Šta je digitalizacija lanaca snabdijevanja?

Historija i evolucija lanaca snabdijevanja i logistike

U sadašnjoj eri, jasno je da su nove metode proizvodnje u skladu sa novim metodama distribucije, što stvara napredak u polju logistike, u nauci fizičke distribucije ili čak u menadžmentu lanaca snabdijevanja. Iako logistika predstavlja cijeli sistem vremenske/prostorne međuzavisnosti, vjerujemo da diskusija o njenoj historiji i hronološkoj evoluciji i dalje zahtijeva detaljne studije kako bi se istražilo njeno porijeklo i njen napredak kroz vrijeme, iz nove tačke gledišta.

Logistika je prvi put primijenjena i prepoznata u vojnim operacijama. Njen najznačajniji uticaj se osjeti kroz funkcije proizvodnje, distribucije i potrošnje. Tokom industrijske revolucije logistika je postala operacija velikih razmjera. Porijeklo modernog sektora distribucije datira iz vremena pojave kapitalističke ekonomije, razvoja naučnih metoda industrijske proizvodnje i razvijanja određene divizije rada. To stvara jasnu ‘’sferu cirkulacije’’ između proizvodnje i potrošnje. Do određene mjere, cirkulacija omogućava tranziciju iz upotrebne vrijednosti u razmjensku vrijednost, omogućavajući tako kapitalizaciju dobara na velikoj razmjeri. Prodaja i marketing su postali dio prakse modernog menadžmenta i bitni faktori u stvaranju bogatstva.

Posljedično, jasno je da ove dvije funkcije imaju zajedničku historiju, i to je ono što ćemo naglasiti na platformi ovog bloga.

Podsjetnik ključnih definicija – logistika i menadžment lanaca snabdijevanja

<<Logistika je bila, i nastaviti će da bude jedna od najkontroverznijih vojnih tema. Jasno je da nema apsolutno ništa loše sa kontroverzom kada vodi boljem razumijevanju, boljoj organizaciji ili boljim operacijama. S obzirom na vojnu logistiku, međutim, ovi ciljevi su nam izmicali opet i opet jer izgleda da je vrlo malo nas pričalo o istoj stvari. Kada bi poredili sve dostupne definicije logistike, vidjeli bi smo da je logistika funkcija ratovanja, da ima socijalnu i ekonomsku svrhu, da je funkcija organizacije, i da većina ovih definicija govori istu stvar iako se uveliko razlikuju u detaljima.>> Graham W. Rider (1970).

Šta je logistika i menadžment lanaca snabdijevanja?

<<Logistika se tipično odnosi na aktivnosti unutar granica jedne organizacije, a lanac snabdijevanja se odnosi na mreže kompanija koje sarađuju i koordiniraju svoje radnje kako bi dostavili proizvod na tržište. Također, tradicionalna logistika fokusira svoju pažnju na radnje kao što su nabavka, distribucija, održavanje, i menadžment inventara.>> Hugo, M. (2003).

U jednom od starijih SCMDOJO članaka ‘’What is Supply Chain Management? A Technical and Academic Definition’’, predstavili smo nekoliko akademskih definicija, i jedna od njih glasi:

‘’Menadžment lanaca snabdijevanja je definisan kao kanalska konstrukcija i struktura međukompanijskih jedinica i vankompanijskih agenata i dobavljača, veleprodaje i maloprodaje, kroz koje se roba, proizvod, ili usluga reklamira’’ Donald J. Bowersox, David J. Closs (1996).

Također bih iskoristio ovu definiciju lanaca snabdijevanja objašnjene djeci od strane desetogodišnje Sareen, koja je dobila mnogo pohvala od nekih vrlo iskusnih profesionalaca u polju lanaca snabdijevanja.

Stoga, sa ovim u vidu, stare definicije logistike i menadžmenta lanaca snabdijevanja su prošle kroz značajne promjene u toku prethodnih 6 decenija, kroz mnoge studije različitih autora i kroz razne industrije.

Dvadeseti vijek najavljuje novu nauku, onu o pripremi za rat. Kao i kod drugih nauka, njeni elementi nisu ništa novo; bavili su se kvazi-naukom stotinu godina ili više, ali tek sada je ogromna važnost njihove unifikacije – moglo bi se reći i imperijalizacija – postala realnost.

Da kratko navedemo njeno mjesto, treba zapamtiti da rat podrazumijeva tri podjele rada: strategiju, taktiku, i logistiku. Prva je služba za planiranje; druga za obavljanje zadataka; treća je komercijalni odjel (George C. Thorpe (1916)).

