Integritet

Integritet bez znanja je slab i beskoristan,

a znanje bez integriteta je opasno i strašno.

Samuel Johnson

Danas mladi (a Bogami i veliki broj starijih) dominantno pune svoj um prisustvom na elektronskim medijima, raznim kanalima i sa raznih izvora bez filtera o tome šta je istina a šta laž, bez razumijevanja šta je stvarni uspjeh a šta uspjeh po svaku cijenu, bez bilo kakvog osjećaja ispravnog i pogrešnog. Čini se da dugo traje nepovoljan globalni glavni tok društvenog profilisanja i kao da ne ostavlja nikog izvan svog uticaja. A čovjek se brzo i bez puno otpora prepušta vanjskom uticaju, onome što sluša i gleda. Bilo bi dobro da ugradi neki filter na ono što čuje prije nego nastavi slušati i na ono što vidi prije nego što nastavi gledati. Bez tog filtera se gotovo nemoguće odbraniti, i bez tog filtera se gotovo izvjesno gubi integritet. A čovjek bez integriteta gubi najbolji dio svog potencijala, gubi najbolje plodove koje bi mogao dati i pretvara se u golu (u)trku sa životom kao da se ta utrka može dobiti. To je iluzija.

Rezultat takvog pristupa je da mnogi guraju druge u stranu zbog sopstvene karijere i podrazumijevaju to neminovnim dijelom procesa ka uspjehu. To onda mnoge vodi sve dalje i dalje ka iluziji uspjeha jer su na granici ili čak prijeđu granicu kompromitovanja sopstvenog morala, povrijeđivanja drugih tokom tog procesa i varanju sistema. Laž se ne primjećuje kao neprihvatljiv sastojak sopstvenog integriteta nego kao tehnički manevar, manipulacija, sposobnost da se odigra dupli pas, sakrije lopta, obori protivnik a saigrač izbaci iz igre. Krađa se ne percepira kao lopovluk, kao kriminalna radnja nego kao prilika da se nešto na brzinu uzme, da se za dan riješi ono za šta je potrebna godina, da se neko drugi time potkupi i ostvari nova prilika, uticaj, šansa za veći lopovluk. O tome se misli samo kao sastavnim začinom procesa ka uspjehu, jedna od nužnih transakcija jer to rade i mnogi drugi. Ili se bar tako čini. Uz to idu komentari onih koji ne misle šta govore pa govore šta misle: samo budala to ne bi iskoristila ili još umiljatije – samo naivna budala to ne bi iskoristila.

S druge strane, razna istraživanja umnih ljudi i najboljih praksi posljednjih stotinu godinu u vezi vodstva i vođenja poslova su potvrdila nešto sasvim drugo. Svako uradi svoj posao najbolje samo i ako uradi taj posao tako da neko drugi može uraditi svoj posao najbolje. To je logika procesnog pristupa. Nikada niko od znanstvenika menadžmenta nije preporučio da se u proces unose sebične interpretacije, manipulacije, laž, prevara. Naprotiv, sve što je bilo treba dohvatiti kao podatke (činjenice), informacije i znanje kako bi se kao naučene lekcije pretvarale u poboljšanje, u eliminisanje uzroka slabosti i gubitaka, u povećanje stabilnosti i pouzdanosti procesa, osposobljavanje sudionika, kreiranje boljih uslova i pravednijih društvenih odnosa u njihovoj cjelosti za generacije koje dolaze. Naravno, talenat je koristan ali isto tako učenje, rad, odricanje i nesebičnost da bi se uspjelo. Integritet i karakter su ti koji maksimiziraju sklonost ili talenat i vode do ispunjenja ljudskog najvećeg potencijala i uspjeha (za vjernika na oba svijeta, za nevjernika osobnu satisfakciju). Predanost tome da se radi prava stvar nije uvijek prijatna, ali pojedinačni izbori otkrivaju ljudski karakter i integritet, a to određuje ljudski život i uspjeh kome se doprinosi. Život sa integritetom nije uvijek lagan, ali ima stratešku prednost. Integritet prati obaveze. To znači da neko kaže šta će učiniti i učini ono što je rekao. To je život po osnovnim principima umjesto po putu ka planiranom cilju koji krši principe. To znači neupitnu težnju da se nastoji biti pošten i istinit. To je priznanje greške ili griješenja kada su podaci i činjenice predstavljeni i kada tako govore. Integritet je činiti pravu stvar i kada nije od lične koristi ili čak kada se ima lična šteta. Integritet se ne žrvtuje zbog jednokratnih koristi. Ako postoji integritet onda to kreira društvenu sinergiju, smiruje, olakšava život na Zemlji i vodi ka pravom uspjehu.