Reciklaža solarnih panela kao ključni izazov budućnosti za BiH

Facebook Twitter LinkedIn

Brzorastući izvor solarne enrgije je prisutan proteklih nekoliko godina u Bosni i Hercegovini. Obzirom da su obnovljivi izvori energije postali pristupačniji više nego ikad, samim tim je dovelo i do eksponencijalnog povećanja solarne energije. Prema podacima Agencije za statitiku BiH najvuću ekspanziju naša zemlja je doživjela 2022. godine, kada se uvezlo 45.588.795, 69 BAM vrijednosti panela, ukupne mase 4.384.363 kg. Prva solarna elektrana koja je ujedno i pionirski projekat u BiH, otvorena je u martu 2012. godine u Kalesiji, snage 120 kilovata, a solarni paneli se nalaze na 1.200 metara kvadratnih.

Iako solarni paneli bezjedno proizvode električnu energiju bez ikakvih emisija u vazduh, kao i svaki izvor energije, postoji otpad koji se mora pravilno reciklirati. Rastom tržišta solarnih fotonaponskih (PV), raste i količina panela na kraju životnog vijeka. Ali nedostaje specijalistička infrastruktura za njihovo odlaganje i recikliranje.

Životni vijek solarnih panela je od 20 do 30 godina. Tri zemlje sa najvećim akumuliranim otpadom od PV panela predviđa se da će biti Kina, Njemačka i Japan do 2030. godine.

Reciklaža solarnih panela osim što će smanjiti uticaj na okoliš, pruža i veliki značaj što se tiče same ekonomske koristi. Ponovnim korištenjem materijala poput silicijuma, aluminijuma, srebra i bakra iz starih panela, proizvođači će smanjiti troškove nabavke sirovine. To sve može uticati i na povoljnije cijene za krajnje korisnike.

Reciklaža pomaže u smanjenju eksplotacije prirodnih resursa, što može ublažiti dodatni pritisak i smanjiti ekološki otisak proizvodnje solarnih panela. Ulaganje u unapređenje reciklažnih tehnologija za solarne panele otvara nov ekonomska tržišta i stavara radna mjesta u industriji reciklaže, dodatno podstiči ekonomski rast i održivi razvoj.

Prema navodima IRENA, postoji nekoliko scenarija ranog gubitka kao što su:

Scenario standardnog gubitka: Prilikom starenja panela, njihova energetska proizvodnja opada, na kraju pada do ispod praga održivog korištenja. Na kraju životnog vijeka u ovom sceriju uključuje dekomisiju i odlaganje panela, sa fokusom na reciklažu sve u cilju da bi se povratili vrijedni dijelovi poput silicijuma i srebra, sve u svrhu zaštite okoliša. Sistemi za reciklažu i upravljanje otpadom igraju ključnu ulogu u upravljanju iskorištenim panelima, fokusirajući se na povrat osnovnih materijala i smanjenje ekološkog rizika.

Scenario ranog gubitka: Ovaj scenario se bavi smanjenjem efikasnosti prije nego što paneli dostignu predviđeni životni vijek, klasifikovnih u tri faze „novorođenih“, „srednjeg vijeka“, i „trošenja“.

Prva faza se javlja obično unutar prve četiri godine, a vrlo često u prvoj godini nakon instalacije;
Druga faza se javlja između pete i jedanaeste godine;
Treća faza počinje od dvanaeste godine pa nadalje, sve do predviđenog kraja životnog vijeka do 30. godina.

Svi preuranjeni otkazi mogu dovesti do povećanje proizvodnje otpada i predstavlja jedan od ključnih problema u upravljanju otpadom.

Obja scenarija nagovještavaju opadanje efikasnosti panela tokom vremena, sa minimalnim operativnim životnim vijekom od 25-30 godina. Zbog dugog životnog vijeka nije postojala do sada tolika zabrinutost.

Solarni paneli sadrže toksične metale poput olova, koji mogu oštetiti nervni sistem, kao i kadmijum, poznat kao vrlo toksičan i kancerogen. Ispiranjem iz deponija e-otpada mogu značajno uticati na zagađenje okoliša i predstavljaju veliku prijetnju ljudskom zdravlju.

Evropska unije, u julu 2012. godine zavnično je izvršila izmjenu direktive o otpadu električne i ekekronske opreme (WEEE), dodajući PV komponente kao otpadne elektronske uređaje, koji će biti uključeni u deset kategorija WEEE. Solani PV biće dio sisema za upravljanja elektronskim otpadom i moraju biti prikupljeni i reciklirani.

U Bosni i Hercegovini (Federacija BiH, RS i Brčko distrikt) postoje određene smjernice i regulative koje se odnose na upravljanje otpadom, uključujući i elektronski otpad, što može obuhvatiti i solarne panele na kraju njihovog životnog ciklusa. Obzirom na navedenu ekspanziju BiH (Federacija BiH, RS i Brčko distrikt) bi trebala usvojiti konkretne konkretne zakone i regulative koje se odnose na reciklažu solarnih panela, uspostava saranje sa međunarodnim organizacijama po ovom pitanju, kako bi mogli pratiti i implementirati najbolje prakse iz EU, pružiti podršku daljim istraživanjima i inovacijama, podizanje javne svijesti, obavezivanje proizvođača na ekološku odgovornost i dr.

Održivo upravljanje panelima na kraju životnog vijeka je novo nastalo područje koje zahteva dalja istraživanja i razvoj.

Authors

Reciklaža solarnih panela kao ključni izazov budućnosti za BiH

Related Posts

Od 2027. u kraćem formatu: Hannover Messe gubi 13.000 posjetilaca

BIAM i ZAVARIVANJE 2026 potvrdili status regionalnog središta industrijske izvrsnosti

Litijska groznica: Ekonomska šansa ili razlog za zabrinutost?!

FEAL d.o.o. kao domaćin PIT Hercegovina 2025: Ambiciozni planovi, održivi razvoj i fokus na optimizaciju

Sanja Miovčić imenovana za novu izvršnu direktoricu Investicijske fondacije Impakt

AI agenti u poslovnim procesima: Mogućnosti automatizacije radnih mjesta

Kategorije

Tel. +387 33 846 213
E-mail: info@www.pit.ba
| O nama | Oglašavajte se na PIT.ba

Reciklaža solarnih panela kao ključni izazov budućnosti za BiH

Authors

Related Posts

Od 2027. u kraćem formatu: Hannover Messe gubi 13.000 posjetilaca

BIAM i ZAVARIVANJE 2026 potvrdili status regionalnog središta industrijske izvrsnosti

Litijska groznica: Ekonomska šansa ili razlog za zabrinutost?!

FEAL d.o.o. kao domaćin PIT Hercegovina 2025: Ambiciozni planovi, održivi razvoj i fokus na optimizaciju

Sanja Miovčić imenovana za novu izvršnu direktoricu Investicijske fondacije Impakt

AI agenti u poslovnim procesima: Mogućnosti automatizacije radnih mjesta

Kategorije

Tel. +387 33 846 213 E-mail: info@www.pit.ba | O nama | Oglašavajte se na PIT.ba

Pratite nas

Tel. +387 33 846 213
E-mail: info@www.pit.ba
| O nama | Oglašavajte se na PIT.ba