Umjesto jesenje idile: Hoće li Sarajevo postati London?

„Sarajevo je danas najzagađeniji grad na svijetu.“

„Sarajevo drugi najzagađeniji grad na svijetu.“

„Iz hitne pomoći upozoravaju na izuzeno opasnu koncentraciju zagađujućih supstanci.“

„Vlada Kantona Sarajevo proglasila je epizodu pripravnosti.“ Ma šta to značilo.

. . .

Geografija i okruženost visokim planinama Sarajevu ne omogućavaju optimalnu prirodnu cirkulaciju zraka stavljajući ovaj grad u nepovoljan položaj.

*Potrebno je hitno donijeti strategiju o smanjenju zagađenosti zraka*

Godinama se govori o ovoj temi. Postoje neki, blago rečeno, neozbiljni prijedlozi koji se uglavnom odnose na posljedice. Niti jedan grad na svijetu nije riješio problem zagađenog zraka djelujući na posljedice. Nema čarobnog štapića za rješenje ovog problema.

Zašto su svi pokušaji za značajno smanjenje zagađenosti zraka u Sarajevu, koji se ne fokusiraju na uzrok, unaprijed osuđeni na neuspjeh, bez obzira na neke senzacionalističke najave?

Pogledajmo šta kažu brojke

Udaljenost od Bentbaše do Mostarskog raskršća je 22 km, prosječna širina gradskog područja je cca 7 km. Visina zagađenog zraka varira, ali uzmimo kao prosječnu vrijednost 0,5 km.

Dakle, ukupna količina zagađenog zraka je 77 kmᶾ ili 77 milijardi mᶾ. Ne postoji tehnologija za prečišćavanje niti za pokretanje prinudne cirkulacije ovako velike količine zraka.

Emisija produkata sagorijevanja

Procjenjuje se da u Sarajevu postoji oko 10000 privatnih ložišta na čvrsta goriva prosječne snage 35 kw, ukupna snaga u zbiru iznosi 350 MW. Poređenja radi, instalirana snaga termoelektrane „Gacko“ iznosi isto 350 MW.

U periodu od oktobra do aprila u pogonu je „termolektrana“ snage 350 MW koja emitira produkte sagorijevanja bez ikakve filtracije i na visini od nekoliko metara. Ako se tome doda da je ugalj koji se koristi najlošije kvalitete s najvećim procentom sumpora i ostalih onečišćujućih supstanci, dolazimo do zabrinjavajućih očitanja na mjernim mjestima. Ovako velika upotreba uglja ima za posljedicu emitiranje velike količine ugljik-dioksida i kao posljedicu nepotpunog sagorijevanja značajnu količinu ugljen-monoksida. Sagorijevanje uglja kao primarno korištenog energenta dovodi i do stvaranja sumpornog dioksida što situaciju čini još težom i opasnijom.

Sljedeći važan faktor koji utječe na onečišćenje zraka u Sarajevu je saobraćaj. Ukupan broj registriranih motornih vozila u kantonu Sarajevo u 2022. godini je 153.298, prosječne starosti 17 godina, od toga 45 procenata starijih od 21 godinu. Kada se sve navedeno uzme u obzir, ne iznenađuje činjenica da je Sarajevo često na prvom mjestu najzagađenijih gradova na svijetu.

Šta poduzeti?

U Londonu je 1952. god od tzv. velike magle po najnovijim procjenama smrtno stradalo 12.000 osoba. Postojali su brojni znakovi upozorenja o ozbiljnom zagađenju, no niko nije želio reagirati.

Podsjeća li vas ovo na nešto?

Tek nakon katastrofe britanska vlada donosi zakon o kvaliteti zraka čime je zagađenost zraka u Londonu smanjena do nivoa gotovo neškodljivog po zdravlje stanovništva.

Dakle, potrebno je donijeti odmah strategiju o smanjenju zagađenosti zraka u Sarajevu s precizno definiranim zadacima i rokovima. To znači početi sa supstitucijom energenata u privatnim ložištima, gdje to iz nekog razloga nije moguće uvesti kao obaveznu ugradnju sistema za filtraciju produkata sagorijevanja.

Prilikom tehničkog pregleda motornih vozila izvršiti mjerenja izdušnih gasova na osnovu čega bi bila donesena odluka o tehničkoj ispravnosti.

U protivnom, možemo sjediti i čekati vjetar ili očekivati da Sarajevo postane London.

Istine radi, treba reći da je ova oblast zakonski dobro regulirana. Nažalost, kao i u mnogim drugim oblastima, ostaje problem sprovođenja zakona.

Autor

Šefćet Tajić

View all posts

Umjesto jesenje idile: Hoće li Sarajevo postati London?

Magle će nanovo zarobiti grad. Šta smo poduzeli da se to ne desi?

Related Posts

Kozina: “HR profesionalci trebaju razvijati tehničke kompetencije, ali i emocionalnu inteligenciju i etičko donošenje odluka”

Hadžić: Moramo biti tehničko-tehnološka država, ali privreda treba biti agresivnija u zahtjevima prema vlasti

Bajraktarević: NewCold Metal Construction primjer je uspjeha bosanske kompanije na svjetskom tržištu

50. rođendan KUKA FAMULUSA, prvog modernog industrijskog robota

PIT Krajina 2023: Otkrijmo Krajinu, našu priliku za izuzetnost

Anksioznost, rastući problem na radnom mjestu

Kategorije

Tel. +387 33 846 213
E-mail: info@www.pit.ba
| O nama | Oglašavajte se na PIT.ba

Umjesto jesenje idile: Hoće li Sarajevo postati London?

Magle će nanovo zarobiti grad. Šta smo poduzeli da se to ne desi?

Autor

Related Posts

Kozina: “HR profesionalci trebaju razvijati tehničke kompetencije, ali i emocionalnu inteligenciju i etičko donošenje odluka”

Hadžić: Moramo biti tehničko-tehnološka država, ali privreda treba biti agresivnija u zahtjevima prema vlasti

Bajraktarević: NewCold Metal Construction primjer je uspjeha bosanske kompanije na svjetskom tržištu

50. rođendan KUKA FAMULUSA, prvog modernog industrijskog robota

PIT Krajina 2023: Otkrijmo Krajinu, našu priliku za izuzetnost

Anksioznost, rastući problem na radnom mjestu

Kategorije

Tel. +387 33 846 213 E-mail: info@www.pit.ba | O nama | Oglašavajte se na PIT.ba

Pratite nas

Tel. +387 33 846 213
E-mail: info@www.pit.ba
| O nama | Oglašavajte se na PIT.ba