Na nedavno održanom 17. Međunarodnom sajmu privrede u Tešnju govorilo se i o fotonaponskim elektranama.
Na pitanje je li ulaganje u solarnu energiju trošak ili investicija Amer Jerlagić, osnivač i direktor SHPP-a, kompanije koja se bavi proizvodnjom električne energije isključivo iz obnovljivih izvora, kaže: “To je apsolutno investicija koja se isplati u roku od tri do sedam godina maksimalno. Period povrata investicije zavisi od veličine solarne elektrane i od lokacije na kojoj je izgrađena.”
Također na period povrata investicije bitno su uticala dosadašnja zakonska rješenja po kojima ni jedan kilovat električne energije proizveden u privatnoj solarnoj elektrani nije mogao otići u sistem. To je u praksi značilo da ako imate fotonaponsku elektranu snage 400 kwh, i ako je vaša potrošnja recimo 200 kwh elektrana će proizvoditi 200 kwh što opet znači da nije bio iskorišten njen maksimalni kapacitet.
Zakon o električnoj energiji u Republici Srpskoj je usvojen u aprilu 2022 godine dok je u Federaciji BiH je usvojen u julu 2022. ali (uvijek postoji neko „ali“) zakon koji regulira fotonaponsku snagu je također usvojen u oba doma Federalnog parlamenta da bi se ispostavilo da je u Parlamentarnoj skupštini i Domu naroda FBiH usvojen u različitim tekstovima. Razlika tekstova zakona je bila u samo jednom slovu i na samo jednom mjestu (kwh i kw). Zbog tog jednog slova na taj zakon, koji je i najbitniji, čekat ćemo još godinu ili dvije na usvajanje.
Po ovom novom zakonskom rješenju višak električne energije koju proizvode privatna solarna postrojenja moći će otići u elektroenergetski sistem. Nezvanično se saznaje da je nedostatak ovog rješenja to što ograničava snagu fotonaponske elektrane za privatnu potrošnju na 150 kwh i po Jerlagićevim riječima potrebno je izvršiti pritisak da se ograničenje ukine ili da se značajno poveća.
Ono što je još bitno je to da Elektroprivrede insistiraju da se na svim projektima izgradnje fotonaponskih postrojenja za pravna lica obezbijede urbanističe i građevinske dozvole. To je svakako potrebno izmijeniti jer kompolikuje proceduru. Dakle ako objekat ima urbanističku saglasnost i građevinsku dozvolu nelogično je zahtijevati nove dozvole za ugradnju fotonaponskog postrojenja.
Za privatnu potrošnju takve dozvole nisu potrebne.
Govoreći o instaliranoj snazi fotonaponskih elektrana u Bosni i Hercegovini Jerlagić je naveo podatak da je 2022 godine bilo instalirano 103 MW dok je samo u prvih 9 mjeseci 2023 godine instalirano oko 150 MW što govori koliko se ozbiljno shvata prelazak na obnovljive izvore. Očekivati je da će se u narednom periodu izgradnja fotonaponskih postrojenja intenzivirati, tome u prilog ide i činjenica da je najavljena izgradnja dvije solarne elektrane u Stocu instalirane snage 93 MW i 122 MW. Jerlagić je iznio procjenu da će u narednih pet godina biti instalirano više od 500 MW solarnih elektrana. Problem pri ovako nagloj ekspanziji izgradnje solarnih elektrana je u distributivnoj mreži što će elektroprivrede u najskorije vrijeme morati riješiti.
Na sve veću zainteresiranost za ugradnju solarnih elektrana kako pravnih tako i privatnih lica utjecat će i cijena električne energije koja će prema podacima najveće evropske berze električne energije u Lajpcigu, neminovno rasti i u BiH.
