Da li se u BiH puno priča a malo radi na temu digitalizacije?

Facebook Twitter LinkedIn

U toku priprema za Konferenciju o digitalizaciji industrije – Targer Con 4.0, koja će se održati u septembru, razgovaramo sa Vedranom Šimunovićem, izvršnim direktorom INTERA Technology Park Mostar.

Želimo znati ko je Vedran Šimunović i kako gledate na vašu ulogu u procesu digitalizacije u industriji?

Diplomirani sam ekonomist Sveučilišta u Mostaru, informatički smjer i ”propali” doktorant Sveučilišta u Splitu i Mostaru na temi ‘Održivi razvoj gradova’, naime doktorat nisam završio. Imam više godina iskustva u sektoru međunarodne trgovine u kompaniji Europrofil d.o.o. (aluminijski sektor), na poziciji managera za pregovaranje sa stranim dobavljačima, što je iskustvo koje je jedno od najznačajnijih za moj profesionalni razvoj, zatim sedam godina i još uvijek direktor INTERA Tehnološkog Parka. Od prvog dana angažmana u INTERA TP-u ”propovjednik” sam digitizacije, digitalizacije, ”pametne” industrije i digitalnih gradova.

Kakva je situacija u kompanijama i sektorima sa kojima surađujete? Koje je vaše mišljenje, na kojem smo stepenu industrijalizacije, odnosno gdje je Bosna i Hercegovina trenutno?

Kroz INTERA Tehnološki Park surađujemo sa raznovrsnim spektrom kompanija po veličini i po tipu kompanija. Na primjer članovi smo klastera Metala i plastike, izvrsnu suradnju imamo sa drvnim klasterom s kojim smo sproveli nekoliko uspješnih aktivnosti i projekata, dio smo klastera IT kompanija te aktivno komuniciramo s kompanijama iz IT sektora. U isto vrijeme radimo na svojim aktivnostima razvoja postojećih kompanija kroz raznorazne aktivnosti gdje mogu istaknuti aktivnosti kroz Europsku poduzetničku mrežu, zatim preko organizacije Connecto konferencije, čiji je jedan od ciljeva internacionalizacija domaćih kopanija i privlačenje investicija, ali radimo i na pomoći i razvoju startup kompanija kroz za to kreirane programe i kroz naš poslovni inkubator. Kada sagledamo ovu širinu ne mogu generalizirati i staviti sve kompanije u svim sektorima u isti ”koš”. Ono što mogu reći o stupnju industrijalizacije i putu BiH kompanija prema višim stupnjevima konkurentnosti kroz primjenu digitalnih tehnologija je da je razvijena svijest o potrebi, ali proces implementacije je spor i nema sustava u rješavanju problema. Srećom kompanije s kojima surađujemo moje kolege i ja shvaćaju kako ne mogu biti konkurentni ako ne uvedu promjene te je zato i naš posao zbog toga dinamičan i izazovan.

Kako INTERA Technology Park Mostar sudjeluje u ovom procesu i koliko ste u mogućnosti da pomognete kompanije?

Naša krilatica je „INTERA – brži put do razvoja“. Mi nastojimo koncentrirati entuzijazam mladih, ideje kreativnih i iskustvo uspješnih i time pružamo platformu za poduzetnički uzlet onima kojima je to potrebno. Uvriježen termin za organizacije kao što je naša je „business support organisation“ tj. organizacija za poslovnu podršku. Konkretno govoreći, pružamo asistenciju poduzetnicima (napose mladim) u uspostavljanju i razvoju njihovog poslovanja, te malim i srednjim poduzećima (MSP) u internacionalizaciji njihovog poslovanja. Kada to stavite u praktičnu primjenu, često služimo kao savjetnici koji pokažu kompanijama u kojem smjeru trebaju ići i s kim se povezati s jedne strane, a s druge strane pokušavamo identificirati vještine koje nedostaju i alate koji su u trendu, te ih pokušavamo prenijeti na lokalne kompanije.

To je težak proces pun nevjerice, ali s vremenom smo stekli ime i ugled dovoljan da zadobijemo i povjerenje. Sve ovo radimo zato što vjerujemo kako je to ispravan put za razvoj sviju oko nas.

