Energetski potencijal obnovljivih izvora u BiH &#8211; Hidroenergija

Facebook Twitter LinkedIn

Jedan od osnovnih potencijala bosanskohercegovačke ekonomije je taj što Bosna i Hercegovina ima vrlo značajne vodne resurse.

Ukupni hidroenergetski potencijal Bosne i Hercegovine procjenjuje se na 6.100 MW, prije svega u slivovima rijeka Drine, Neretve i Trebišnjice. Manje od 40 posto ovog potencijala je iskorišteno.

Brojevi kažu da samo djelimično iskorištavanje ovih resursa dnevno bi donosilo oko 5 miliona KM što će reći da godišnje niz vodu ode između 1,5 i 2 milijarde.

Generalno, rijeke u Bosni i Hercegovini imaju velike gradijente i relativno visoke protoke. Rijeke poput Une s 214 km, Vrbasa s 240 km, Bosne s 271 km i Drine s 346 km, Neretve s 225 km i Trebišnjice s 96,5 km su najznačajnije kada je energetski potencijal u pitanju. Raznolikost entitetskih zakonodavstava o upravljanju vodama jedan su od razloga zašto upravljanje vodnim resursima u Bosni i Hercegovini često nije učinkovito i previše je složeno.

Trenutna proizvodnja električne energije iz obnovljivih izvora je 90% iz hidroenergetskih izvora, 7% iz energije vjetra i 3% iz solarnih izvora. Od procjenjenog hidropotencijala za proizvodnju električne energije trenutno se 35% koristi u smislu kapaciteta, a približno 38% u smislu moguće maksimalne proizvodnje električne energije.

Prema strateškom planu i programu razvoja energetskog sektora u Federaciji BiH, ovo je najmanje iskorišteni hidropotencijal u poređenju s drugim evropskim zemljama.

Izgradnja hidroelektrana ima značajan utjecaj na neenergetske sektore gdje se ti utjecaji najčešće ne procjenjuju ili se ne procjenjuju na pravi način.

Najznačajnije rijeke za budući rast hidroenergetskih sistema u BiH su rijeke Vrbas, Bosna, Drina, Trebišnjica, Neretva i njihove pritoke. Bosna i Hercegovina ima velik broj vodnih resursa što predstavlja značajan potencijal za izgradnju hidroelektrana (HE), kao što je prethodno spomenuto. Trenutno je instalirano petnaest većih hidroelektrana Prva (Jablanica s kapacitetom od 180 MW) izgrađena je 1955. godine. Hidroenergija ima vrlo važan utjecaj na energetski sektor i ekonomski razvoj BIH.

Međutim, kako bi se iskoristio spomenuti hidroenergetski potencijal, uz izmjenu lošeg zakonodavstva, Bosna i Hercegovina mora ulagati u projektovanje boljih i učinkovitijih hidroelektrana. Razlog tome je što zatvaranje manjih riječnih tokova dovodi do uništavanja postojećih ekosistema, kao i do nezadovoljstva lokalnog stanovništva. Postoje mnogi incidenti vezani uz nezadovoljstvo stanovništva što predstavlja veliki problem. Stoga je potrebno raditi na rješenju koje će zadovoljiti sve strane uz minimalan utjecaj na okoliš.

Utjecaj hidroelektrana na okolinu

Hidroelektrane su vodeći svjetski resursi za primjenu obnovljivih izvora energije i čine 36% ukupne obnovljive energije i 13% ukupno proizvedene električne energije u Evropi 2020. godine.

Kada je ekološki uticaj na okolinu u pitanju, brane koje se koriste za proizvodnju električne energije fragmentiraju rijeke i dovode do značajnih socioloških i ekoloških učinaka. Hidroelektrane imaju više negativnih učinaka na vodene ekosisteme od drugih antropogenih djelovanja. One mijenjaju fragmentaciju rijeka, režime protoka, tok sedimenta, geomorfologiju i morfologiju močvara. Osim toga, brane i hidroelektrane imaju velik utjecaj na bioraznolikost rijeka (mikroorganizme, ribe i plankton), kao i na ptice i botaniku. Stoga postoje brojne studije o utjecaju izgradnje brana na spomenute vrste, ali prema dostupnoj literaturi, ne postoje studije o utjecaju na bioraznolikost rijeka u vezi s izgradnjom novih hidroelektrana u Bosni i Hercegovini.

