Bolji način za izgradnju centra grada

Facebook Twitter LinkedIn

Ovaj post je prvobitno bio objavljen kao thread na platformi X, ali se mnogima svidio, pa sam odlučio da ga preuredim za svoj blog. Tema su japanski gradovi — posebno jedan specifičan tip trgovačkog prostora koji je rijedak u većini drugih zemalja.

Družim se s mnogo urbanista, i gotovo svi urbanisti vole razvoj s mješovitom namjenom — prodavnice i restorani koji koegzistiraju uz kuće i stanove. No, razvoj s mješovitom namjenom dolazi u različitim oblicima, a Japan to radi malo drugačije od većine velikih, gustih gradova u svijetu.

U ovom postu ću napraviti razliku između dva tipa razvoja s mješovitom namjenom. Prvi je izgradnja s prodavnicama na donjem nivou, koji je čest u gustim gradovima širom svijeta, a gdje se stambene zgrade nalaze iznad restorana i prodavnica. Zakkyo zgrade, koje su specifične za Japan, imaju prodavnice na svim spratovima.

Moj argument je, zapravo, da su zakkyo zgrade barem djelomično zaslužne za mnoge karakteristike koje japanske gradove čine potrošačkim rajem. No, prije nego što iznesem tu tvrdnju, želim pokazati nekoliko fotografija koje prikazuju kako ostatak svijeta trenutno pristupa urbanom maloprodajnom prostoru.

Izgradnja s prodavnicama na donjem nivou: stanovi iznad prodavnica

Većina razvoja s mješovitom namjenom u centrima gradova širom svijeta uključuje prodavnice i restorane na prvom spratu, dok se na spratovima iznad nalaze stanovi (ili, ponekad, kancelarije). Ovaj tip razvoja zove se „shop-top“ ili „over-store“ stanovanje, i postao je standardna verzija razvoja s mješovitom namjenom u gustim, urbaniziranim područjima.

Shop-top stanovanje je izuzetno uobičajeno u New Yorku. Evo primjera iz Male Italije u NYC-u — možete vidjeti prodavnice u prizemlju, a iznad prozore stanova:

Ovdje je poznata četvrt Greenwich Village. Prikazuje isti obrazac:

Shop-top izgradnja je također norma u mom gradu, San Franciscu:

„Ulica San Francisca“ od Anthonyja Albrighta, CC BY-SA 2.0

No, to nije samo u SAD-u. Evo četvrti Marais u Parizu:

Jean Robert Thibault, CC BY-SA 2.0, putem Wikimedia Commons

A evo i Rue Montorgueil:

„Paris – Rue Montorgueil“ od Jean-Christophea BENOISTA, CC BY-SA 3.0

U oba slučaja jasno možete vidjeti da se prodavnice nalaze u prizemlju, a spratovi iznad su stanovi (ili, u nekim slučajevima, kancelarije).

Evo Londona:

Evo Istanbula:

Fotografija Anta Rozetskog na Unsplash-u

Čak i mnogi azijski megagradovi preferiraju shop-top izgradnju. Evo Tsim Sha Tsuia, užurbane trgovačke četvrti u Hong Kongu:

Za mnoge zapadne turiste, azijski megagradovi djeluju slično, jer svi imaju mnogo svjetlećih reklama. Ali pogledajte bliže, i vidjet ćete da su u mnogim od tih gradova reklame samo za prodavnice na prvom spratu. Evo Mong Koka u Hong Kongu:

U svakom slučaju, sada imate sliku. Većina velikih gradova svijeta stvorila je guste trgovačke četvrti u centru tako što su izgradili stambene zgrade iznad prodavnica i restorana.

Ove četvrti sa shop-top stanovanjem su, generalno govoreći, vrlo pogodne za šetnju, žive i prijatne. Ali to nije jedini način za izgradnju s mješovitom namjenom. Japan je razvio alternativu.

