U koju krizu ulazimo, koje slovo?

Ekonomisti još nemaju odgovor na pitanje koliko će biti duboka globalna ekonomska kriza, ali su saglasni da će biti veća nego što se očekivalo.

A šta je, zapravo, recesija? Prema definiciji, objašnjava ekonomski analitičar Damir Novotny, to je tehnički pojam koji se koristi kada BDP u nekoj nacionalnoj ekonomiji dva kvartala uzastopno pada. S druge strane, nastavlja, kriza označava nagli pad ekonomskih aktivnosti u kratkom roku i objašnjava: „Kriza može imati ‘V’ oblik, dakle nagli pad i brzi oporavak (po pravilu je tako) ili ‘L’ oblik, odnosno nagli pad i dugoročna stagnacija primjeri za to su Japan (1990-2010) i Hrvatska (2009-2015)“. Uz pojmove recesija i ekonomska kriza, dolazi i depresija, kao pojam koji označava razdoblje dugoročne krize, više od jedne godine.

Dubina krize se skraćeno opisuje slovima, pri čemu scenario sa oznakom W podrazumijeva da će ona imati “duplo dno”. Taj naziv je prvi lansirao američki ekonomista Nurijel Rubini, poznat po tome što je još sredinom prošle decenije predvidio da će se svijet suočiti sa globalnom recesijom, koja je počela u SAD u decembru 2007. Scenario “udvojenog pada”, koji se obilježava slovom W, podrazumijeva da će ekonomska kriza dovesti privrede zemalja do dna i do recesije, pa će zemlje brzo krenuti putem oporavka, ali će zatim njihove ekonomije ponovo krenuti “nizbrdo”.

U recesiji u obliku slova V, privreda trpi oštar, ali kratak period privrednog pada sa jasno definisanim prijelazom, praćen snažnim oporavkom. V-oblici su normalni oblik recesije jer je jačina ekonomskog oporavka obično usko povezana s težinom prethodne recesije.

Recesija ili depresija u obliku slova L javlja se kada privreda ima ozbiljnu recesiju i ne vraća se trend rasta dugi niz godina, ako ikad se i vrati. Strmi pad ili porast, praćen ravnom linijom, čini oblik L. Ovo je najteže od svih oblika recesije. Alternativni izrazi za duga razdoblja stagnacije uključuju „depresiju“ i izgubljeno desetljeće.

Optimisti vide kretanje krize obliku slova V – da je kriza došla do dna i da će ići na gore, dok su pesimistička mišljenja da će kriza biti u stanju L trenda, prema kome je stigla do dna, a ravna situacija, bez pomaka će trajati duži vremenski period.

Recesija u obliku slova U duža je od recesije u obliku slova V i ima manje jasno definisano korito. BDP se može smanjivati na nekoliko četvrtina i tek se polako vraća trend rasta. Simon Johnson, bivši glavni ekonomist Međunarodnog monetarnog fonda, kaže da je recesija u obliku slova U slična kadi: “Uđete unutra. Ostanite unutra. Strane su klizave. Znate, možda su na dnu neke kvrgave stvari, ali ne izlazite dugo iz kade.

Stanje prikazano slovom U “podrazumijeva da se određeni vremenski period zadržavate u krizi”, objasnio je i Fabris i napomenuo da su u borbi sa krizom zemlje primjenjivale ekspanzivne fiskalne politike, koja su dovele do problema u javnim finansijama pojedinih zemalja, odnosno do toga da im budžeti i javni dugovi postanu neodrživi.

Pitanje je sada koliko će trajati ta recesija. Hoće li to ekonomska recesija biti recesija u obliku slova V, recesija u obliku slova U ili recesija u obliku slova L? Ispitajmo ove moguće scenarije.

Recesija u obliku slova V ukazivala bi na snažan pad u narednih nekoliko mjeseci, nakon čega će uslijediti brzi rast početkom 2021. U ovom slučaju, ekonomija bi slijedila obrazac sličan ranim pedesetim, kada je američka ekonomija pala 12 mjeseci, nakon čega slijedi 12 mjeseci oporavka. Ako se dobije koronavirus, pod nadzorom i brzim mjerama suzbijanja, onda to nudi najveću vjerovatnost ekonomskog oporavka u obliku slova V u 2021. godini.

Velika recesija koja je započela 2008. godine uslijedila je u obliku slova L jer je bilo potrebno gotovo četiri godine za oporavak do razine prije 2008. godine. Dugoročnije traženje odgovora na COVID-19 može jednostavno povećati izglede da globalna ekonomija uroni u znatno ozbiljniju recesiju u obliku slova L, koja dugo traje.

Angel Gurría, generalni seketar OECD-a, rekao je da je ekonomski šok već bio veći od finansijske krize. Gospodin Gurría rekao je da su prije samo nekoliko sedmica kreatori politika iz G20 kluba bogatih zemalja vjerovali da će oporavak imati oblik V – s kratkim, oštrim padom privredne aktivnosti, nakon čega slijedi brzi rast.

“Već tada se trebalo razmišljati u tom pravcu”, rekao je. “Ne slažem se s idejom fenomena u obliku slova V … Sada znamo da to neće biti” V “. To će biti više u najboljim slučajevima poput” U “s dugim koritom u dnu prije nego što dođe do razdoblja oporavka. Možemo ga izbjeći da izgleda kao ‘L’ ako danas donesemo ispravne odluke.”

Bilo da je riječ o globalnoj ekonomiji, privredi jedne zemlje ili o samo jednoj kompaniji, donošenje ispravih odluka, povlačenje ispravnih poteza može odrediti slovo i dubinu krize. Prije samo nekoliko mjeseci na ovim prostorima bili smo suočeni sa ozbiljnim nedostatkom kvalitetne radne snage, sada se to mijenja. Kompanijama je posebno važno da krizu iskoriste za zadržavanje i privlačenje kvalitetnog kadra. Kriza zato može biti i dobra prilika za učinkovitije iskorištavanje radne snage, odnosno fokus na kvalitetnije, stručnije i efikasnije zaposlenike. Nastavak ulaganja u nove i bolje proizvode i usluge stvara komparativnu prednost u trenutku u kojem se ona najviše osjeti. Nastavak razvoja proizvoda može biti ključan element koji će tešku situaciju pretvoriti u priliku, ali i omogućiti da se nakon krize nađe u boljem položaju od drugih. Sljedeća stvar koju mnogi stručnjaci preporučuju u krizi je dodavanje vrijednosti proizvodnim linijama i poslovnim procesima. Konkretne mjere zavise od posla i industrije u kojoj djeluju pojedine kompanije, ali neki su tipični potezi povećanje vrijednosti proizvoda (dodavanjem usluga ili opcija) ili njihova diverzifikacija.