Zato je procjenu utjecaja izgrađenih hidroelektrana na okolinu potrebno izvršiti pomoću hidroloških i bioloških stanica za praćenje uticaja. Republika Srpska nije provodila monitoring riba od 2016. godine, dok Federacija Bosne i Hercegovine od 2011. godine. Do sada su učestalost i parametri monitoringa uglavnom usmjereni na zaštitu pitke vode, dok ostali programi monitoringa još nisu uspostavljeni.

Nadalje, budući da Bosna i Hercegovina nije članica EU i ima samo ukupno 2,6% zaštićenog područja, planirana izgradnja hidroelektrana značajno bi utjecala na vrste koje su izvan tog područja. Postoje studije koje su procijenile uticaj planiranih i već postojećih hidroelektrana na fragmentaciju rijeka na području Balkana. Utvrđeno je da su balkanske rijeke u poređenju i s drugim evropskim rijekama manje fragmentirane. Osim toga, otkrile su da je 90% hidroelektrana koje se planiraju izgraditi, male brane s malim doprinosom ukupnom kapacitetu. S druge strane, one imaju veliki utjecaj na fragmentaciju rijeka. Potrebno je, dakle izraditi strateške procjene utjecaja na okoliš hidroelektrana kako bi se izgradnja mogla nastaviti uz minimalan utjecaj na riječne slivove.

U budućnosti, razvoj hidroelektrana i izgradnja novih brana u Bosni i Hercegovini i drugim zemljama regiona trebala bi uzeti u obzir učinke na bioraznolikost rijeka. Također je potrebno uspostaviti nova zaštićena područja u ekosistemima koji su ekološki održivi. Generalno uzev, degradacija bioraznolikosti i ekosistema je problem kojem se posvećuje vrlo malo pažnje. Razlog tome je neodgovornost vlasti koje se aktiviraju tek kada je prekasno. Međutim, tokom izgradnje hidroelektrana najveći problem je otpor lokalnog stanovništva. Indirektno se na taj način djelimično štiti bioraznolikost područja, ali to nije održivo rješenje. Razvojem tehnologije i pametnim planiranjem novih hidroelektrana mogao bi se riješiti problem otpora stanovništva i bioraznolikosti, ali to zahtijeva veće angažovanje vlasti.

Autor

Šefćet Tajić

View all posts

Energetski potencijal obnovljivih izvora u BiH – Hidroenergija

Jedan od osnovnih potencijala bosanskohercegovačke ekonomije je taj što Bosna i Hercegovina ima vrlo značajne vodne resurse.

Related Posts

Od 2027. u kraćem formatu: Hannover Messe gubi 13.000 posjetilaca

BIAM i ZAVARIVANJE 2026 potvrdili status regionalnog središta industrijske izvrsnosti

Litijska groznica: Ekonomska šansa ili razlog za zabrinutost?!

Brza analiza pogona

John Bragg: Nepoznati milijarder koji kontroliše pola svjetskih borovnica

Nano roboti i nanotehnologija u medicini

Kategorije

Tel. +387 33 846 213
E-mail: info@www.pit.ba
| O nama | Oglašavajte se na PIT.ba

Energetski potencijal obnovljivih izvora u BiH – Hidroenergija

Jedan od osnovnih potencijala bosanskohercegovačke ekonomije je taj što Bosna i Hercegovina ima vrlo značajne vodne resurse.

Autor

Related Posts

Od 2027. u kraćem formatu: Hannover Messe gubi 13.000 posjetilaca

BIAM i ZAVARIVANJE 2026 potvrdili status regionalnog središta industrijske izvrsnosti

Litijska groznica: Ekonomska šansa ili razlog za zabrinutost?!

Brza analiza pogona

John Bragg: Nepoznati milijarder koji kontroliše pola svjetskih borovnica

Nano roboti i nanotehnologija u medicini

Kategorije

Tel. +387 33 846 213 E-mail: info@www.pit.ba | O nama | Oglašavajte se na PIT.ba

Pratite nas

Tel. +387 33 846 213
E-mail: info@www.pit.ba
| O nama | Oglašavajte se na PIT.ba