„Usmjeriti svu svoju energiju, ne na borbu protiv starog, već na izgradnju novog. To je tajna promjene“, govorio je nekoć Sokrat.
A, promjena, poslovna i lična, u svim njezinim oblicima i fazama bila je suštinska tema septembarskog PIT događaja, Industry 4.0.
Industrija 4.0 liderima i menadžerima donosi nove izazove pa je važno preispitati koje vještine su ključne za vođenje u ovoj eri te je li zadatak menadžmenta dobio novu deficiju ili još uvijek govorimo o poznatim temama i zadacima.
‘Kako opstati? Kako osposobiti jedrilicu, organizaciju, za stabilan put do zajedničkog cilja?’, živom je formulacijom izlaganje otvorila Samira Ceribašić, suosnivačica i članica uprave porodične kompanije Core, dodajući kako je ovo „pitanje s kojim se suočavaju donosioci odluka, menadžeri, rukovodioci, lideri današnjice i lideri budućnosti, svakodnevno zapljuskivani morem tehnologije i tehnološke revolucije, izloženi vjetrovima inovacija i novih prilika sa svih strana.“
Lideri su svakodnevno zapljuskivani morem tehnologija i tehnološke revolucije, izloženi vjetrovima inovacija i novih prilika sa svih strana. Sve to zahtijeva snažnu viziju
Samira Ceribašić suosnivačica je i članica uprave porodične kompanije Core, preduzetnica s 25 godina iskustva u različitim menadžerskim strukturama. Iskustva je sticala u velikom koncernu automobilske industrije Mercedes-Benz.
Obilježavajući 13. rođendan u dane Sarajevo Film Festivala, kompanija CORE predstavila je prototip prvog bh. električnog skutera.
Sedam principa menadžmenta i suština: Voditi s vizijom
Bez obzira dolazimo li iz proizvodnog ili iz indirektnog sektora, pristupamo li ovim temama kao kompanije ili pojedinci, sve nas dotiče tema transformacijske industrije, odnosno, digitalne transformacije. „Značajno je i veliko pitanje za lidere: ‘Kako to utiče na moj poslovni model i moj poslovni proces? Oplemenjuje li ga i podržava ili ga dovodi u pitanje?'“, ističe Ceribašić.
Da bi se na ovo moglo nedvosmisleno odgovoriti, potrebne su brojne vještine, od kojih ističe dvije:
- duboko razumijevanje digitalne transformacije i digitalna pismenost (stručnost i znanje koji podrazumijevaju cjeloživotno učenje te strateško promišljanje) te
- vještina integracije ljudi i tehnologije: kako osposobiti ljude da prihvate nove tehnologije?
Ljudski rad oduvijek je vrijedan, a danas je potrebno drugačije (pro)misliti o njemu, preoblikovati ga kako bi mu se vratila izvornost – upravo vrijednost. „Važno je razumjeti da dodatna vrijednost ne nastaje kroz tehnologije; ljudi uz pomoć novih tehnologija kreiraju dodatnu vrijednost. Ovdje nastaje prostor koji otvara mjesto za kreativnost i inovacije, a preduvjet ove vještine su visok stepen emocionalne inteligencije i kreativnost“, objašnjava.
Važno je razumjeti da dodatna vrijednost ne nastaje kroz tehnologije; ljudi uz pomoć novih tehnologija kreiraju dodatnu vrijednost
Uvide sticane radom i učenjem u različitim menadžerskim strukturama te u velikom automobilskom koncernu Mercedes-Benz ilustrirala je malom jedrilicom sačinjenom od Lego kockica: „Ove dvije menadžerske vještine predstavljaju trup, ono što jedrilicu, organizaciju drži na jednom mjestu. S druge strane, u plovidbi je važno da otvorimo jedra i vjetrove prilika i izazova u moru tehnologija iskoristimo. Ako uspješno vladamo menadžerskim vještinama, nove tehnologije vjetar su u leđa da ubrzamo dolazak do cilja.“
Prije 40-ak godina Harvard Business Manager objavio je članak Petera Druckera, oca savremenog menadžmenta, o ovim suštinskim menadžerskim principima kao odgovor na tada aktuelne izazove Industrije 3.0. Osvrćući se na ova znanja, govori: „I danas su ova pitanja liderima jako interesantna. Pritom, ne radi se o tome koji menadžerski alat ćemo primijeniti, danas veoma brzo i lako možemo definirati strategije. Radi se o tome na koji način osposobljavamo ljude za zajedničko djelovanje i upravo taj način čini razliku između jednih i drugih, manje uspješnih i uspješnih menadžera.“
Za lakše orjentiranje na tom putu, Ceribašić savjetuje da svaka organizacija nastoji odgovoriti na sedam pitanja
Dakle, jasna vizija srce je vođstva i osnovni menadžerski alat, a pomognuta digitalnom pismenošću i djelovanjem ljudi uz pomoć tehnologije kompanije će daleko dovesti. Za lakše orjentiranje na tom putu, Ceribašić savjetuje da svaka organizacija nastoji odgovoriti na sedam pitanja.