Ako pokušamo definisati termin ‘’logistika’’, Google pretraga će izbaciti oko 53 miliona rezultata (R. Neil Southern, 2011). Preciznija definicija se može pronaći u rječniku, koja navodi da logistika potiče od grčke riječi logistike – ‘’umjetnost računanja’’, i od riječi logos, što znači ‘’razum’’ (Merriam – Webster Online Dictionary 2010).

Hronološka evolucija koncepta logistike i lanaca snabdijevanja

Trebalo bi biti poznato da su koncepti logistike i lanaca snabdijevanja evoluirali tokom prethodnih pedesetak godina. U nastojanju da budemo logistički tačni, istraživanja i studije su pratili određena rangiranja koja su navedena u hronološkom redu po decenijama. Ali prvo, bitna napomena: ova perspektiva je upravo samo to. Ne uključuje sve ili čak ni najbitnije historijske činjenice o logistici. Uključuje, međutim, one koje su bitne u očima nekih autora, od 1950-ih do danas (R. Neil Southern, 2011).

Hronološka evolucija koncepta logistike i lanaca snabdijevanja

Prvi oblik hronološke evolucije koncepta logistike i lanaca snabdijevanja implicira postojanje 7 jasnih i bitnih faza kao što je prikazano na slici iznad.

1. Era transporta (1950-te)

2. Fizička distribucija (1960-te)

3. Fizičko snabdijevanje, deregulacija i logistika (1970-te)

4. Deregulacija transporta, fizička distribucija i poslovna logistika (1980-te)

5. Poslovna logistika (1990-te)

6. Logistika i menadžment lanaca snabdijevanja (2000-te)

7. Digitalizacija lanaca snabdijevanja (2010-te)

1950-te – Era transporta

U 1950-tim, fokus je bio na transportu. Nekoliko univerziteta je nudilo kurseve u polju transporta. Međutim, teme poput logistike i menadžmenta lanaca snabdijevanja nisu uključene u ove kurseve. Nije bilo računara niti džepnih kalkulatora u to vrijeme koji bi mogli kvantificirati podatke. Također nema puno diskusije (ako ikako) o sistemskom pristupu ili konceptu ukupnih troškova. Ideja rada sa dobavljačima ili kupcima nije bila prioritet za većinu menadžera tog vremena. Termin logistika se uglavnom koristi u vojnom polju. U vrijeme rata, ključno je bilo imati prave zalihe na pravom mjestu u pravo vrijeme.

Glavni igrač u 1950-im bila je federalna vlada. Na primjer, najznačajniji događaj vezan za logistiku (ili transport) bio je Federal Highway Act iz 1956., koji je autorizirao National Interstate Highway i Defense Highway System. Interstate Commerce Commission (ICC-osnovan 1887.) je ekonomski regulator drumskog i željezničkog transporta. Sve drumske i željezničke regulacije su pod nadležnošću Međunarodne Komore za Trgovinu. ICC također reguliše zatvaranje željezničkih linija. U 1950-im, nekoliko agencija je bilo dostupno za transport studenata i praktikanata. Mnoge kompanije su ohrabrivale transport svojih stručnjaka kako bi položili ispit za ICC praktikanta, kojeg nudi ICC Practitioners Association (sada The Transportation Practitioners Association 1984, The Transportation Law, Logistics and Policy Association 1994).

1960-te – Fizička distribucija

Studija transporta je u 1960-im prerasla u studiju o logistici. Nacionalni savjet za menadžment fizičke distribucije (NCPDM) osnovan je 1963. da bi zastupao profesionalne menadžere logistike. Ova organizacija je preimenovana u Savjet za menadžment logistike (CLM) 1985., te zatim u Savjet profesionalaca za menadžment lanaca snabdijevanja (CSCMP) 2004. Danas, CSCMP ima preko 14 000 članova. U većini slučaja, logistika (izlazna logistika) i fizičko snabdijevanje (ulazna logistika) su viđene kao dvije odvojene funkcije. To se ogleda u dvije velike organizacije tog vremena. Osnovan 1963. NCPDM je predstavljao izlaznu stranu logistike, a Nacionalna asocijacija za kupovni menadžment (NAPM) predstavljala je izlaznu logistiku. NAPM objavljuje novi časopis, Purchasing Magazine 1965. U 1960-tim bilo je istaknutih autora akademskih i profesionalnih časopisa. Tokom ove decenije, jedan od prvih udžbenika koji se fokusirao na logističku distribuciju i logistiku bio je Logistics Management: Logistics Problems in the Enterprise (Smykay, Bowersox, i Mossman 1961)

Logistika je dobijala mnogo pažnje u literaturi 1960-ih, sa transportom kao najvažnijom funkcijom logistike. U jesen 1961. American Transportation Association objavljuje prvo izdanje časopisa Transportation Magazine. Predsjednik Lyndon B. Johnson 1966. potpisuje Public Law 89-670 uspostavljajući Department of Transportation, dok je Alan S. Boyd izabran za prvog državnog tajnika za transport.

