b¤>j”Ó)΄þ¿!P±±ûÆîÔ«Èø&éÞö;Ä"k‰°B›Þ¶Ü}°ªèëè™òœ€âÍp²SVT‘(wŠºÄ™­µ!jêáþÕî�®ÓÖ õ†x¦;õ-m€¼@JÐý­önQ+¦¤îÕºÁ¢×›âÉ7æMa»jf…­J‘×ͱ4j¡ªþÑ²Øæ’†R· x¢ZMzù7v�ªIW‹‚ã¦/dêçÙž¸Ð¢×–íƒcˆZM~»ji�  ß’þösQz¬µû×ñÔ °ØDW¬Ž3çDe‘n"ÄùMÂ�è½+/ÿåéÝà™í•ÚBéÓ:û-²uÄùIJ�’é´7j±å§”ûŽð’‹9íÚpä=ï'mŠùANÂÞ­£=/êáøÍî™ñßÒBéÓ:û-·n&—°À’ôúnUf± ô×õ˜çÚÒq¬Šx¢ZM~»c�µ Ϲì»+,&ëåᾺܢÓÒF[¬Ž(ã1ú*"Ùù Ï’¥ò"J‘–ÓûÔ§¦ƒ“ãË<Ì;Æb"À² ‡×ë·"jëþ�”ºÜ¢ÓÒF[åÌxª ,ë!qÌý Ò›â·*]/à¢ÿÀØ�ñš‘2âÌ7 SMc¦s"‚¸ÎÞ­­DQ/â应ºÜ¢ÓÒF_üË!î :»s"‡¶ ƒÓý·7`£¡¶”¾—çŠÞFíÆ+çSVT»n"ÄùIJ‹Š‡önQ/â应ÿŠãŸÚB íÓ4í w D"ÄùIJ‹×­³-`â¦õÐÿÔÂ�‡S¨Î9öDr»ji� EJß…ø³gJâ应çÜçŸ�[÷ x¢ZM~»n"�¿IB؃ÿ¦!'æ¡ûÀûТѕÎË+ëõ(mÆðIK–Ê­°/|§ìºÏ�Ü¢ÓÒF[¬Šx¢ZMzÄG·Š %嬩¦/c­¤þúû‘ç®Ò[[ïÅ<çRI:ú:cÈùMÎŽ¡ö:z§ì¡¾ºÜ¢ÓÒF[¬×R¢ZM~æD IstraživaÄ�i Å¡okirani: Postojala civilizacija u kojoj su ljudi imali sigurne poslove - PIT.BA
PIT.BA
Description of the image
Description of the image
Deceuninck logo
Euroroal logo
Drive.ba banner
  • POÄŒETNA
  • Proizvodnja
  • Industrija
    • MetalopreraÄ‘ivaÄ�ka industrija
    • DrvopreraÄ‘ivaÄ�ka industrija
    • Prehrambena industrija
    • Industrija aluminijskih i PVC sistema
    • Automobilska industrija
  • Tehnologija
  • Leadership & Management
  • Personalni razvoj
  • Coffee Desk
  • Events
    • Konferencije
    • Online panel diskusije
    • Webinari
    • Sajmovi
  • ÄŒasopisi
No Result
View All Result
  • POÄŒETNA
  • Proizvodnja
  • Industrija
    • MetalopreraÄ‘ivaÄ�ka industrija
    • DrvopreraÄ‘ivaÄ�ka industrija
    • Prehrambena industrija
    • Industrija aluminijskih i PVC sistema
    • Automobilska industrija
  • Tehnologija
  • Leadership & Management
  • Personalni razvoj
  • Coffee Desk
  • Events
    • Konferencije
    • Online panel diskusije
    • Webinari
    • Sajmovi
  • ÄŒasopisi
No Result
View All Result
PIT.BA
No Result
View All Result
Home Industrija

Istraživa�i šokirani: Postojala civilizacija u kojoj su ljudi imali sigurne poslove

Tim vodećih arheologa objavio je u ponedjeljak da je otkrio ostatke drevne rase kreatora poslova koja je, na vrhuncu svoje civilizacije, možda omogućavala zaposlenje stotinama hiljada ljudi na podru�ju ameri�kog sjeveroistoka i srednjeg zapada.

by pitba
25/11/2025
in Industrija
Reading Time: 3 mins read
0
Istraživa�i šokirani: Postojala civilizacija u kojoj su ljudi imali sigurne poslove
FacebookTwitterLinkedIn

Tim vodećih arheologa objavio je u ponedjeljak da je otkrio ostatke drevne rase kreatora poslova koja je, na vrhuncu svoje civilizacije, možda omogućavala zaposlenje stotinama hiljada ljudi na podru�ju ameri�kog sjeveroistoka i srednjeg zapada.

