Keynote govornik prve ovogodišnje Targer Lean konferencije bio je Draško Živković, Lean konsultant i Coach iz Stuttgarta koji je govorio na temu: Budućnost Lean Managementa u okviru digitalne revolucije. Digitalizacija se kroz cijelu konferenciju protezala kao veoma bitna stavka u industriji i Lean-u, međutim većina izlagača i panelista se složila oko jednog: “Digitalizacija predstavlja pomoćni alat i sama po sebi ne rješava probleme.” Da bi ona bila uspješna, prethodno je potrebno ispuniti niz drugih uslova. Zato je kao uvod u temu svog izlaganja, Živković prisutnima prvo objasnio njegovo viđenje Lean-a.
Viđenje Lean-a
Lean počinje od kupca. Kupac naručuje proizvod, koji se dobija kroz proizvodnju. Da bi se jedan proizvod uspješno proizveo, potrebni su resursi za koje je potreban novac. Taj novac se dobija od kupčeve isplate. Dakle, cilj je brz protok u ovom ciklusu. Na brzinu proizvodnje utičemo mi kao rukovodioci procesa, objasnio je Živković.
Bržom proizvodnjom smanjuje se Lead time – vrijeme potrebno za izradu proizvoda. Način na koji se ostvaruje kraći Lead time jeste povećanjem produktivnosti, a povećanje produktivnosti se ostvaruje na neki od sljedećih načina:
- Kvalitetom,
- Ostvarivanjem stabilnosti,
- Kontrolom varijabilnosti,
- Povećanjem fleksibilnosti.
Koliko je važna produktivnost, gospodin Živković je objasnio na primjeru SAD-a u kojim se godišnje izgubi 350 milijardi dolara zbog slabe produktivnosti, na što utiču loša motivacija radnika, stalna bolovanja i to što radnici uglavnom nisu dovoljno inovativni. Za motivaciju radnika, izrazito je bitan dobar “Leadership”, objašnjava Živković koji smatra da to kako jedan menadžer može da uništi motivaciju radnika ne može da se mjeri u novcu.
Rukovođenje (eng. Leadership)
Leadership ili rukovođenje je suštinski dio Toyotine filozofije. Često se postavlja pitanje kako kompanije koje kopiraju Toyotin pristup ne uspijevaju. Odgovor leži u tome, smatra Živković, da se sve te kompanije fokusiraju na metodu i alate. Međutim, ukoliko ne znaš rukovoditi metodom, nekorisno ju je uopće upotrebljavati. Toyota zato u velikoj mjeri investira u coaching i mentoring:
„Rukovodilac se mora školovati. U većini zapadnih kompanija postanete menadžer jer ste dobar profesionalac u tom segmentu, ali to ne znači da ste dobar rukovodilac. Tako taj rukovodilac vodi onako kako misli da treba ili kako je vidio od drugih, i u većini slučajeva to ne bude dobro“ objašnjava Živković.
Spona digitalizacije i rukovođenja
Početkom 90ih i uvodjenju računara u kanclearije, primjećeno je da rukovodioci većinu vremena provode u kancelarijama, za računarima, čitajujući mailove i klikajući, a ne u proizvodnji! Taj period digitalizacije je doveo do raspada rukovođenja iz razloga što rukovodioci nisu dobro shvatili digitalizaciju. Nakon nekog perioda, u Njemačkoj je bilo menadžera koji nisu imali sigurnosne cipele jer nikad nisu odlazili u proizvodnju. Kada je konačno taj sistem promijenjen, ti menadžeri su zahtijevali od radnika na liniji da im se objasni koji procesi se vrše u njihovoj proizvodnji.
Naglasio je Živković:
„Digitalizacija treba pomoći rukovođenju, a ne zamijeniti ga“
Kroz digitalizaciju se poboljšava kvalitet proizvodnje na način da imamo brže podatke ali mi moramo znati šta uraditi sa tim podacima. Kompjuter nam omogućava da u stvarnom vremenu znamo kako stoji proizvodnja i koji su njeni problemi, ali kompjuter ne može da zamijeni “Problem solving”. To moraju rukovodioci da rade.
Prednosti digitalizacije
Prvi stepen digitalizacije jeste imati podatke. Podaci se prikupljaju u proizvodnji, uglavnom na nekom listu papira. Važno je te podatke sa lista papira prekucati i digitalizirati kako bi mogli vršiti njihovu analizu (kako, kada i zašto se nešto desilo). Ukoliko ti podaci ostanu samo na papiru, bit će ih veoma teško analizirati. Međutim, sa digitaliziranim podacima, znat ćete gdje danas stojite i moći ćete pratiti vaš napredak.
Source: leandigitalgroup.com
Osim toga, ukoliko krećete u novi projekat, umjesto gledanja u kristalnu kuglu i oslanjanja na ljudska saznanja, digitalizacija omogućava korištenje historijskih podataka za predviđanja i upotrebu umjetne inteligencije. Digitalizujući podatke, analizirajući ih i vršeći razne napredne simulacije možemo znati kako su neki događaji prije uticali na procese, i kako bi mogli uticati u budućnosti, recimo šta će nam donijeti naredni izbori u Americi ili globalna pandemija.
Za kraj svog izlaganja Draško je ispričao priču o lovu na lava: „Dvojica lovaca su lovili lava. Lav se skrivao, trčao lijevo, desno i tako dugo vremena. U jednom trenutku lovcima nestane metaka, lav to primjeti i počne on da lovi lovce. Lovci su počeli bježati, i ubrzo se jedan zaustavlja i veže pertle.
Drugi lovac ga pita: Zašto vežeš pertle? Nisi brži od lava
A ovaj odgovora: I ne treba od lava da budem brži.“
Da bi uspjeli, dakle, trebamo samo biti brži od drugih poruka je koju je na kraju svog izlaganja prenio gospodin Živković.