1970-te – Fizičko snabdijevanje, deregulacija i logistika

U ranim 1970-im, fokus je prešao na fizičko snabdijevanje (nekad poznato kao menadžment materijala) ulazne strane logističkih sistema. Kasnije u toj deceniji, postojao je pokret za kombinaciju fizičke distribucije sa fizičkom dostavom, sa naglaskom na širi logistički koncept. Prekretna decenija za daljnji razvoj logističkog koncepta bile su 1970-te. Univerziteti, naučni časopisi i udžbenici, i profesionalne organizacije su doprinosili u činjenju ove decenije produktivnom.

Transport je također dodatno naglašen kao najbitnija funkcija u menadžmentu logistike. U toku 1970-ih, Transportation Journal izrastao je u jedan od vodećih akademskih časopisa u disciplini transporta i logistike. To je zbog toga što su objavljivali članke iz oblasti ekonomije, industrijskog menadžmenta, fizičke distribucije, logistike, regulacija, javnih politika, edukacije i komunikacije, i drugih relevantnih tema. Još jedan akademski časopis vezan za logistiku se pojavio 1978., tj. Journal of Business Logistics (JBL), koji je objavljen od strane NCPDM-a i danas važi za jedan od vodećih akademskih članaka. Produkcija JBL-a se odvijala na Ohio State univerzitetu. Profesor Bernard ‘’Bud’’ LaLonde je bio prvi urednik JBL-a.

1980-te – Deregulacija transporta, fizička distribucija i poslovna logistika

Tokom 1980-ih, a pogotovo u svijetu transporta, deregulacija se nastavila sa Motor Carrier Act-om iz 1980., koji je smanjio regulaciju drumskog transporta. Staggers Rail Act iz 1980. je dozvolio željeznicama da pregovaraju o ugovorima i da rade pod smanjenim nadzorom od strane ICC-a.

Zaista, CAB je prestao sa radom 1984., a 1987. federalna vlada je prodala dionice Conrail-u. Federalna deregulacija transporta u SAD-u je rezultirala konkurentnijim i fleksibilnijim sistemom.

Termin fizička distribucija počeo je nestajati tokom 1980-ih, a termin logistika postajao je sve češći. Na primjer, James C. Johnson i Donald F. Wood su promijenili naziv svojih udžbenika iz Contemporary Physical Distribution u Contemporary Physical Distribution and Logistics. NCPDM je promijenio ime u Savjet za logistički menadžment (CLM) 1985.

1990-te – Poslovna logistika

U toku 1990-ih poslovna logistika nastavila je da bude vrlo esencijalan element. Većina kompanija fokusiranih na troškove shvatile su da postoje mogućnosti za uštede kroz pregovaranje sa dostavljačima i implementaciju sistemskog pristupa i koncepta ukupnih troškova. Johnson i Wood, u četvrtom izdanju svoje knjige, izbacili su Phsysical Distribution iz naziva, i nazvali udžbenik jednostavno Contemporary Logistics. Mnoge transportne kompanije iskoristile su koncept logistike, koristeći ga iz teoretskog ugla, promovišući ideju da oni nisu samo transportne kompanije, nego logistički nosioci, ili oni koji pružaju logistička rješenja.

Tokom 1990-ih, glavni faktori koji su uticali na logistiku su brz razvoj elektronike i komunikacijskih tehnologija, kao što je internet i elektronska razmjena podataka. Razvoj organizacija za logističku organizaciju, strateških saveza i partnerstava je također bio značajan. Kompanije su počele posmatrati logistiku kao integralan dio sveobuhvatne poslovne strategije.

2000-te – Logistika i menadžment lanaca snabdijevanja

Rane godine 21. vijeka su svjedočile sporoj evoluciji iz logistike u menadžment lanaca snabdijevanja u školstvu i poslovnom svijetu. Kao dio poslovnog svijeta, mala i srednja preduzeća su sporije prihvatala koncept lanca snabdijevanja.