Prema rije�ima istraživa�a, ovi davno zaboravljeni ljudi nekada su cvjetali između zapadne savezne države New York i Illinoisa, podižući izrazito prepoznatljive �eli�ne i ciglene strukture gdje god bi otišli, uklju�ujući i mnoge zgrade za koje se vjeruje da su istovremeno mogle sadržavati na stotine plaćenih radnika.

„Zaista je fascinantno — nakon odreÄ‘enog broja sati obavljanja dodijeljenih zadataka, takozvani ‘uposlenici’ u takvim objektima dobivali su novÄ�anu naknadu koja im je omogućavala da izdržavaju sebe i svoje porodice“, rekao je arheolog Alan H. Mueller, pozivajući se na stare knjigovodstvene zapise i ureÄ‘aje za evidentiranje radnog vremena pronaÄ‘ene na lokalitetima. „Zapravo, Ä�ini se da je ta praksa bila norma njihove kulture, koju su Ä�inili napredni korisnici alata sposobni iskoristiti svoje vjeÅ¡tine za proizvodnju visoko cijenjenih dobara i usluga.“

„To je kompleksan i intrigantan skup rituala koje još uvijek pokušavamo u potpunosti razumjeti“, dodao je Mueller. „Ali �ini se da se �itavo njihovo društvo vrtjelo oko stvaranja, ni iz �ega, stvarnih poslova koji su imali stvarnu, pristojnu platu.“

Kako je njegov tim do sada dokumentovao raspadajuće ruševine više od 400 građevina za koje se vjeruje da su služile isklju�ivo za ljudsko zaposlenje, Mueller sada smatra da su stanovnici Sjeverne Amerike sredinom 20. stoljeća izgradili svoje podru�je — posebno region Velikih jezera i sjeverne Apala�ije — u jednu od najnaprednijih i najprosperitetnijih civilizacija svijeta.

Brojni nau�nici rekli su novinarima da otkrića dovode u pitanje sve što su mislili da znaju o osnovnoj organizaciji ljudskih društava, nazivajući „zapanjujućim“ i „gotovo nevjerovatnim“ to što je kultura starija od naše uspjela omogućiti rad gotovo svakoj osobi koja ga je željela.

„Po današnjim standardima, društvo kreatora poslova bilo je veoma neobi�no“, rekla je antropologinja Carla Delgado iz Smithsonian instituta. „Jedan od njihovih �udnijih obi�aja uklju�ivao je radnike koji bi bili zaposleni na istom poslu, na istom mjestu, dan za danom tokom �itavog svog odraslog života. Možda je bilo naporno, ali nevjerovatno je da su neki od tih pojedinaca uspjeli odvajati dio svojih primanja za budućnost, polako štedeći novac u nadi da će poboljšati izglede svoje djece.“

„Nevjerovatno je to što je ovaj zbunjujuće visok nivo ekonomske sigurnosti trajao generacijama“, dodala je Delgado.

Arheolozi koji su uÄ�estvovali u iskopavanjima opisali su sablasne prizore netaknutih, ali napuÅ¡tenih domova, zaustavljenih pokretnih traka i raspadajućih skladiÅ¡ta joÅ¡ uvijek punih njihovih prepoznatljivih ‘automobilskih dijelova’.

Ispitujući pronađene artefakte, navodno su uspjeli dešifrovati nazive onoga što smatraju najvećim naseljima s vrhunca carstva kreatora poslova: gradovi koje su drevni zvali Gary, Lansing, Cleve-Land, Sandusky i Pitt’s Burg.

Iako se odavno pri�aju legende o velikoj nestaloj rasi kreatora poslova koja je lutala Srednjim zapadom i pružala zaposlenje svim sposobnim odraslim osobama, histori�ari kažu da su se takvi navodi ranije odbacivali kao izmišljeni u akademskim krugovima.

