Da li smo spremni za reindustrijalizaciju?

Facebook Twitter LinkedIn

Izgubili smo stručne radnike, znanje, dobavljače i kapitalne investicije koje dolaze sa investiranjem u proizvodnju u velikom obimu.

Ruska invazija Ukrajine i kineski predsjednik Xi Jinping koji govori Kongresu Komunističke Partije da je spreman izvršiti invaziju na Tajvan otkrivaju istinsku nekompatibilnost našeg ekonomskog sistema. U međuvremenu, multinacionalne korporacije u SAD-u su svjesne koliko su ranjive zbog volje Kine da naoruža i politizira lance snadbijevanja.

Sada imamo kritične nestašice u širokom rasponu industrije i tehnologije. Mislim da je vrijeme da SAD dođe na “ratno uporište” i počne sa ubrzavanjem preusmjeravanja, ponovnom izgradnjom američke industrije i započne sa reindustrijalizacijom.

Amerika je svjesna kritičnih nestašica

Desetljeća outsourcinga su napravila nestašice u velikom rasponu industrija koje čine SAD ranjivim na odmetničke zemlje poput Kine. Slijede neki primjeri:

Informacijski, komunikacijski i telekomunikacijski proizvodi. SAD je dozvolio da kritične informacione, komunikacione i telekomunikacione tehnologije budu predane stranim zemljama. SAD sada uvozi 248 milijardi dolara ovih proizvoda.
Fleksibilna proizvodnja. Ovo se odnosi na uređaje koji vrše uštedu rada u svim vrstama automatizacije, uključujući robotiku. Kina je 2017. godine instalirala 138 000 robota u fabriku u Kini, dok je SAD instalirao 34 000. The International Federation of Robotics (IFR) govori da 310 700 industrijskih robota rade u fabrikama širom SAD-a u 2021. godini, ali skoro nijedan nije proizveden u SAD-u.
Rijetki zemljani minerali. Rijetki zemljani elementi su grupa od 17 minerala koji se koriste u telefonima, magnetima, zračnim turbinama, baterijama, električnim vozilima i oružanim sistemima vojske. Osamdeset pet posto ovih elementara dolazi iz Kine, što im daje mogućnost da kontrolišu snadbijevanje i paraliziraju našu tehnologiju i odbrambeni sektor.
Poluprovodnici. Iako su poluprovodnici izmišljeni u SAD-u, poslije desetljeća outsourcinga, danas se samo 12% poluprovodnika proizvodi u SAD-u. Nove fabrike za poluprovodnike se grade u Ohiou i Arizoni, ali ovo zahtijeva 52 milijarde dolara državnih subvencija od strane CHIPS Act-a. Unatoč subvencijama, CHIPS Act ne može zaustaviti američke kompanije da obavljaju proizvodnju u Kini, tako da će prevencija budućih nestašica zavisiti od volje kompanija da proizvodnju vrate nazad u SAD.
Dijelovi automobila. Tablica A pokazuje da smo izgubili 821 ustanovu i 186 985 zaposlenika od 2002. SAD je uvezao 75 milijarde dolara u auto dijelovima u 2021. godini. Kina je jedan od najvećih dobavljača auto dijelova na svijetu, te je 2018. godine izvezla dijelove za motorna vozila i druge dodatke u vrijednosti 34.8 milijardi dolara.
Farmaceutski proizvodi. U junu 2022. godine, FDA je objavila listu 36 lijekova koji su u nestašici, a 21 od njih se smatra kritičnim lijekom. Pored toga, 65% aktivnih farmaceutskih sastojaka dolazi ili iz Kine ili Indije. SAD je zavisna o uvozu dvije trećine generičkih lijekova, što čini 90% svih recepata. Amerika opasno ovisi o lijekovima iz Indije i Kine i bilo kakva restrikcija pošiljki bi bila katastrofa za bolnice i klinike.
Baterije za električna vozila. Amerika zaostaje za Kinom i Evropskom Unijom u proizvodnji litij-ionskih baterija za električna vozila zbog limitiranog pristupa materijalima koji se koriste za njihovu proizvodnju. Postoje neke značajne investicije u nove fabrike za baterije zbog Zakona o Smanjenju Inflacije, ali ako SAD želi kontrolisati svoj lanac snadbijevanja, vlada mora razviti domaće izvore rijetkih zemljanih materijala i litija.
Kritični metali. Ministarstvo unutrašnjih poslova je identificiralo 35 kritičnih metala za nacionalnu sigurnost. Ovo uključuje uvoz litija, titanija, nikla, kobalta i mangana. General John Adams kaže da je SAD ovisan o uvozu skoro 50 minerala i metala i 100% ovisan o njih 18.

Ove vrste nestašica su navele mnoge političare i korporacije da dobro sagledaju slabosti Amerike i suoče se sa činjenicom da je SAD sada na milosti odmetničkih zemalja poput Kine. Koalicija za prosperitetnu Ameriku kaže da indeks udjela na domaćem tržištu također pokazuje da je udio domaćih proizvođača na njihovom domaćem tržištu pao na rekordno niskih 63,8 % u drugom kvartalu 2022. Ako SAD želi biti manje ranjiva na nestašice, poremećaje u trgovini, prirodne katastrofe, ratove i ucjene, moramo razviti strategiju koja će ubrzati ponovnu proizvodnju u našoj zemlji.

