Shoichiro Toyoda, pilot iza Toyotinog širenja u SAD i lansiranja Lexusa, umro je u 97. godini

Facebook Twitter LinkedIn

Glava porodice Toyoda vršio je dužnost Toyotinog šefa u kritičnim trenucima, vodeći svoju kompaniju kroz trgovinske tenzije sa SAD-om 1980-ih.

TOKIO – Shoichiro Toyoda, bivši predsjednik Toyota Motor Corp.-a preminuo je 14. februara u 97. godini

Uzrok je zatajenje srca, prema Toyoti, koja je ubrzo objavila vijest o njegovoj smrti u saopštenju za javnost. Ispraćaj su održali samo članovi uže porodice, a javna ceremonija ispraćaja planirana je za kasniji datum.

Toyoda, otac sadašnjeg izvršnog direktora Toyote Akia Toyode, upravljao je istoimenom kompanijom svoje porodice kroz trgovinske tenzije 1980-ih. Također je predstavljao klan Toyoda u upravnom odboru 57 godina, što ga čini direktorom sa najdužim stažom ovog proizvođača automobila.

Njegov mandat na mjestu predsjednika, od 1981. do 1992. godine, bio je značajan po Toyotinom zakoračenju u proizvodnju u Sjevernoj Americi i uvođenju luksuznog brenda Lexus.

Potez japanskog proizvođača automobila da počne sa proizvodnjom vozila u SAD-u bio je djelimično usmjeren na ublažavanje trgovinskih tenzija. Ali to je postavilo temelje za uravnoteženiju strukturu troškova, poboljšanu efikasnost i vozila koja su bila bolje prilagođena lokalnoj potražnji.

Inženjer

Obrazovanje u inženjeringu stekao je na Univerzitetu Nagoya, i u kompaniji je obično nazivan dr. Toyoda kao znak poštovanja zbog njegove doktorske teze o ubrizgavanju goriva. Titula mu je također pomogla da se razlikuje od Eijija Toyode, rođaka Shoichirovog oca koji je prethodio Shoichiru kao predsjednik kompanije.

U kompaniji poznatoj po svojoj proizvodnoj sposobnosti, Toyoda je bio cijenjen zbog svog pronicljivog oka za proizvode. Također je prepoznao da je američki doprinos bio neophodan kako bi njegovi automobili bili privlačniji Amerikancima i kao kritičan korak ka globalnoj ekspanziji.

Kada je Toyoda preuzeo kormilo u julu 1981. godine, sve Toyote prodate u Sjevernoj Americi bile su uvezene. Do trenutka kada je napustio tu funkciju 1992. godine, 40% njih je bilo lokalno proizvedeno.

Toyoda je uveden u Kuću slavnih automobilske industrije u Dirbornu, Michigan, 2007. godine. Eiji Toyoda je uveden 1994. godine.

Globalni rast

Prodaje ovog proizvođača automobila u Sjedinjenim Državama porasle su sa 711.993 kada je postao predsjednik 1981. na 1,1 milion vozila 1990. godine, prije nego što je ponovo pala na 1 milion kada se povukao u kriznoj 1992. godini. Procvat u američkom poslovanju podržao je Toyotinu eksplozivnu ekspanziju tokom 1980-ih. Prodaja širom svijeta porasla je za 39 posto na 4,6 miliona vozila u 1992. sa 3,3 miliona u 1981. godini.

Ono što je potaknulo porast u SAD-u bili su Toyotini prvi pogoni za montažu u Sjevernoj Americi. Prvi, New United Motor Manufacturing Inc., osnovan 1984. u Fremontu u Kaliforniji bio je zajednička investicija sa General Motors-om, kao testni pogon.

Sljedeći je otvoren četiri godine kasnije, u Georgetownu, i ostaje Toyotin najveći pogon u Sjevernoj Americi, proizvodeći 445.136 vozila 2022. godine.

Toyoda je također dao zeleno svjetlo za Toyotinu prvu montažnu fabriku u Evropi, u Burnastonu u Engleskoj, i njenu prvu u Kanadi, u Kembridžu, Ontario.

