U Alpskoj Republici postoji mnogo globalnih tržišnih lidera i skrivenih šampiona. Ali trenutno nema većih uspjeha. Kako austrijska mašinska industrija može ponovo rasti uprkos krizi? Njemačka pomoć i visoka tehnologija pružaju odgovore.
Austrijskoj privredi ne ide dobro. Prema aktuelnim prognozama OECD-a i Evropske komisije, Austrija će 2025. biti jedina zemlja u EU s padom privredne aktivnosti. Bruto domaći proizvod (BDP) bi trebao pasti za 0,3 posto, nakon što je zemlja već 2024. zabilježila pad od 1,3 posto i time bila na posljednjem mjestu unutar EU.
Kao razlozi se navode smanjene investicije i stagnacija potrošnje, piše Evropska komisija, koja planira i pokrenuti disciplinski postupak protiv Austrije zbog prevelikog novog zaduživanja. Visoke cijene energije i nagli porast proizvodnih troškova umanjili su konkurentnost industrije. To će negativno uticati i na izvoz.
Nakon dvije i po godine recesije i najduže faze slabosti od Drugog svjetskog rata, austrijska narodna banka (OeNB) očekuje da će se situacija 2026. i 2027. popraviti s realnim rastom od po 1,2 posto godišnje.
Nadu u ključnim granama austrijske industrije, kao što su mašinogradnja i metalna industrija, bude povoljnije prognoze rasta na važnim izvoznim tržištima. Prije svega, infrastrukturni program i poreski poticaji za investicije u Njemačkoj mogli bi poslužiti kao podsticaj za austrijsku izvozno orijentiranu industriju. Ipak, zabrinutost izaziva i dalje nepredvidiva carinska politika SAD-a sa nejasnim posljedicama.
Sumorna slika u Savezu metaloprerađivačke industrije
U jednom od najvećih privrednih i poslodavačkih udruženja u Austriji – Savezu metaloprerađivačke industrije (MTI), koji okuplja više od 1.100 preduzeća iz oblasti mašinogradnje, metalnih proizvoda, postrojenja, čelične konstrukcije i livnica – stanje je alarmantno.
U saopštenju iz sredine maja navedeno je da je ova industrija, koja je 2024. ostvarila proizvodnu vrijednost od oko 45,2 milijarde eura (oko četvrtine ukupne industrijske proizvodnje u zemlji), zabilježila pad proizvodnje od 7,8 posto (nakon pada od 8 posto prethodne godine). I u tekućoj godini članice MTI-a očekuju dodatni pad od oko 3,6 posto, pa ni raspoloženje nije bolje.
Prema brzoj anketi među članicama MTI-ja, svako drugo preduzeće očekuje negativan EBIT za ovu poslovnu godinu, 46 posto planira ili već provodi premještanje proizvodnih lokacija, dok je 43 posto u proteklih šest mjeseci smanjilo broj zaposlenih. Troškovi rada po jedinici proizvoda u Austriji su od 2005. porasli za 27 posto više nego u eurozoni, što je dovelo do trajnog gubitka konkurentnosti.
„Uprkos nepovoljnom stanju, Austrija ostaje jedan od najvažnijih trgovinskih partnera Njemačke“, ističe Thomas Gindele, glavni direktor Njemačke privredne komore u Austriji (DHK). „Iako su bilateralni trgovinski odnosi 2024. pretrpjeli pad – uvoz i izvoz pali su za po 5,7 posto – ukupna trgovinska razmjena s Austrijom iznosi 128,7 milijardi eura, čime se Austrija nalazi na 7. mjestu među njemačkim trgovinskim partnerima. Austrijski izvoz u Njemačku dosegao je 77,2 milijarde eura, što je 5 posto ukupnog njemačkog izvoza – gotovo kao Italija i Velika Britanija“, dodaje Gindele.
„I u njemačkom izvozu mašina Austrija igra važnu ulogu“, dodaje Georg C. Priesner, direktor VDMA Austrija. „Iako je izvoz njemačkih mašina u Austriju 2024. opao za dodatnih 9 posto, na 7.432 miliona eura, gotovo 44 posto austrijskog uvoza mašina i dalje dolazi iz Njemačke, što ovu zemlju i dalje svrstava na 8. mjesto među najvažnijim tržištima za njemačke mašine.“
Njemačka je i za austrijski izvoz mašina najvažnije tržište, sa udjelom od 24 posto u 2024. Iako je izvoz u Njemačku opao u 2024. i početkom 2025, austrijske mašine bilježe sve veću potražnju u SAD-u, gdje su u posljednjih pet godina dostigle drugo mjesto sa 12,6 posto ukupnog izvoza.
