Toyota “daje otkaz” robotima

Facebook Twitter LinkedIn

Japanski proizvođač automobila je bio pionir u automatizaciji proizvodnje. Sada Toyota ponovo otkriva kapacitet ljudi, od kojih bi mašine trebale učiti.

Autor: HENRIK BORK

Svi vrlo složeni, potpuno automatski, sistemi koštaju puno novca a često znaju da zakažu.

Udaranje i siktanje je zaglušujuće. Mitsuru Kawai ukazuje na dvojicu svojih radnika koji su suženim očima, glavama nagnutim nazad pregledali neke metalne dijelove. Ovdje, u kovačnici Toyotine tvornice automobila Honsha u blizini Nagoye, proizvode se radilice, između ostalog i za džipove modela Land Cruiser. Dva radnika položila su metal na radni sto, tražeći najmanju grešku i popravljaju je. Ovo se zove ručni rad. Mitsuru Kawai mora galamiti da bi nadjačao buku tvornice. “Gledajte”, vikne on. “Samo ljudi to mogu, roboti ne.”

Mitsuru Kawai je potpredsjednik i vođa proizvodnje Toyote. To ga čini nadređenim nad 360.000 zaposlenih, on je odgovoran za proizvodnju svih Toyotinih modela u svijetu. I dok svijet govori o automatizaciji, da će uskoro roboti zamijeniti radnike, Kawai i Toyota imaju drugačiji stav: gdje su se nekada roboti koristili u proizvodnji, sada su na liniji ponovno zaposleni radnici od krvi i mesa. “Ručni rad je osnova za sve”, kaže Kawai.

Prvi menadžer koji je krenuo od nule

Ručna izrada u Japanu. U tvornici globalne kompanije, koja je uz Volkswagen i General Motors jedna od tri najveća proizvođača automobila i prodala nešto manje od devet miliona automobila u prošloj godini, rezultat je masovne proizvodnje. Korporacija čiji su uredi i radionice s vremenom došli do ideja kako bi ih učinili profitabilnijim i koje su tada usvojene na globalnoj razini i u različitim industrijama, tako rasprostranjene i uspješne da su te metode postale opšte poznate na svakom jeziku.

Kao primjer ćemo uzeti „Just-in-time”- proizvodnju. Izbjegavati sistem koji omogućava dugo lagerovanje robe što je više moguće. Proizvoditi samo kada je to potrebno za daljnju obradu ili kada to treba kupac.

U svojoj plavobijeloj radnoj jakni, sa bijelom zaštitnom kacigom na glavi i plastičnim naočalama na licu, 70-godišnji potpredsjednik Toyota Motor Corporation-a teško se može razlikovati od bilo kojeg običnog radnika. Počeo je raditi kao Toyotin radnik sa 15 godina upravo na tom mjestu u kovačnici.

Mladi Mitsuru kucao je kovačkim čekićem i kliještima crvene vrele čelične šipke u radilice. Danas je Kawai prvi član uprave Toyote bez fakultetske diplome, prvi top menadžer koji je napredovao iz ranga tvorničkog radnika na najvišu razinu korporacije.

„To ćemo opet raditi svojim rukama“

Iza njega, nekoliko metara dalje, roboti posežu za sjajnim metalnim šipkama, okreću se oko vlastitih osa s mehaničkom preciznošću i prenose ih drugim robotima koji odmah poslije toga počinju sa izradom. “Lično sam automatizirao ovu proizvodnu liniju”, kaže Kawai. On nije neprijatelj automatizacije,samo je sačuvao poštovanje prema radnicima i ostao skeptičan prema robotima. Ali poštovanje su takođe sačuvali i njegovi radnici prema njemu. Dva radnika u kovačnici ga pozivaju da mu pokažu nešto. Nekoliko minuta su njih troje zajedno stavili glave i zajedno prstima pipkali po metalu koji se nalazio ispred njih.

Neki od prvih robota koje je Kawai izbacio nakon što je 2015. imenovan za šefa proizvodnje, bili su roboti koji su bili zaduženi za varenje metalnih ploča na Land Cruiserovu šasiju.

Varovi su tu i tamo bili predebeli i nepravilni. “Učinit ćemo to ponovo ručno”, odlučio je Kawai. Za razliku od robota, radnici su mogli vidjeti gdje su zglobovi milimetarski široki i na koje je samo pola odgovaralo. “Od tada je potrošnja žice za zavarivanje pala za deset posto”, kaže Kawai ponosno. U tvornici poput Toyote, to znači milijunske uštede.