NUMMI je dokazao Toyodi i proizvođaču automobila da bi ulaganje u američke radnike uspjelo. “Povjerenje je uspostavljeno između američkih radnika i japanskog menadžmenta”, ispričao je Toyoda u knjizi „Toyota“ Edwina M. Reingolda, objavljenoj 1999. godine.

Promjena vremena natjerala je Toyotu da poveća proizvodnju u Sjevernoj Americi. Dobrovoljna ograničenja izvoza na koja je japanska vlada pristala u godini kada je Toyoda postao predsjednik ograničila su pošiljke proizvedene u Japanu prema SAD-u.

Zatim je Plaza Accord iz 1985., kreiran da snizi vrijednost dolara, podstakao porast vrijednosti jena. To je dodatno smanjilo održivost japanskog uvoza.

Put do kvaliteta

Toyoda je spretno proveo Toyotu kroz ove izazove, a zatim je pojačao napore u SAD-u tako što je tamo predstavio Lexus lansiranjem modela LS 400 1989. godine. Dok je tajni Lexusov projekat direktno nadgledao tadašnji predsjednik Eiji Toyoda, razvoj je započeo pod Shoichirom 1983.

Koraci koji su doveli do reputacije o vrhunskoj kvaliteti proizvođača automobila i do Lexusa, svi su počeli s automobilom kojeg su američki kupci odbili kao nedovoljno snažnog i nesigurnog za američke puteve.

Godine 2007. Toyoda se prisjetio da je prvi Toyotin uvoz u SAD, Toyopet Crown, bio promašaj. To je natjeralo njegove kolege da slušaju i odgovore na kritike američkih kupaca. “Veliku zahvalnost dugujemo Americi za naš osjećaj za važnost kvaliteta,” rekao je u govoru u septembru 2007. u Washingtonu povodom obilježavanja 50. godišnjice poslovanja Toyote u toj zemlji.

Shoichiro Toyoda pridružio se kompaniji u julu 1952. godine kao član odbora na nagovor tadašnjeg predsjednika Taizo Ishida, koji je želio da Toyoda obnovi porodični kontinuitet

Lexus izazov

Tokom 1960-ih, Toyoda je odigrao ključnu ulogu u uspostavljanju čuvenog sistema kontrole kvaliteta kompanije, koji je na kraju podstaknuo njen identitet brenda kao proizvođača pouzdanih automobila.

To insistiranje na kontroli kvaliteta omogućilo je Lexusu da uruči odvažan izazov njemačkim luksuznim brendovima.

U razvoju Lexus vozila, “Tražili smo preciznost koja je prevazilazila granice alatnih mašina u to vreme, a proizvodna tehnologija je rekla da je to nemoguće”, napisao je Toyoda u jednoj kod mnogih kolumni pod nazivom “Moja lična historija” za japanske novine Nihon Keizai u aprilu 2014.

“Pojačali smo saradnju izvan odjela i revidirali preciznost naših alata, rješavajući probleme jedan po jedan. Mogli smo nadmašiti Mercedes i BMW u preciznosti spajanja spojeva korištenjem robota na liniji za masovnu proizvodnju. Mercedes i BMW su to obrađivali ručno. To je postavilo izazov pred same norme proizvodnje.”

Osnivačka porodica

Toyodin otac, Kiichiro Toyoda, osnovao je Toyota Motor Co. 1937. godine u nadi da će proizvoditi automobile, ali su resursi kompanije ubrzo preusmjereni na proizvodnju kamiona za podršku japanskim ratnim naporima.

Njegove teške neposredne poslijeratne godine bile su obilježene finansijskim krizama i radnim sporovima, koji su kulminirali 1950. godine kada su povjerioci kompanije prisilili Kiichiroa da podnese ostavku i da kompaniju podijeli na prodajnu i proizvodnu djelatnost u dvije odvojene kompanije. Porodica Toyoda morala je da se povuče, prepustivši kontrolu upravljanja autsajderima. Kiichiro je planirao da se vrati 1952. godine, ali je umro tog marta.