Zakkyo: Prodavnice iznad drugih prodavnica

Japanska riječ „zakkyo“ često se prevodi kao „mješovita namjena“. No, zapravo se odnosi na zgrade — obično od 3 do 8 spratova — koje sadrže raznovrsne restorane, prodavnice i kancelarije. Izgledaju ovako:

Knjiga Emergent Tokyo, autora Jorgea Almazana, Joa McReynoldsa, Naokija Saita i drugih, ima odličan dio o historiji nastanka zakkyo zgrada i o tome kako su postale uobičajene u Tokiju i drugim japanskim gradovima. Kraća verzija se nalazi u McReynoldsovom radu (2022):

U visokim, uskim zakkyo zgradama svaki sprat može imati više mikrobiznisa, čime Tokio dobiva bogatu vertikalnu dimenziju koja nadmašuje same visoke kancelarijske i stambene zgrade… Zakkyo zgrade se često nalaze u trgovačkim četvrtima blizu željezničkih stanica, gdje su cijene zemljišta visoke, ali ima mnogo potencijalnih kupaca… Dok su komercijalne namjene zgrada u većini gradova smještene na prizemlju, u zakkyo zgradama se komercijalne funkcije prostiru vertikalno, na svim nivoima. Kada uđete na više spratove zakkyo zgrade, mogli biste naići na restoran, internet kafe, kliniku, klub domaćica i školu jezika u istoj zgradi, bez ikakvog hijerarhijskog ili organizacijskog principa… Uska zakkyo zgrada ponekad može imati i do 80 različitih mikrobiznisa

Zakkyo zgrade su, u suštini, vertikalni trgovački centri za urbane pješake. Ovdje je koristan dijagram unutrašnjosti jedne zakkyo zgrade iz članka Jefferyja Tompkinsa:

Zakkyo zgrade imaju dvije posebne karakteristike:

Vidljive reklame za prodavnice na višim spratovima
Stepeništa i liftovi direktno dostupni sa ulice

Ove karakteristike imaju jednu svrhu: omogućiti pješacima da lako otkriju i posjete prodavnice na višim spratovima. Reklame čine prodavnice na višim spratovima vidljivim dok prolazite pored zgrade. Liftovi i stepeništa omogućavaju jednostavan pristup tim prodavnicama, bez potrebe za ulaskom kroz predvorje.

Reklame su svakako najprepoznatljiviji vizuelni element zakkyo zgrada. Obično su osvijetljene noću, što japanskim gradovima daje njihov prepoznatljiv izgled „šume svjetala“:

Ipak, stepeništa i liftovi, iako manje vidljivi, nisu ništa manje važni. Oni značajno smanjuju veličinu zakkyo zgrada, omogućujući većem broju zgrada da stane u određenu površinu. I omogućuju prolaznicima da vrlo lako i praktično posjete restorane i prodavnice na višim spratovima.

Kako zakkyo doprinosi veličanstvenosti japanskih gradova

Prednosti zakkyo zgrada idu daleko dalje od samo lijepih svjetlosnih pejzaža. One su dio objašnjenja zašto su japanski gradovi toliko živahni i očaravajući za ljude širom svijeta.

Zakkyo zgrade povećavaju komercijalnu gustoću u naselju — broj prodavnica unutar određene površine. Ako poslovne prostore slažemo jedne iznad drugih, umjesto da su sve na prizemlju, može stati više prodavnica u svaki kvadratni kilometar (ili kvadratnu milju). To povećava raznolikost za potrošače — uz minimalan napor možete isprobati mnogo više različitih stvari.

Zamislite da postoji 100 prodavnica na nekom području i da je svaka prodavnica široka 6 metara. Ako sve prodavnice stavimo na prizemlje, morali biste hodati 600 metara da biste vidjeli sve prodavnice. Ali ako prodavnice složimo jedne iznad drugih, u zakkyo zgradama sa četiri sprata, morali biste hodati samo 150 metara da biste vidjeli sve prodavnice. To je mnogo lakše za noge i oduzima manje vremena. Vjerovatnije je da ćete napraviti šetnju od 150 metara nego od 600 metara, što znači da ćete u zakkyo četvrti vjerovatno naići na veću raznolikost prodavnica nego u četvrti gdje su sve na prvom spratu.