Robotima ne trebaju lampe

Bilo to u kovačnici, na trakama za sklapanje ili u lakirnici, svugdje gdje je Kawai ponovo počeo koristiti radnike, gdje su već bili potpuno zamijenjeni robotima. U kojoj mjeri se to dogodilo, Toyota ne želi da se očituje. Firma ne odgovara na pitanja o tačnom stepenu automatizacije. Stručnjaci procjenjuju da danas u Toyoti samo oko deset posto svih radnji obavljaju roboti, kao što je to bilo i prije deset godina. Na drugim mjestima govori se o “tvornicama bez svjetlosti”, to jest o pojmu koji je nastao 80-ih, a kojima se vodio i glavni izvršni direktor “Tesle” Elon Musk do prošle godine kao model za jednu od svojih tvornica automobila. Samo bi roboti jednog dana trebali graditi električne automobile. A robotima ne bi trebale sijalice, tako da bi u tvornici budućnosti moglo biti i mračno, rekao je Musk. Investitori vole takve vizije. Čitav niz konsultanata, “stručnjaci iz industrije 4.0” i gurui koji zagovaraju totalnu digitalizaciju današnjih tvornica nagovaraju poduzetnike na ideju da je bez robota nemoguće zamisliti proizvodnju. To tržište je vrijedno milijarde.

Na pitanje o tome, Toyotin Mitsuru Kawai ostaje ljubazan kao što je to i uobičajeno u Japanu. “Naravno da u takvoj tvornici možete graditi automobile samo s robotima”, kaže on prvi. Ali: “Ako proizvodnom linijom potpuno automatski upravljate od samog početka, potrebni su vam vrlo složeni sistemi koji koštaju puno novca i na kojima imate često zastoje.” Tada dolazi do odlučujućeg argumenta protiv tvornice bez svjetlosti. “Takva bi proizvodnja zauvijek ostala na istoj razini razvoja”, kaže Kawai. “Roboti ne poboljšavaju procese. Samo ljudi mogu poboljšati procese. Zato bi ljudi uvijek trebali biti u centru pažnje.

U Brazilu je još uvijek bilo uposlenih radnika

Prije otprilike 15 godina, Mitsuru Kawai je primijetio da se znanje nekada visokokvalificiranih radnika polako smanjivalo. “Bilo je sve manje i manje prilika da unesu svoje vještine i ideje”, kaže Kawai. “To me je zabrinjavalo.” Pitao se kako bi mogao iskoristiti stručnost svojih zaposlenika bez odustajanja od automatiziranih procesa. Poslao je male skupine inžinjera da tragaju za idejama širom svijeta.

U Brazilu su našli ono što su tražili i to u Toyotinoj tvornici u São Bernardo, predgrađu São Paula. Budući da su tamo troškovi rada i dalje bili relativno niski, još uvijek nije bilo potrebe za automatizacijom. Još uvijek su radnici radili na mašinama koje su već bile spremne za muzeje u drugim Toyotinim tvornicama. Kawai je rekao svom osoblju da spakuje mašine u drvene kutije i pošalju ih u Japan, od Brazila do Toyote u blizini Nagoye.

Sada se strojevi koriste u “TSP Basic Line”, jednoj od Toyotinih najvažnijih proizvodnih hala. Japanski zaposlenici su ohrabreni da uče od “Duha São Bernarda”, “da priznaju napore i borbe naših prethodnika, koji su izgradili ovu proizvodnu liniju s najskromnijim sredstvima”, navodi korporativni video.

Iz auspuha izlaze kapljice vode

Kratka vožnja od sjedišta tvornice, je još jedna Toyota tvornica automobila, tvornica Motomachi. Ona više podsjeća na operacijsku salu bolnice nego na tvornicu, sa svojim vedro čistim, svjetloplavim hodnicima. Ovdje se proizvodi model Mirai, za koji se Toyota nada da će biti automobil budućnosti. Mirai koristi vodonik umjesto benzina, stoga ne proizvodi štetne ispušne plinove. Sve što izlazi iz auspuha jeste samo nekoliko kapi vode. Zaposlenici rade s vrlo modernim alatima. Nijedan šaraf se ne steže bez prijenosa okretnog momenta i dokumentiranja putem Bluetooth-a na tablet računalo. To je proizvodnja puna visoke tehnologije, ali nijedan robot se ne vidi daleko i naširoko.

Mirai, Toyotin Future Mobile, sastavljen je ručno. Zaposlenici Toyote iz cijelog svijeta obučavaju se ovdje. Potpuno napuštanje robota moguće je u ovoj tvornici samo zahvaljujući relativno malim količinama. Do sada je Toyota prodala nešto više od 7.000 primjeraka Mirai-a. Devet Miraia dnevno sastavi šesnaest radnika u tvornici Motomachi, stavlja vjetrobranska stakla u karoseriju i motore u prostor napravljen za motore.