Shoichiro Toyoda pridružio se kompaniji u julu 1952. godine kao član odbora na nagovor tadašnjeg predsjednika Taizo Ishida, koji je želio da Toyoda obnovi porodični kontinuitet. Ali porodica Toyoda je bila odsutna sa najvišeg položaja u kompaniji sve do 1967. godine, kada je Eiji Toyoda, rođak Shoichirovog oca, preuzeo kontrolu kao predsjednik.

Shoichiro Toyoda, osobit čovjek sa nezasitnom radoznalošću i sklonošću prema golfu i motosportu, preuzeo je kormilo kao predsjednik prodajne kompanije 1981.

Sljedeće godine, prodajne i proizvodne kompanije su se spojile u Toyota Motor Corp., s Toyodom kao predsjednikom.

Iako je Toyoda vodio kompaniju u nove inozemne proizvodne poduhvate i nove luksuzne segmente, on je to obično činio oprezno, ispitujući vode sa zajedničkim ulaganjem ili novim pogonom koji gradi dokazani proizvod.

Insajderi su korporativni oprez, barem djelimično, često pripisivali traumi toga što su banke nekada zahtijevale podjelu proizvođača automobila na pola. Naravno, Toyoda je uvijek insistirao na vrlo konzervativnom bilansu stanja, sa ogromnim rezervama koje su zapravo značile da proizvođač automobila više nikada neće morati da radi ono što mu banke nalažu.

Takođe je radio, ponekad iza kulisa, na osiguranju stalnog uticaja svoje porodice na kompaniju.

U trenutku povlačenja s mjesta predsjednika, Toyoda je već bio predsjednik proizvođača automobila od 1992. do 1999. godine, a ostao je u upravnom odboru do 2009. godine, kada je njegov sin Akio Toyoda preuzeo dužnost predsjednika.

Predsjedavajući

Toyoda je nosio titulu počasnog predsjedavajućeg do svoje smrti.

Toyodin brat, Tatsuro Toyoda, naslijedio ga je na tri godine na mjestu predsjednika Toyota Motor-a.

Ali kada se Tatsuro razbolio i morao da se odrekne predsjedničke funkcije, ironično, Shoichiro Toyoda je bio taj koji je stavio kompaniju u ruke autsajdera, izabravši Hiroshija Okuda za sljedećeg predsjednika.

Okudu je pratio Fujio Cho, a zatim Katsuaki Watanabe. Kada je došlo vrijeme da se zamijeni Watanabe, Toyoda je bio ključan iza scene u pomaganju da se Akio Toyoda pozicionira kao sljedeći predsjednik.

U javnosti je Akio rutinski umanjivao očev utjecaj na vlastito donošenje odluka.

Ali njih dvoje su dijelili kuću u Nagoyi i redovno su se viđali. Bez sumnje, Akio Toyodina ljubav i duboko razumijevanje automobila vuku korijene od njegovog oca. Strastveni obožavatelj utrka, Shoichiro Toyoda redovno bi vodio svoju širu porodicu na održavanje utrka.

Shoichiro se također pobrinuo da Akio nastavi svoj MBA na Babson koledžu u Massachusettsu, školi koja je prvobitno osnovana za obuku nasljednika za preuzimanje porodičnog biznisa.

Akio je na konferenciji za novinare nakon što je imenovan za predsjednika proizvođača automobila u januaru 2009. nazvao svog oca “zastavom” oko koje se kompanija tradicionalno okupljala u teškim vremenima.

Shoichirov sin je tada dodao: “Ja još nisam ta zastava, ali namjeravam da dam sve od sebe kako bi se za 20 ili 30 godina ljudi mogli osvrnuti i nazivati me zastavom.”

Pogledajte sami

Iako je mjesto predsjedavajućeg tradicionalno ceremonijalno u Japanu, Toyoda se nikada nije u potpunosti povukao.