Njemačke firme prisutne u Austriji
„Kao izvozno orijentisana industrijska nacija, Austrija je za njemačke firme idealan partner i atraktivno tržište u mnogim sektorima – od mašinogradnje, obrade metala, automobilske industrije, drvne i papirne industrije, elektrotehnike i elektronike, preko farmaceutske do prehrambene industrije“, kaže Gindele. „Pored velikih preduzeća, tržište karakterišu brojni ‘skriveni šampioni’ i visok udio malih i srednjih preduzeća (MSP), što predstavlja idealnu osnovu za bilateralnu saradnju.“
Primjeri firmi:
- Trumpf Austrija – specijalizovana za mašine za savijanje i alate, sa preko 500 zaposlenih i prometom od 207 miliona eura.
- Rittal – specijalista za ormare i sistemsku tehniku, sa 115 zaposlenih u podružnicama u Beču, Linzu, Grazu i Lustenau.
- Festo – osim prodaje, aktivni su i u razvoju proizvoda i sistema te imaju Tehnički i aplikacijski centar i istraživačku jedinicu.
- Liebherr Austria – ima pet proizvodnih pogona i oko 6.000 zaposlenih.
- Siemens AG Austrija – s oko 10.000 zaposlenih u 25 zemalja, koje se koordiniraju iz Beča.
- Bosch u Halleinu – sa 1.000 zaposlenih u fabrici velikih motora.
- Andritz AG – iz Graza, najveći austrijski proizvođač postrojenja sa preko 10.000 zaposlenih u Njemačkoj.
Zanimljivo je da je firma Bekum iz Berlina premjestila kompletnu evropsku proizvodnju u austrijski Traismauer. Tu je i Fraunhofer Austria, osnovana još 2008. kao prva inostrana filijala njemačkog Fraunhofera, s 135 zaposlenih.
Najuspješniji austrijski mašinograditelji
- Linsinger Maschinenbau (Steyrermühl): svjetski lider u mašinama za obradu šina, 99% izvoza, prvi šinski stroj na vodik (2020).
- EMCO GmbH (Hallein): poznat proizvođač alatnih mašina, 760 zaposlenih, dio Kuhn grupe.
- Hirsch Servo AG (Glanegg): od EPS pakovanja do mašina i postrojenja, 1.900 zaposlenih u 35 pogona u 10 zemalja.
Snage austrijske mašinogradnje
Austrija je sa svojih 9,2 miliona stanovnika industrijska i mašinograditeljska zemlja. Po prihodima po glavi stanovnika u sektoru mašinogradnje je među vodećim državama svijeta, odmah iza Njemačke. U 2024. godini Austrija je ostvarila oko 33 milijarde eura prometa u mašinogradnji, zauzevši 15. mjesto u svijetu i 7. u Evropi (ispred Švicarske).
Austrija se posebno ističe po:
- razvijenoj infrastrukturi za istraživanje i razvoj: preko 300 klastera, industrijskih i tehnoloških parkova, 2.000 istraživačkih institucija,
- visokokvalitetnom obrazovanju: tehničke škole, visoke tehničke škole i univerziteti,
- visokoj stopi ulaganja u istraživanje (3,4 posto BDP-a, treća u Evropi),
- fleksibilnosti i kvalitetnim stručnjacima,
- pretežno porodičnim i srednje velikim firmama.
Dodatno, EU i nacionalni programi podstiču istraživanje putem FFG-a (Agencija za promociju istraživanja) i austrijske Agencije za ekonomski razvoj (AWS). Spoljnotrgovinska mreža Advantage Austria podržava austrijske firme širom svijeta.
Ključni sektori i lideri
Austrijski mašinograditelji su posebno jaki u:
- transportnoj tehnici,
- građevinskim mašinama,
- poljoprivrednoj tehnici,
- ekološkoj tehnici,
- energetskim postrojenjima,
- obradi plastike,
- mašinama za papir i ambalažu,
- alatnim mašinama i automatizaciji.
Andritz AG – globalni lider za industrijska rješenja: celuloza, metal, hidroenergija, zeleni vodik, CO₂ tehnologije, baterije, reciklaža.
Engel Austria GmbH – lider u mašinama za brizganje plastike. Sa 1,5 milijardi eura prihoda, prisutni u 85 zemalja i 9 proizvodnih pogona.
Palfinger AG – kranovi, platforme, reciklaža, 2,36 milijardi eura prometa, 12.350 zaposlenih, prisutni u 34 zemlje.
Knapp AG – rješenja za digitalizaciju, softver i robotiku. 8.300 zaposlenih, 2 milijarde eura prihoda, prisutni u brojnim industrijama.
Rosenbauer International AG – svjetski lider za vatrogasna vozila i sisteme. Električni i hibridni modeli, održivi materijali.
Innio Jenbacher – energetska rješenja, fokus na vodik i obnovljive izvore. Više od 26.000 motora isporučeno u 100 zemalja.
Tekst“So kämpft Österreichs Maschinenbau um den Aufschwung” preveden je sa stranice Produktion.de.