Dobre vijesti

Globalizacija i žurba da multinacionalne korporacije koje su tu desetljećima pronađu najnižu cijenu bilo gdje možda počinje slabiti. Larry Fink, iz Black Rock Financial, kaže u svom pismu za dioničare za 2022. godinu da “poremećaj lanca snadbijevanja uzrokovan pandemijom i invazijom Ukrajine je zaustavio globalizaciju koju smo iskusili tokom posljednja tri desetljeća.”

Još jedan čovjek iz finansija, Howard Marks, kopredsjedavajući Oaktree Capital Management-a, kaže “negativni aspekti globalizacije su izazvali da se klatno vraća nazad ka lokalnoj proizvodnji”. Outsourcing je, kaže on, “doveo do eliminacije miliona poslova i pražnjenja regija za proizvodnju i srednje klase naše zemlje.”

Pa, pitanje je, zašto bi finansijske kompanije koje su bile veliki investitori promijenile mišljenje? Možda se jedno objašnjenje zašto globalizacija propada nalazi u novoj knjizi “Homecoming”, autorice Rane Foroohar, finansijske analitičarke iz New York-a. Ona kaže da su poslodavci, mali gradovi i dobavljači ostavljeni na cjedilu usljed globalizcije, što je uzrokovalo političke promjene i prisililo mnoge američke korporacije da opet razmisle o svojim investicijama u strane zemlje.

U pravu je kada su političke izmjene u pitanju. Sada postoji zakon u Kongresu zvan National Critical Capabilities Defense Act (NCCDA) koji zahtijeva od kompanija da objave prijedloge offshoringa stranim konkurentima kritičnih lanaca snabdijevanja i mogućnosti.

Industrijska zajednička dobra

Osim što gubimo tehnologiju i inovacije zbog konkurencije, izgubili smo i vješte radnike, dobavljače i kapitalne investicije koje dolaze sa investiranjem u proizvodnju u velikom obimu. Ovo Gary Pisano i Willy Shih zovu “industrijskim dobrima” u knjizi “Producing Prosperity”. Oni daju argument da “investiranje u industrijska dobra nije stvar patriotizma; to je stvar dobrog vođenja poslovanja – i kada zemlja izgubi svoju sposobnost proizvodnje, ona gubi sposobnost da inovira.

Preusmjeravanje industrijskih zajedničkih dobara podrazumijeva ulaganje u osnovne industrije koje su sveprisutne u proizvodnim procesima. Tabela ispod pokazuje da 10 kritičnih inudstrija nastavljaju da gube objekte i zaposlenike. Morati ćemo preusmjeriti i ponovo izgraditi ove industrije i naša zajednička industrijska dobra ako želimo da smanjimo nestašice i preusmjerimo poizvodnju. (Možete pogledati detaljniju tabelu, sa brojkama izgubljenih zaposlenika i objekata, u mojoj novoj knjizi.)

Drugi dio industrijskih zajedničkih dobara su kvalifikovani radnici potrebni u reshoringu, o čemu sam pričao mnogo puta u prošlom desetljeću. Trebaju nam visoko kvalifikovani radnici u ovim industrijama: mašinisti, izrađivači alata i kalupa, radnici u livnicama, tehničari za održavanje. Ove profesije zahtijevaju specijalizirane prakse. Do sada, većina multinacionalnih kompanija nije bila voljna da pruži sredstva za napredne obuke koje zahtijevaju hiljade sati da bi se kompletirale. Možda cunami reshoringa promijeni njihovo mišljenje – ili možda čekaju da vlada finansira ove obuke.

Poslije desetljeća outsourcinga, SAD ima zlatnu priliku da preusmjeri industrije, tehnologije i poslove. Sljedeće mjere bi ubrzale preusmjeravanje i pomogle reindustrijalizaciji Amerike:

Implementirati naknadu za pristup tržištu na dolazne tokove kapitala koji financiraju deficit kako bi se smanjila vrijednost dolara i pomoglo da se izvoz učini održivim
Ukinuti trajni normalizirani trgovinski status Kine ako napadnu Tajvan i započeti proces razdvajanja
Proširiti trenutne tarife iz Odjeljka 301 kako bi uključili kineske proizvode navedene u odjeljcima 4A i 4B
Pritisnuti Ministarstvo financija da se pozove na novu verziju Reaganovog Plaza sporazuma iz 1985. kako bi spriječili naše konkurente da manipuliraju svojim valutama

Michael Collins je autor nove knjige “Razbijanje američkog sna, kako multinacionalne korporacije potkopavaju američki prosperitet.” Možete ga kontaktirati na mpcmgt.net.

Članak „Are We Ready for Reindustrialization?“, autora Michael Collins, preveden je sa portala Industry Week.