajrić i već prepoznajemo većinu bh kompanija.
“Sistem se uvijek gradi na osnovu podataka. Zato smo prvo napravili check liste za praćenje podataka. Jedan dio su popunjavali proizvodni radnici, a drugi radnici iz službe kvaliteta. Nakon prikupljanja podataka, sumirani su svi podaci za jedan mjesec i sažeti u jedan A3 format, u matrični dijagram na osnovu kojeg su definisane akcije za poboljšanja. Zatim smo uspjeli normirati kvalitet i uspostaviti sistem bonusa.”, nastavlja Bajrić.
“Kako pravedno ljudima dati bonuse za kvalitet? Bilo je teško normirati kvalitet, ali uspjeli smo. Standardizirali smo koeficijente kompleksnosti dodali težinske koeficijente, definisali sve moguće neusaglašenosti. Napravili smo pravedan sistem. Niko se nije bunio. 10% bonusa na platu onima koji su ispunjavali normu kvaliteta. To je sistem. Na kraju, trend internih neusaglašenosti pokazao je uspješnost uspostave ovakvog sistema.”
Na kraju, zaključio je kako je za kompletno upravljanje i unaprjeđenje, uvijek bitno prije svega osigurati baznu stabilnost.