Prvi put nakon 59 godina zabilježeni su gubici

Mitsuru Kawai, kako je jednom pisao Japan Times, započinje svaki radni dan na isti način. Na putu do ureda, zaustavlja se kod kupatila za Toyotine radnike. Šef 360.000 zaposlenika, moćni potpredsjednik globalne korporacije, demonstrativno se pere u krugu svojih radnika. Njegovo poštovanje prema ljudima koji rade vlastitim rukama, upravo je suprotno od “podcjenjivanja radnika” što je također bio razlog za njegovo imenovanje za potpredsjednika Toyote prije tri godine.

U vremenu prije toga, na početku novog milenijuma, korporacija se borila s lošim kvalitetom i gubitkom ugleda, a profitabilnost je opadala. 2009. godine Toyota je po prvi put počela sa gubicima nakon 59 godina. Nakon toga, korporacija je morala povući više od deset miliona automobila iz prodaje zbog nesreća uzrokovanih iznenadnim ubrzanjima koje nisu uzrokovana od strane vozača.

“Kada sam počeo raditi u Toyoti, iskusni majstori u tvornici nazivali su se “kami-sama”, nešto poput bogova”, kaže Kawai. Sada se ti “kami-sama” ponovno vraćaju.

U fiskalnoj godini 2017/2018 Toyota je najavila rekordnu dobit od 2,5 triliona japanskih jena – 19 milijardi eura, što je povećanje od 36,2 posto u odnosu na prethodnu godinu. Mitsuru Kawai želi ostati na putu koji je Toyota preuzela. “U daljnjem razvoju naše korporacije ne oslanjamo se na softver ili robote, već samo na naše zaposlenike, na njihove sposobnosti i dobre ideje”, kaže on. Istina je automatizacija će se nastaviti, također i u Toyoti.

Ljudi su podcijenjeni

Mitsuru Kawai je na primjer naredio da se roboti reprogramiraju od strane radnika za zavarivanje. Dakle, ne radi se o inžinjerima u bijelim kaputima ili računalnim stručnjacima, nego o samim proizvodnim profesionalcima. “Kada koristimo robote, oni su obučeni od strane ljudi koji znaju što rade. “Srž je kvaliteta njihovog rada. Ostali su obučeni i korišteni u drugim dijelovima Toyotine proizvodnje.”

Naravno, roboti bi trebali smanjiti troškove. Ali pita se Mitsuru Kawai, nisu li roboti tu da pomognu ljudima? Nikada samo automatizacija nije bila cilj.

“Isti ljudi koji su ranije radili na motorima sa unutrašnjim sagorijevanjem, sada grade elektromotore ili automobile s pogonom na vodik. Sve se kreće, tehnologija napreduje, ali ipak, svi ti ljudi još uvijek rade s nama. “

Teslin šef Elon Musk u međuvremenu kaže kako je prebrzo išao prema automatizaciji. “Ljudi su podcijenjeni”, napisao je u aprilskom tweetu objavljenom nakon što je njegova tvrtka – zbog nedostataka u proizvodnji – dobila loše ocjene.

Čini se da će svjetlo u Toyotinim tvornicama još dugo vremena da ostane upaljeno.

Autor

Pit.ba Redakcija

View all posts

Toyota “daje otkaz” robotima

Related Posts

Od 2027. u kraćem formatu: Hannover Messe gubi 13.000 posjetilaca

BIAM i ZAVARIVANJE 2026 potvrdili status regionalnog središta industrijske izvrsnosti

Litijska groznica: Ekonomska šansa ili razlog za zabrinutost?!

Iz Slovenije u BiH: Autotech "dovodi za ruku" automatizaciju i robotizaciju

Lean, drago mi je

PIT Krajina 2019 – Nove ideje i nadahnuća u proizvodnom sektoru

Kategorije

Tel. +387 33 846 213
E-mail: info@www.pit.ba
| O nama | Oglašavajte se na PIT.ba

Toyota “daje otkaz” robotima

Autor

Related Posts

Od 2027. u kraćem formatu: Hannover Messe gubi 13.000 posjetilaca

BIAM i ZAVARIVANJE 2026 potvrdili status regionalnog središta industrijske izvrsnosti

Litijska groznica: Ekonomska šansa ili razlog za zabrinutost?!

Iz Slovenije u BiH: Autotech "dovodi za ruku" automatizaciju i robotizaciju

Lean, drago mi je

PIT Krajina 2019 – Nove ideje i nadahnuća u proizvodnom sektoru

Kategorije

Tel. +387 33 846 213 E-mail: info@www.pit.ba | O nama | Oglašavajte se na PIT.ba

Pratite nas

Tel. +387 33 846 213
E-mail: info@www.pit.ba
| O nama | Oglašavajte se na PIT.ba