. . .
Je li fokus na snagama u organizaciji ili je fokus na temama koje ne funkcioniraju tako dobro? „Nužno je njegovati pristup koji će naše snage učiniti učinkovitim, a slabosti irelevantnim“, ističe.
Uključujemo li razumijevanje za našu, vlastitu nacionalnu kulturu? „Njemačka organizacija ili menadžer njemačke firme neće pristupiti kako bi pristupio menadžer u Japanu ili u Bosni i Hercegovini. Nacionalna kultura definira način i pristup i ako je ne razumijemo, ne iskoristimo je na pravi način – kao blokove zajedničkog djelovanja, pravimo propust.“
Organizacijsku kulturu definiramo jasnom i preciznom svrhom organizacije: „Iz jasne misije proizlazi zajednička vizija koja je, potom, kompas koji nas usmjerava. I ovaj cilj trebaju razumjeti svi u organizaciji.“
Koliko ulažemo u učenje i zajednički razvoj? „Kako upravljamo znanjem i izgrađujemo li klimu i kulturu učeće organizacije pitanje je kojim se obavezno moramo pozabaviti.“
Na koji način podržavamo različitosti? „Kako komuniciramo s uposlenicima te ukazujemo na individualnu odgovornost?
Kako mjerimo output? „Danas je potrebno, uz finansijske rezultate, uključiti i stepen inovativnosti, tržišnu poziciju, društvenu odgovornost.“
U konačnici, kako pojmimo i definiramo zadovoljstvo klijenta? „Naš rad u okviru organizacije, rezultat sposobnosti zajedničkog djelovanja vidljiv je samo izvan organizacije, kod naših klijenata.“
. . .
Komunikacija s klijentima je nužna, a vizija organizacije može snažno komunicirati važne poruke. Ceribašić se referirala na vizije Elona Muska i Jeffa Bezosa, iz kojih su narasle globalno značajne revolucionarne poslovne priče: „Kad je Elon Musk prije nekoliko godina iznio viziju Tesle i održive budućnosti, bilo je mnogo upitnika: kako ostvariti viziju?, kako revolucionirati automobilsku industriju? Danas smo svjedoci da je ovaj sektor revoluicioniran, a da su viziju održive budućnosti usvojili i drugi lideri automobilske industrije. S druge strane, Jeff Bezos je svojom vizijom o pružanju izvanrednog korisničkog iskustva, Amazonom preoblikovao online trgovinu. I bez fizičkog dodira, danas imamo osjećaj da nas Amazon poznaje bolje nego što znamo sami sebe.“
Ceribašić: U svijetu automobilske industrije CORE je prepoznat po holističkom pristupu poslovanju
U konačnici, tu je i Lego, osnovan 30-ih godina prošlog vijeka kao porodična kompanija koja je još tada vrhunski kvalitet definirala kao izuzetno važnu zajedničku vrijednost. Samo najbolje je dovoljno dobro. S industrijskom revolucijom 3.0 Lego je počeo gubiti tržišne udjele te je morao promisliti o svom poslovnom modelu. „Upravo je to suština: u pravo vrijeme postaviti pravo pitanje. Naravno, svoj poslovni model proširili su i u online svijet, na digitalna iskustva i ovim spojem fizičkog i digitalnog iskustva ne samo omogućili opstanak, nego i oblikovali budućnost i viziju industrije igračaka: Lego nisu samo igračke u kući i vrtiću, nego zahvaljujući linijama Mindstorms i Education i u osnovnim i srednjim školama, čak i na fakultetima. Ušao je u saradnju i s filmskom industrijom te oživio svoje likove“, dodala je.
Kombinacijom emocionalne inteligencije, digitalne pismenosti i menadžerskim alatom vizije vodite uspješno jer, u svijetu koji se stalno mijenja sigurna konstanta vaša je vizija
Upravo komunikacija i jedinstvena priča koja uključuje viziju unutar organizacije i u odnosu prema klijentu kompaniju čini vidljivom i uspješnom. „Budite lideri koji ne samo da reaguju na promjene, nego ih predviđaju i vode. Kreirajte okruženje koje podržava kulturu inovacija i kontinuiranog učenja. Kombinacijom emocionalne inteligencije, digitalne pismenosti i menadžerskim alatom vizije vodite uspješno jer, u svijetu koji se stalno mijenja sigurna konstanta vaša je vizija“, bila je krucijalna poruka Samire Ceribašić zainteresiranom auditorijumu.
. . .
Čitajte i Stanje implementacije Industrije 4.0 u Adria regiji
