Karabegović: Robotika je jedna od baznih tehnologija Industrije 4.0

Facebook Twitter LinkedIn

Akademik prof. dr. Isak Karabegović redovni je član Akademije nauka i umjetnosti Bosne i Hercegovine, osnivač je i profesor na Mašinskom fakultetu Univerziteta u Bihaću, jedan od osnivača društva za robotiku BiH. Autor je i koautor više od 35 knjiga, brojnih naučnih radova, stručnih tekstova…

Na PIT Industry 4.0 Prof. Karabegović je govorio na temu „Implementacija robotike kao bazne tehnologije u Industriji 4.0“

Robotika je jedna od baznih tehnologija Industrije 4.0 za koju je direktno vezana automatizacija, pa čak da nije robotike bila bi i sama Industrija 4.0 upitna

Akademik prof. dr. Isak Karabegović redovni je član Akademije nauka i umjetnosti Bosne i Hercegovine, osnivač je i profesor na Mašinskom fakultetu Univerziteta u Bihaću

U uvodnom dijelu izlaganja prof. Karabegović je napravio komparaciju robotike u svijetu sa trenutnim stanjem primjene robota u BiH.

Robotika je jedna od baznih tehnologija Industrije 4.0 za koju je direktno vezana automatizacija, pa čak da nije robotike bila bi i sama Industrija 4.0 upitna.

Na početku Industrije 4.0 bilo je samo nekoliko baznih tehnologija koje su definirale ovu industriju. Danas je već blizu 50, tačnije 45 tehnologija u okviru ove industrije. Kako navodi prof. Karabegović, nema Industrije 4.0 bez robotske tehnologije i to kako industrijskih, tako i servisnih robota.

Prvi robot je u upotrebi od 1937. godine, a prvi autonomni robot patentiran je 1940. godine. Međutim, ključni napredak ove tehnologije pokrenuli su George Devol i Joseph Engelberger. Engebelger se smatra ocem robotike. Prvi industrijski robot je u upotrebi bio u kompaniji General Motorsu, što sugeriše da bi Sjedinjene Američke Države trebale prednjačiti kada je u pitanju robotika. Ipak zbog nekih nesporazuma sa menadžmentom GM-a, Devol i Engelberger odlaze u Njemačku gdje nailaze na nerazumijevanje. Potom su otišli u Japan i ostalo je historija. Od tada pa sve do danas Njemačka zaostaje za Japanom kada je robotika u pitanju. Općenito uzevši zemlje Dalekog istoka su daleko odmakle kada je broj robota u proizvodnji u pitanju. Kina je 2022. godine implementirala 790 000 robota, a ostatak svijeta 262 000.

Targer SCMCon 2024: Izgradite otporan i održiv lanac snabdijevanja za budućnost

Dakle, radi se o apsolutnim brojevima, da bi dobili pravu sliku potrebno je analizirati tzv. gustinu implementiranih robota tj. koliko je robota implementirano na 10 000 zaposlenih. Svjetski prosjek gustine proizvodnje robota u 2022. godini je bio 157, dok je u Kini taj prosjek bio 392. Gustina proizvodnje robota u istom periodu u Južnoj Koreji je 1012, dok je u Singapuru taj broj 790. Po riječima prof. Karabegovića, za očekivati je da će prva potpuno autonomna fabrika biti pokrenuta u jednoj od ove dvije zemlje, Južnoj Koreji ili Singapuru.

Gdje je region trenutno?

Očekivano, Slovenija je na prvom mjestu koja ima, što je iznenađujući podatak, veću gustinu proizvodnje robota od Njemačke. Dok za ostatak regije nema pouzdanih statističkih podataka, što sugeriše mali broj industrijskih robota u proizvodnom procesu.

U posljednje vrijeme primjetan je trend povećanja broja servisnih robota za logistiku, održavanje kao i robota za inspekcijske preglede.

Na kraju prof. Karabegović je rekao da se naš obrazovni sistem mora prilagoditi tehnološkom napretku.

. . .

Čitajte i Mladi bosanskohercegovački inovatori osvajaju svijet robotike.