Ta raznolikost također povećava mogućnost slučajnog otkrića. Većina potrošača ne luta nasumično ulicama. Imaju odredište — restoran u kojem žele jesti, prodavnicu u kojoj žele kupovati itd. Ako su sve prodavnice u gradu jako raštrkane, potrošači koji idu prema svom cilju neće slučajno naići na mnogo novih, nepoznatih prodavnica usput.

Ali ako su prodavnice gusto grupisane, postoji velika šansa da ćete vidjeti neku novu i privlačnu prodavnicu, i tako otkriti novo mjesto koje vam se sviđa. Zakkyo zgrade povećavaju novitete pomažući vam da doživite više takvih sretnih slučajnosti. A za prodavnice to znači veći broj novih kupaca. Kada područje ima veći broj prodavnica, više kupaca će hodati tim ulicama.

Ukratko, zakkyo zgrade su dio razloga zašto je Japan tako potrošački raj. Veliki Tokio ima 160.000 restorana, u poređenju sa samo 13.000 u Parizu i 25.000 u New Yorku. Dio toga je zahvaljujući snažnoj podršci japanske vlade malim trgovačkim biznisima, ali dio je vjerovatno zbog zakkyo zgrada koje omogućavaju održivost više malih nezavisnih prodavnica.

Osim toga, mislim da zakkyo zgrade donose još jednu veliku prednost japanskim gradovima. Koncentrirajući trgovačke posjetitelje, omogućuju postojanje mirnih stambenih četvrti vrlo blizu centra grada.

Pogledajte ove dvije slike. Prva fotografija prikazuje glavnu raskrsnicu u središtu Shibuyje, jedne od najpoznatijih (i najpoznatijih po gužvi) trgovačkih četvrti u Tokiju. Možete vidjeti Shibuya 109, poznati trgovački centar. Druga fotografija prikazuje mirni mali park nazvan Nabeshima, u sredini mirne, zelene, ekskluzivne stambene četvrti zvane Shōtō:

„Shibuya 109 noću“ autor Kalleboo, CC BY 2.0

„File Nabeshima Shoto (2).jpg“ od Guerinfa, CC BY-SA 4.0

A evo neobičnosti: Shōtō i Shibuya 109 su udaljeni samo osam minuta hoda jedno od drugog!

Ovo zapravo nije neobično za japanske gradove. Postoje oaze mira i tišine samo nekoliko minuta hoda od najglasnijih i najprometnijih trgovačkih četvrti.

Dio ovog uspjeha duguje se pažljivom urbanističkom planiranju, ali dio, mislim, pripada zakkyo konceptu (i drugim oblicima hiperkoncentrisanog maloprodajnog prostora). Koncentrisanje velikog broja kupaca u nekoliko malih područja znači da će manje njih prolaziti kroz mirne stambene četvrti.

(Naravno, San Francisco to također postiže — ima mnogo mirnih, zelenih četvrti s tihim, uglavnom praznim ulicama. Neke od tih četvrti su blizu ulica s mnogo prodavnica. Ali SF to uspijeva samo zato što ima vrlo malo malih biznisa; Tokio uspijeva postići slične rezultate uz daleko više trgovina po glavi stanovnika.)

Dakle, mislim da mnoge od predivnih i jedinstvenih karakteristika japanskih gradova djelimično duguju svoje postojanje zakkyo modelu razvoja s mješovitom namjenom.

Kako američke gradove mogu dobiti zakkyo zgrade?