Čak i u svojim osamdesetim, Shoichiro bi se ponekad pojavio na predstavljanju novih vozila. Ostao je po strani, pazeći da ne nadsjeni sadašnju upravu. On je jednostavno provodio u praksi Toyotin vodeći princip genchi genbutsu – otići sami da vidite kako stoje stvari.

Bila je to lekcija koju mu je urezao njegov otac.

„Naučio me je: ‘Ako držiš ruke čistima kao inženjer ili šef fabrike, niko neće raditi za tebe. Inženjerska dužnost je u genchi genbutsu' “, napisao je Shoichiro u svojom novinskom serijalu „Lična historija“. “U Sjedinjenim Državama nisam posjetio samo Toyota pogone, već i pogone drugih brendova. Jedan zbunjeni vlasnik je upitao: ‘Jeste li vi zaista predsjednik Toyote?’ ”

Uvijek aktivan

Taj princip je stalno iznova primjenjivao.

Bio je predsjedavajući Expo-a 2005, Svjetske izložbe održane u Nagoyi, u blizini sjedišta Toyota Motor-a.

“Čekao je u dugom redu sa redovnim posjetiocima da uđe u paviljone, možda sat vremena po ljetnoj vrućini, iako je bio predsjednik, samo da bi to doživio iz ugla kupaca”, prisjetio se jedan bivši direktor Toyote. Shoichirov zaključak: Redovima su bili potrebni raspršivači vodene magle kako bi rashlađivali ljude. Oni su potom i postavljeni.

Kada je Toyota pala na svoj prvi operativni gubitak u 70 godina u fiskalnoj 2009. godini, Toyoda je došao samo kako bi odlazećem predsjedniku Watanabeu očitao bukvicu na februarskom sastanku visokih dužnosnika.

“Koliko puta ste pogriješili?” tražio je od Watanabea odgovor tokom sastanka, prema magazinu Bloomberg Markets. Zatim je iznio listu grešaka i prožvakao Watanabea jer je dodao velika, skupa vozila Toyotinoj liniji.

Od ribarstva do građevine

Prije nego što se pridružio upravnom odboru proizvođača automobila, Toyoda je radio na raznim poslovima u Toyota Grupi, uključujući rad u fabrici za preradu ribe na sjevernom japanskom ostrvu Hokaido. Takođe je pomogao u osnivanju građevinske podružnice specijalizirane za prefabrikovane betonske kuće za obnovu svoje ratom razorene zemlje.

Bio je svjedok razaranja Drugog svjetskog rata iz prve ruke. Kuća njegove porodice u Tokiju izgorjela je tokom američkih zračnih napada na japansku prijestolnicu.

Američki B-29 takođe su bombardovali Toyotinu glavnu fabriku 14. augusta 1945. godine, dan prije nego što se Japan predao. U to vrijeme, fabrika je bila u gradu zvanom Komoro. Ali ime je kasnije promijenjeno u Toyota City u čast svog najvećeg poslodavca i najutjecajnije porodice.

Do 1961. Toyoda je postao generalni direktor u proizvođaču automobila.

Zgrada fabrike

Njegove formativne godine protekle su u razmišljanju o novoj automobilskoj tehnologiji, pooštravanju kontrole kvaliteta i racionalizaciji upravljanja fabrikom.

Jedan od Toyodinih ranih zadataka bio je predvođenje odvažnog plana kasnih 1950-ih. Cilj: Izgraditi fabriku za montažu sa mjesečnom proizvodnjom od 10.000, skoro pet puta više od 2.000 vozila koje je Toyota proizvodila u to vrijeme.

Rezultirajuća fabrika Motomachi, završena 1959. godine, ostaje okosnica proizvodnog čvorišta ovog proizvođača automobila u Toyota City-u. Godine 2020. proizvedeno je oko 41.000 vozila, a sada se proizvode modeli kao što su Crown, Mirai limuzina na gorive ćelije, potpuno električni crossover bZ4X i Lexus LC sport coupe.

„Radio sam na izgradnji svom snagom“, napisao je Toyoda o pogonu u svom novinskom serijalu „Lična historija“. “Pošto je to bila naša prva namjenska fabrika putničkih vozila, problemi su nastajali jedan za drugim. Ali mi smo ih riješili spajanjem naše mudrosti.”