„Pri�e o davno prošlim vremenima kada je poslova bilo više nego ljudi naro�ito su �este među starijom populacijom regiona“, rekao je profesor Albert Decker s Univerziteta Rutgers. „Usmena predanja prenošena generacijama govore o putnicima koji su, prije mnogo vremena, zalazili u najmra�nije dijelove Illinoisa i vidjeli grandiozne, hramolike strukture kako izbacuju dim u nebesa dok se �eli�ni nosa�i i treperave elektri�ne kutije izrađuju iz sirovih materijala. Kakvog smo razloga imali vjerovati da je tako nešto moguće?“

Što se ti�e toga kako su drevni gradovi zaposlenja propali, nau�nici tvrde da su kreatori poslova možda iscrpili svoje resurse ili, možda, bili uništeni od strane konkurentske rase stranih kreatora poslova.

„Preostala lokalna populacija ima vlastitu mitologiju da objasni nestanak rase kreatora poslova“, rekao je Decker. „Legenda kaže da oni nikad nisu nestali, već su ušli u dubok san iz kojeg će se jednog dana probuditi, donoseći sa sobom novo povećanje zaposlenosti.“

„I možda je najbolje dopustiti mještanima da vjeruju u to“, dodao je Decker. „To je zapravo jedino što im je ostalo.“

Autor

  • pitba
    pitba

    View all posts
ShareShareTweet
 
TargerBA
Bravaria
deceuninck
 

Related Posts

Od 2027. u kraćem formatu: Hannover Messe gubi 13.000 posjetilaca
Industrija

Od 2027. u kraćem formatu: Hannover Messe gubi 13.000 posjetilaca

05/05/2026
BIAM i ZAVARIVANJE 2026 potvrdili status regionalnog središta industrijske izvrsnosti
Industrija

BIAM i ZAVARIVANJE 2026 potvrdili status regionalnog središta industrijske izvrsnosti

04/05/2026
Litijska groznica: Ekonomska šansa ili razlog za zabrinutost?!
Industrija

Litijska groznica: Ekonomska šansa ili razlog za zabrinutost?!

24/04/2026
Next Post
INTERA Tehnološki Park: iLab kao produžena ruka industrije i partner PIT Adria Summita 2025

INTERA Tehnološki Park: iLab kao produžena ruka industrije i partner PIT Adria Summita 2025

U 2025. godini izvoz postepeno ja�a, neke industrijske grane bilježe oporavak, a uvoz ostaje stabilan

U 2025. godini izvoz postepeno ja�a, neke industrijske grane bilježe oporavak, a uvoz ostaje stabilan

Svašta lola umije, u sve se razumije

Svašta lola umije, u sve se razumije

Kategorije

  • Automobilska industrija (1)
  • Coffee Desk (247)
  • Edukacije (11)
  • Events (361)
    • Konferencije (174)
    • Online panel diskusije (13)
    • Sajmovi (16)
    • Webinari (14)
  • Heroji industrije (7)
  • Industrija (633)
  • Leadership & Management (336)
  • MetalopreraÄ‘ivaÄ�ka industrija (3)
  • Personalni razvoj (210)
  • PIT Konferencije (22)
  • Prehrambena industrija (7)
  • Proizvodnja (452)
  • Tehnologija (353)
  • Travel (1)
  • Trending (55)
    • Interview (34)
PIT.BA

© 2025 Pit.ba
Bravaria Industrial Marketing

Tel. +387 33 846 213
E-mail: info@www.pit.ba
| O nama | Oglašavajte se na PIT.ba
Image 3



Pratite nas

No Result
View All Result
  • POÄŒETNA
  • Proizvodnja
  • Industrija
    • MetalopreraÄ‘ivaÄ�ka industrija
    • DrvopreraÄ‘ivaÄ�ka industrija
    • Prehrambena industrija
    • Industrija aluminijskih i PVC sistema
    • Automobilska industrija
  • Tehnologija
  • Leadership & Management
  • Personalni razvoj
  • Coffee Desk
  • Events
    • Konferencije
    • Online panel diskusije
    • Webinari
    • Sajmovi
  • ÄŒasopisi

© 2025 Pit.ba
Bravaria Industrial Marketing