Fabrike bez ljudi: Dark Factories zaustavljaju deindustrijalizaciju

Facebook Twitter LinkedIn

Proizvodne hale bez ljudi, upravljane autonomnim sistemima, trebale bi postati okosnica nove industrijske kulture. Stručnjakinja objašnjava kako.

Stručnjakinja prognozira proizvodne hale bez ljudi

Jane Enny van Lambalgen je suosnivačica i direktorica kompanije Planet Industrial Excellence, članica United Interim – vodeće zajednice interim menadžera na njemačkom govornom području – te članica Diplomatic Council-a, globalnog think-tanka sa savjetodavnim statusom pri Ujedinjenim nacijama (UN).

Budućnost proizvodnje sve više će funkcionisati bez prisustva ljudi. U to je uvjerena Jane Enny van Lambalgen. Direktorica konsultantske i menadžerske firme Planet Industrial Excellence smatra da će “hale bez ljudi, u kojima proizvodnja radi punim kapacitetom isključivo uz pomoć robota, u narednih 15 godina postati normalnost”. Ove takozvane “Dark Factories” imat će s današnjim proizvodnim postrojenjima “onoliko zajedničkog koliko moderan automobil ima s konjskom zapregom”.

PIT FoodCon 2026: Da malo zakuhamo…

Potpuno automatizirane proizvodne jedinice, poznate i kao Smart Factories, mogle bi smanjiti operativne troškove i do 25 posto, povećati produktivnost do 30 posto i smanjiti stopu grešaka do 40 posto. Ključna prednost ovih sistema je brzina: „Ako u proizvodnoj hali rade isključivo roboti, oni mogu raditi dva do pet puta brže nego što je to iz sigurnosnih razloga dozvoljeno kada su ljudi prisutni.“

Pojam “Dark Factory” označava više od samog stepena automatizacije. Odnosi se na okruženje u kojem robotima za rad nije potrebna rasvjeta. Ovi sistemi će se u početku primjenjivati prije svega u masovnoj proizvodnji. U pojedinačnoj proizvodnji i izradi specijalnih mašina, prema mišljenju van Lambalgen, srednjoročno se ne očekuje šira primjena.

Tehnološki temelji novih tipova fabrika

Ključna tehnologija za funkcionisanje ovih sistema su takozvani “Autonomous Production Twins” (APT) – autonomni proizvodni blizanci. Ovi digitalni blizanci povezuju podatke iz proizvodnje u realnom vremenu s umjetnom inteligencijom. Tako nastaje virtualna kopija stvarnog proizvodnog okruženja koja samostalno donosi odluke i prilagođava procese.

Van Lambalgen objašnjava: “Autonomni proizvodni blizanac sposoban je aktivno upravljati proizvodnim procesima i reagovati na nepredviđene događaje, poput zastoja u lancu snabdijevanja, automatskim replaniranjem.”

Automatizacija kao alternativa preseljenju proizvodnje

Pored tehnoloških prednosti, van Lambalgen vidi i stratešku korist za Njemačku kao industrijsku lokaciju. “Premještanje proizvodnih kapaciteta u inostranstvo je skupo i kompleksno. Postepena automatizacija proizvodnje u zemlji, s dugoročnom perspektivom Dark Factory modela, u mnogim slučajevima predstavlja poslovno i makroekonomski razumnu alternativu.”

Ovakav razvoj mogao bi usporiti ili čak zaustaviti deindustrijalizaciju Njemačke. Ipak, upozorava na moguće društvene tenzije zbog smanjenja broja radnih mjesta. Rasprava „radnici protiv robota“ ne smije postati populistički argument bez dublje analize.

Promjena strukture rada umjesto ukidanja radnih mjesta

U potpuno automatiziranim proizvodnim pogonima bit će potrebno znatno manje osoblja – oko deset posto u odnosu na konvencionalne metode. Ipak, poslovi poput planiranja, implementacije, nadzora i održavanja ostat će, ali će zahtijevati viši nivo kvalifikacija. „Biće manje radnih mjesta, ali će ona biti znatno kvalificiranija“, kaže van Lambalgen.