Menadžment lanaca snabdijevanja je stoga postao viđen kao lanac koji obuhvata planiranje i menadžment svih aktivnosti uključenih u sourcing i konverziju svih aktivnosti logističkog menadžmenta. Transport and Logistics Basics udžbenik navodi: ‘’Lanac snabdijevanja uključuje sve partnere u logističkom procesu. Ideja je da postoji integrisana razmjena informacija među svim trgovinskim partnerima (dobavljači, proizvođači i kupci)’’.

Ova procjena logistike i menadžmenta lanaca snabdijevanja tokom prethodnih nekoliko godina ne bi bila potpuna bez da se spomene razvoj kroz online i daljinsko obrazovanje o logistici i menadžmentu lanaca snabdijevanja. Bilo je rijetko pronaći fakultet ili univerzitet koji nije imao neki vid online prisustva. Daljinsko učenje je bitan dio podučavanja logistike. Logistics Management Institute tvrdi da su najstarija škola za logistiku sa daljinskim učenjem.

2010-te i sadašnjost – Era digitalizacije lanaca snabdijevanja

Digitalizacija lanaca snabdijevanja odgovara dematerijalizaciji procesiranja informacija. Ova digitalizacija nudi bolji menadžment podatkovnih tokova kao i neprikosnovenu pouzdanost informacija vezanih za lanac snabdijevanja. Za optimalan menadžment proizvodnog toka, digitalizacija tokova je ključna.

Danas, razne vrste biznisa se pronalaze suočeni sa povećanom i globalnom konkurencijom. Kako bi ostali konkurentni digitalizacija lanaca snabdijevanja je postala neophodna. Benefiti digitalnih lanaca snabdijevanja nisu više pod upitnikom.

Šta je digitalizacija lanaca snabdijevanja?

U svom članku <<Digital Supply Chain: Literature review and a proposed framework for future research>>, Buyukozkan i Groces su definisali digitalni lanac snabdijevanja kao:

‘’Pametan, vrijednošću pogonjen, efikasan proces za generisanje novih formi prihoda i poslovnih vrijednosti za organizacije i za pružanje novih pristupa pomoću novih tehnologija i analitičkih metoda’’.

Digitalizacija lanaca snabdijevanja se čini kao najefektivniji način za postizanje ciljeva kompanije sa izvrsnim rezultatima.

Cijeli poslovni ciklus jedne industrijske kompanije (predviđanje prodaje, nabavka, proizvodnja, skladištenje, isporuka, usluge nakon prodaje, itd.) bi trebao biti imperativ za digitalizaciju u sadašnjoj eri.

Digitalizacija lanaca snabdijevanja: Danas vs. Sutra

Kako vijek prolazi, viđamo sve više udruženih lanaca snabdijevanja, sa efikasnom, robusnom i tehnološki naprednom integracijom sistema.

Ne samo da će efikasnost ostati u srcu lanca snabdijevanja, nego će sa digitalizacijom i omogućivanjem viših nivoa povezivosti doći i do povećane transparentnosti i kolaboracije širom raznih odjela kao što je prikazano na slici iznad.

Prednosti digitalizacije su brojne, uključujući pouzdanost, praćenje proizvoda i informacija, automatizacija (automatska sinhronizacija = informacioni tok i fizički tok, npr.), i prikupljanje informacija za predviđanje i menadžment, pogotovo za predviđanje prodaje, i menadžment inventara u skladu sa potražnjom upotrebom našeg software-a za predviđanje prodaje. Konačno, lanci snabdijevanja koji postanu digitalni su sposobni smanjiti svoje operativne troškove za 20% u prosjeku.

Jedan od najvažnijih savjeta je da se implementira uspješan digitalni pristup u strategiji kompanije: tranzicija ka lancu snabdijevanja 4.0 mora biti stvarna želja, i ljudski i finansijski resursi se moraju prilagoditi tako da se svi igrači kompanije pokoravaju ovoj novoj organizaciji i da se što bolje prilagode implementiranim promjenama.

Menadžment digitalnih proizvodnih tokova donosi veliku agilnost cijelom lancu snabdijevanja, od početka do kraja. Ova agilnost donosi bolju odzivnost na disrupcije u lancu snabdijevanja i tako poboljšava korisničke usluge u stvarnom vremenu zahvaljujući bolje očekivanju njihovih potreba i boljem poštivanju vremena isporuke.

Za kraj ovog članka dali smo prikaz novina u digitalizaciji lanaca snabdijevanja od 2010. do danas, koje zahtijevaju poznavanje novih tehnologija, promjenu menadžmenta i digitalne kompetencije koje bi svi profesionalci u polju lanaca snabdijevanja trebali nabaviti kako bi bili uspješni i kako bi naučili ‘’8C kako učiniti vaš lanac snabdijevanja digitalnim’’.