Koliko je umjetna inteligencija inteligentna?

Facebook Twitter LinkedIn

Stanley Kubrick je daleke 1968. godine snimio jedan od najvećih filmskih klasika ikada, Odiseja 2001, u kome je glavno brodsko računalo HAL 9000, savršen predstavnik umjetno kreirane inteligencije, koji sa vremenom razvija osjećaje.

Danas, više od pola stoljeća kasnije, postavlja se pitanje koliko je AI inteligentna i u kom smjeru će ići njen razvoj. Da li će se moći zaljubiti, hoće li plakati, smijati se, imati empatiju, radovati se. Hoće li znati odgovor na vječnu dilemu, šta je starije kokoš ili jaje?!

Umjetna inteligencija može pobijediti svjetskog prvaka u šahu, međutim, mene zanima nešto drugo. Da li bi umjetna inteligencija bila u stanju izumiti šah kao igru? Pod uvjetom da u podatkovnoj bazi nema podataka o šahu. Ili da li bi mogao stvarati umjetnička djela? Da bih to provjerio, pitao sam ChatGPT da li bi bio u stanju, a pod pretpostavkom da Mocart već nije, skladati Rekvijum. Odgovor je bio: “Mogao bih kombinirati postojeće tonove.”

Drugo pitanje je bilo: Da li bi bio u stanju izmisliti šah? Odgovor je ovaj put izostao. Ustvari, izbacio je “Error”.

Uz blagi smiješak pomislio sam, e jesam te!

PIT Hercegovina 2025: Industrijsko srce BiH u fokusu

U filmovima i medijima, umjetna inteligencija je prikazana kao entitet s ljudskom spoznajom, sposoban za samosvijest i autonomno mišljenje. Međutim, stvarnost je daleko ograničenija. Današnja umjetna inteligencija je uska, specijalizirana i vođena podacima, izvrsna u unaprijed definiranim zadacima, ali nema široku, prilagodljivu inteligenciju ljudi.

U stvarnosti, ono što danas nazivamo “umjetnom inteligencijom” nije inteligentno u onom dosadašnjem smislu te riječi. Ranim AI sistemima uveliko su dominirala pravila i programi, tako da je neki razgovor o “umjetnom” bio barem opravdan. Ali ovi današnji, uključujući svima omiljeni ChatGPT, crpe svoju snagu iz rada stvarnih ljudi: umjetnika, glazbenika, programera i pisaca. U najboljem slučaju, ovo je “neumjetna inteligencija”.

Strojevi ne mogu imati osjećaj (umjesto pukog znanja) o prošlosti, sadašnjosti i budućnosti.

Ljudska inteligencija nije jednodimenzionalna. Počiva na onome što je čileanski psihoanalitičar Ignacio Matte Blanco iz 20. stoljeća nazvao bilogikom: spoj statične i bezvremenske logike formalnog razmišljanja i kontekstualne i vrlo dinamične logike emocija.

Pitanje je da li će AI dostići taj nivo. Strojevi ne mogu imati osjećaj (a ne samo znanje) o prošlosti, sadašnjosti i budućnosti. Bez toga nema emocija, lišavajući bilogiku jedne od njezinih komponenti. Stoga, strojevi ostaju zarobljeni u jedinstvenoj formalnoj logici.

ChatGPT ima svoju upotrebu. To je mehanizam za predviđanje koji također može poslužiti kao enciklopedija.

Opasnost od nastavka korištenja izraza “umjetna inteligencija” je u tome što se nastoji uvjeriti da svijet funkcionira na jedinstvenoj logici: visoko kognitivnom, hladnokrvnom racionalizmu. Mnogi već vjeruju u to – i zauzeti su ponovnom izgradnjom svijeta vođeni tim uvjerenjem.

Takvo razmišljanje vodi u dehumanizaciju društva koja se već dešava. Dakle, nije problem u tome da će vještačka inteligencija ugroziti opstanak čovječanstva, na kraju krajeva možemo isključiti struju. Veći je problem što može negativno utjecati na svijest ljudi.

Neko bi mogao pomisliti da sam protivnik AI. Ne! AI je budućnost. Nije bez razloga Elon Musk ponudio 100 milijardi dolara za Open AI. Isto tako, nije bez razloga Sem Altman glatko odbio ponudu.

AI već nalazi široku primjenu u proizvodnji i sa vremenom će se taj proces samo intenzivirati. Autonomne fabrike se već naziru na horizontu.

Nadalje, AI će nalaziti sve veću primjenu u medicini poput personaliziranog liječenja, dijagnostike, otkrivanja novih lijekova, praćenju pacijenata na intenzivnoj njezi i vrlo bitno, neće ništa zaboraviti niti pogrešno interpretirati.

Da ne nabrajamo već opšte poznate detalje o upotrebi AI-ja u saobraćaju, edukaciji i mnogim drugim oblastima.

Šta reći na kraju? Dobro došli u vrli novi svijet! Bit će dobar ili loš onoliko koliko su ljudi dobri ili loši.

. . .

Preporučujemo i Hoće li umjetna inteligencija preuzeti posao nabavnih stručnjaka?

Autor

Šefćet Tajić

View all posts

Tags: ai izdvajamo preporucujemo preporuka urednika Šefćet Tajić tehnologija umjetna inteligencija

Koliko je umjetna inteligencija inteligentna?

Umjetna inteligencija može pobijediti svjetskog prvaka u šahu, međutim, mene zanima nešto drugo. Da li bi umjetna inteligencija bila u stanju izumiti šah kao igru?

Related Posts

Digitalizacija bez stresa: zašto mala preduzeća sve češće biraju cloud poslovanje

Proizvodnja 2030: Humanoidni roboti i autonomne fabrike

Amazon planira mega-investicije: Fokus na AI, robotiku, čipove i satelite

Bingo Farma: Lider u proizvodnji svježe i kvalitetne domaće hrane

Balkan Green Summit 2025: Prilika za profesionalni razvoj, umrežavanje i razmjenu iskustava

Od haosa do harmonije: Kako digitalizacija spašava metalsku industriju?

Kategorije

Tel. +387 33 846 213
E-mail: info@www.pit.ba
| O nama | Oglašavajte se na PIT.ba

Koliko je umjetna inteligencija inteligentna?

Umjetna inteligencija može pobijediti svjetskog prvaka u šahu, međutim, mene zanima nešto drugo. Da li bi umjetna inteligencija bila u stanju izumiti šah kao igru?

Autor

Related Posts

Digitalizacija bez stresa: zašto mala preduzeća sve češće biraju cloud poslovanje

Proizvodnja 2030: Humanoidni roboti i autonomne fabrike

Amazon planira mega-investicije: Fokus na AI, robotiku, čipove i satelite

Bingo Farma: Lider u proizvodnji svježe i kvalitetne domaće hrane

Balkan Green Summit 2025: Prilika za profesionalni razvoj, umrežavanje i razmjenu iskustava

Od haosa do harmonije: Kako digitalizacija spašava metalsku industriju?

Kategorije

Tel. +387 33 846 213 E-mail: info@www.pit.ba | O nama | Oglašavajte se na PIT.ba

Pratite nas

Tel. +387 33 846 213
E-mail: info@www.pit.ba
| O nama | Oglašavajte se na PIT.ba