Kako vi gledate na ljude u ovom procesu i kako zaposlenike možemo pripremiti? Osjetili se bojazan kod zaposlenike da će biti “zamjenjeni robotima” i da li je to uopće moguće?

Roboti mogu efikasno zamijeniti ljude u mnogim poslovima, a poglavito poslovima koji su prvenstveno repetitivni i u kojima su ljudi svakako neefikasni te na kraju kao takvi ti poslovi ”zaglupljuju” ljude. Cilj prelaska na efikasnije tehnologije je dobiti veću efikasnost rada i smanjiti troškove proizvodnje, a samim time kompanije postižu bolju konkurentnost njihovih proizvoda na tržištu. Zaposlenici se neminovno moraju sustavno pripremiti tako što će se raditi na edukaciji i podizanju kompetencija tih istih zaposlenika. Na taj način nitko neće izgubiti posao nego će se njegov posao kao takav transformirati u zdraviji i dostojniji posao. Radom na razumijevanju transformacije na nove tehnologije u proizvodnji i edukacijom u smislu podizanja kompetencija zaposlenika ne samo da dobivamo kvalitetnije i bolje plaćene zaposlenike nego su oni općenito zadovoljniji sobom i svojim radnim mjestom. No potrebno je od strane kompanija sustavno uložiti trud, živce i vrijeme u taj proces.

Razgovarati ćemo o ovim temama i na konferenciji u Neumu, možete li nam reći koji su benefiti organizacije ovakvih konferencija za industriju?

Ako gledam kroz prizmu CONNECTO konferencije koja je dosta generalna po sektoru ali u domeni privlačenja investicija i internacionalizacije, ali i drugih sličnih konferencija u regiji, mogu reći kako značaj ovakvih događaja može biti iznimno veliki za kompanije i za čitavu državu. Naime ako uzmemo za primjer da kompanije ponekad jako malo komuniciraju izvan kruga svojih klijenata, njima je često od velike važnosti samo povezivanje sa drugim kompanijama gdje na jednom mjestu mogu identificirati poslovne partnere i realizirati poslovne dogovore. Sljedeća vrijednost koju dobiju je potencijal otvaranja novih baza klijenata za koje možda nisu niti znali preko novih poslovnih partnera ili preko organizatora. A ono najvažnije je što će čuti i naučiti o nekim novim konceptima, te će iz prve ruke moći popričati s ljudima koji žive te koncepte i proizvode, a to može unaprijediti njihove kompanije. Naravno potrebno je prepoznati izniman trud organizatora, jer zaista, potrebno je jak mnogo truda za organizirati nešto ovoga tipa.

Teme o digitalizaciji u zadnje vrijeme često zauzimaju bh javni prostor, koje je vaše mišljenje, koliko u ovom procesu kasnimo za regionom?

Puno se priča, a mislim kako treba puno više raditi. Ponekad mislim kako je sama riječ digitalizacija trend te se koristi kao poštapalica bez razumijevanja značenja niti svega onoga što stoji iza nje. Za regionom ne kasnimo mnogo, ali za razvijenim zemljama kasnimo. Mada je moj stav kako je ovo prilika da preskočimo dio skupih faza razvoja i integriramo zadnju.

Koja su pozitivna iskustva u vašem radu i šta možete preporučiti malim i srednjim preduzećima koja još uvijek iz daleka gledaju na ove procese?

Preporučio bih im konkretan plan. Odvojite sat vremena tjedno, ali točno definirani sat koji će stajati u kalendaru i u tom satu tražite savjete i načine za unaprjeđenje vaših poslovnih procesa i tehnologija unutar realnih financijskih i vremenskih mogućnosti vas i vaše firme i realizirajte ih. Pitajte kako to netko drugi radi, uspoređujte se s drugima i većima i manjima, istražujte sami ili taj sat angažirajte i platite nekoga tko se razumije da za vas sastavi listu od 5 realnih načina poboljšanja.

Kada riješite tih pet, krenite dalje.

Vaše učešće na konferenciji možete prijaviti na linku.