S obzirom na demografske promjene, ovo vidi kao pozitivan trend. Već danas mnoge kompanije, suočene s nedostatkom radne snage, uvode noćne smjene bez osoblja.

Postoji vremenski okvir za transformaciju

“Dark Factories predstavljaju tehnološki izazov i zato će se uvoditi postepeno u narednim godinama”, naglašava van Lambalgen. Ovaj tranzicijski period, prema njenom mišljenju, ključna je prilika da se Njemačka pripremi za novu industrijsku realnost – uz uključivanje politike, privrede i sindikata.

Fokus mora biti na obrazovanju i kvalifikaciji, a ne na očuvanju tradicionalnih radnih mjesta. “Rad s AI sistemima, koji čine osnovu Smart Factories, ubuduće mora zaposlenima biti jednako prirodan kao korištenje pametnog telefona.”

Prepreke kroz regulaciju i poreske planove

Rizike vidi u političkim raspravama o novim EU regulativama i eventualnom uvođenju poreza na robote. To bi moglo dovesti do toga da se autonomne fabrike uopće ne grade u Njemačkoj.

Posljedice bi bile značajne: “Čak i ako se u Njemačkoj u dogledno vrijeme ne pojave ‘fabrike duhova’, njihovo pokretanje u zemljama izvan EU stvorilo bi ogroman pritisak na troškove proizvodnje ‘Made in Germany’.”

Primjer iz Kine pokazuje razmjere

Kao primjer već realizirane Dark Factory, van Lambalgen navodi proizvodni pogon kineskog tehnološkog giganta Xiaomi. Sjeverno od Pekinga, kompanija upravlja potpuno automatiziranom fabrikom koja bez proizvodnih radnika u neprekidnom režimu rada proizvodi jedan pametni telefon u sekundi.

“Sa oko 330 miliona dolara razvojnih troškova, Xiaomi je otvorio pogled u budućnost industrijske proizvodnje”, kaže van Lambalgen. Oko trećine investicija otišlo je na senzorsku tehnologiju, softver i infrastrukturu. Već nakon godinu dana, troškovi su se amortizirali zahvaljujući nižim troškovima rada.

Dodatne prednosti ovog modela su veća fleksibilnost u odnosu na tržišne oscilacije i viši kvalitet proizvodnje, što smanjuje troškove reklamacija i povećava zadovoljstvo kupaca.

Njemačka ostaje poseban slučaj

Van Lambalgen smatra da će sličan stepen automatizacije u Njemačkoj u skoroj budućnosti biti moguć samo djelimično. Posebno u pojedinačnoj proizvodnji i specijalnom mašinstvu potpuna automatizacija ostat će izuzetak još godinama.

Ipak, očekuje rast broja zona bez ljudskog prisustva. U narednih pet godina čak do 50 posto proizvodnih površina moglo bi biti automatizirano i potencijalno „u mraku“.

Industriji je potrebna jasna politička strategija

Za dugoročnu konkurentnost Njemačke kao industrijske lokacije, široka primjena Smart Factories je, prema njenom mišljenju, neophodna. To se mora desiti u narednih pet do deset godina – uz prilagodbu radnog zakonodavstva.

Nove strukture imat će snažan utjecaj na penzioni i socijalni sistem, koji se temelji na oporezivanju ljudskog rada. “Zbog demografskih faktora ti sistemi ionako dolaze do svojih granica i hitno im je potrebna reforma.”

Dark Factories bi u tome mogle igrati ključnu ulogu. “Očuvanje proizvodne lokacije Njemačke kroz promociju potpuno automatizirane proizvodnje u zemlji predstavlja važan element transformacije penzionog i socijalnog sistema – s ogromnim potencijalom stvaranja dodatne vrijednosti.”

Međutim, uspješna implementacija zahtijeva više od regulacije ili poreskih koncepata: “To će uspjeti samo ako politika pokaže hrabrost za koncepte koji nadilaze puko pozivanje na dodatnu regulaciju ili porez na robote.”

. . .

Tekst Fabrike bez ljudi: Dark Factories zaustavljaju deindustrijalizaciju preveden je sa portala Produktion.de.