Trgovački ratnik

Godine 1994. Toyoda je imenovan za predsjednika japanskog Keidanren-a ili Federacije ekonomskih organizacija, najutjecajnijeg japanskog poslovnog lobija. Bio je prvi direktor iz autoindustrije koji je obnašao tu funkciju, što je znak zrelosti i utjecaja proizvođača automobila.

Čak i tada, nastavio je da se bori – ili češće, smirivao – trgovinske ratove sa SAD-om. Godine 1995. država je zahtijevala od Japana da kupi više autodijelova proizvedenih u SAD-u i prijetila je carinskim tarifama.

Toyoda, u svojoj dvostrukoj ulozi Toyote i Keidanren predsjednika, doletio je helikopterom iz Nagoye u Tokio na jedanaestosatne razgovore s tadašnjim ambasadorom SAD-a Walterom Mondaleom.

“Rekao sam ambasadoru o našem investicionom planu u Sjedinjenim Državama, i on se jako zainteresovao”, napisao je Toyoda u svojoj seriji “Lična historija”. “Na kraju su se i SAD i Japan smirile u posljednjem trenutku. Ključan je bio plan dobrovoljne akcije”, pod kojim je Toyota iznijela svoje planove za kupovinu američkih autodijelova i proizvodnju vozila unutar te države.

Sljedeće godine, Toyota je najavila novu fabriku motora za Zapadnu Virdžiniju.

Iza Shoichira su ostali supruga Hiroko, sin Akio i kćer Atsuko.

Članak „Shoichiro Toyoda, pilot behind Toyota's U.S. expansion and Lexus launch, dies at 97“, autora Hans Greimela, preveden je sa portala Automotive News.

Autor

Pit.ba Redakcija

View all posts

Tags: toyota

Shoichiro Toyoda, pilot iza Toyotinog širenja u SAD i lansiranja Lexusa, umro je u 97. godini

Glava porodice Toyoda vršio je dužnost Toyotinog šefa u kritičnim trenucima, vodeći svoju kompaniju kroz trgovinske tenzije sa SAD-om 1980-ih

Related Posts

Od 2027. u kraćem formatu: Hannover Messe gubi 13.000 posjetilaca

BIAM i ZAVARIVANJE 2026 potvrdili status regionalnog središta industrijske izvrsnosti

Litijska groznica: Ekonomska šansa ili razlog za zabrinutost?!

Zvanično otvorenje „PIT Safety 2023“: Briga o uposlenicima mora postati obavezujući standard!

Hoće li loš sistem pobijediti dobru osobu?

Jesu li decenijama stare nuklearne bombe zaista funkcionalne?

Kategorije

Tel. +387 33 846 213
E-mail: info@www.pit.ba
| O nama | Oglašavajte se na PIT.ba

Shoichiro Toyoda, pilot iza Toyotinog širenja u SAD i lansiranja Lexusa, umro je u 97. godini

Glava porodice Toyoda vršio je dužnost Toyotinog šefa u kritičnim trenucima, vodeći svoju kompaniju kroz trgovinske tenzije sa SAD-om 1980-ih

Autor

Related Posts

Od 2027. u kraćem formatu: Hannover Messe gubi 13.000 posjetilaca

BIAM i ZAVARIVANJE 2026 potvrdili status regionalnog središta industrijske izvrsnosti

Litijska groznica: Ekonomska šansa ili razlog za zabrinutost?!

Zvanično otvorenje „PIT Safety 2023“: Briga o uposlenicima mora postati obavezujući standard!

Hoće li loš sistem pobijediti dobru osobu?

Jesu li decenijama stare nuklearne bombe zaista funkcionalne?

Kategorije

Tel. +387 33 846 213 E-mail: info@www.pit.ba | O nama | Oglašavajte se na PIT.ba

Pratite nas

Tel. +387 33 846 213
E-mail: info@www.pit.ba
| O nama | Oglašavajte se na PIT.ba