Pojava zakkyo zgrada u Americi zahtijevala bi određeno prilagođavanje kulture, ali mislim da bi ih većina Amerikanaca vrlo cijenila. Stanovnici New Yorka — kao i gustih središnjih područja drugih gradova poput San Francisca i Chicaga — možda to ne shvataju, ali ako bi njihovi gradovi postali malo više nalik Tokiju, sigurno bi uživali.

Zapravo, New York već ima nekoliko raspršenih zakkyo zgrada. Evo tri u Korejskom naselju:

“Koreatown Manhattan 2009” od chensiyuan, CC BY-SA 4.0

I evo jedne nasumične zgrade u Brooklynu koja nevjerojatno liči na zakkyo:

“Urban Oyster Immigrant Foodways Tour of East Williamsburg – Brooklyn, New York City” od Davida Berkowitza, CC BY 2.0

I evo jedne u Flushingu, Queens:

“Zaista puno toga u jednoj strani jedne blokove! – Flushing, Queens” od pasa47CC BY 2.0

Ove zgrade možda ne izgledaju baš kao one u Japanu, ali su odlične u svakom slučaju. Njihovo postojanje dokazuje da američki gradovi nisu previše opasni za zakkyo zgrade (ili barem ne svi). Također dokazuju da Amerikanci nisu kulturno odbijeni od višespratnih maloprodajnih zgrada.

Kako Amerika može dobiti više zakkyo zgrada? Zoning je očigledno važan, baš kao i za sve što Amerika treba graditi u svojim gradovima. Propisi također trebaju omogućiti postavljanje stepenica i liftova koji izlaze na ulicu. Međutim, Joe McReynolds predlaže dodatnu ideju: olabaviti propise o natpisima koje poduzeća mogu postaviti na svoje zgrade.

To mi zvuči kao odlična ideja.

Trenutno, mislim da je najvažnija stvar samo edukacija. Japan je izmislio — dijelom slučajno — zaista novi i inovativan način organiziranja urbanog maloprodajnog prostora. Urbanisti i planeri gradova trebaju to znati. Svi bi trebali znati riječ “zakkyo” i trebali bi shvatiti da stanovi iznad trgovina nisu jedini mogući način za razvoj mješovitih namjena.

Tekst Bolji način za izgradnju centra grada preveden je sa portala Noahpinion.

Autor

Pit.ba Redakcija

View all posts

Bolji način za izgradnju centra grada

Vrijeme je da naučimo japansku riječ: „Zakkyo“!

Related Posts

Od 2027. u kraćem formatu: Hannover Messe gubi 13.000 posjetilaca

BIAM i ZAVARIVANJE 2026 potvrdili status regionalnog središta industrijske izvrsnosti

Litijska groznica: Ekonomska šansa ili razlog za zabrinutost?!

Industrijski roboti, ključna komponenta Industrije 4.0

SCM zauzima središnje mjesto u Industriji 4.0

Unconference Lean Workshop: Inovativni pristup učenju

Kategorije

Tel. +387 33 846 213
E-mail: info@www.pit.ba
| O nama | Oglašavajte se na PIT.ba

Bolji način za izgradnju centra grada

Vrijeme je da naučimo japansku riječ: „Zakkyo“!

Autor

Related Posts

Od 2027. u kraćem formatu: Hannover Messe gubi 13.000 posjetilaca

BIAM i ZAVARIVANJE 2026 potvrdili status regionalnog središta industrijske izvrsnosti

Litijska groznica: Ekonomska šansa ili razlog za zabrinutost?!

Industrijski roboti, ključna komponenta Industrije 4.0

SCM zauzima središnje mjesto u Industriji 4.0

Unconference Lean Workshop: Inovativni pristup učenju

Kategorije

Tel. +387 33 846 213 E-mail: info@www.pit.ba | O nama | Oglašavajte se na PIT.ba

Pratite nas

Tel. +387 33 846 213
E-mail: info@www.pit.ba
| O nama | Oglašavajte se na PIT.ba