Avdić: Mliječna industrija u BiH može biti konkurentna onoj u EU i regionu

Facebook Twitter LinkedIn

Milkprocessing pruža konsultantske usluge u oblasti prehrambene industrije i sigurnosti hrane te u saradnji s parterima, nudi komplentna tehnička, tehnološka i idejna rješenja za kvalitetne, inovativne i konkurentne proizvode na tržištu BiH i svijeta.

Razlog više za razgovor sa Jasminom Avdićem, direktorom ove kompanije leži u činjenici da je upravo Milkprocessing zlatni sponzor PIT FoodCon 2023 konferencije koja će se održati u narednim danima a u fokusu će imati upravo izazove, prakse, tehnologije, nove trendove te sigurnost prehrambenog sektora.

PIT.ba : Često se govori o modernizaciji mljekarstva? Šta ona podrazumijeva?

“Radi se o svim aspektima proizvodnje i poslovanja generalno. Bitna je dobra i efikasna higijena kao dio mjera kojima se uspostavlja sigurnost hrane. Bitna je upotreba sastojaka i dodataka visoke kvalitete. Bez dobre opreme, automatizacije i digitalizacije proizvodnje i prodaje nema konkurentnosti. Proizvođače često ohrabrujemo i na diversifikaciju proizvodne palete, gdje to ima smisla, a kako bi efikasno odgovorili tržišnim potrebama, pa tako i bolje zaradili. Naravno, uvijek je bitan i dobar marketing, jer potrošač mora saznati za vaš proizvod da bi ga kupio. Mislim da je industrija mlijeka u BiH posljednjih decenija napravila velike korake u svakoj od ovih oblasti, a mi smo ponosni što je Milkprocessing u tom procesu modernizacije odigrao važnu ulogu u pružanju stručne podrške proizvođačima u BiH.”

PIT.ba: Milkprocessing zastupa i nekoliko renomiranih svjetskih kompanija u oblasti prerade, proizvodnje i sigurnosti hrane te kroz te saradnje nudi komplentna tehnička, tehnološka i idejna rješenja za kvalitetne, inovativne i konkurentne proizvode na tržištu BiH i svijeta. Kroz iskustvo u radu, možete li napraviti presjek prednosti i prepreka mljekarstva kao industrije? Koliko smo zaista konkurentni?

“Kada govorimo o konkurentnosti u kvalitetu proizvoda, mliječna industrija u BiH može biti konkurentna onoj u EU i regionu, a to se pogotovo odnosi na naše velike mljekare koje izvoze u EU, stalno ulažu u nove opreme, podižu standard procesa proizvodnje i ulažu u sigurnost i kvalitet krajnjih proizvoda. Naša najveća prepreka je količina sirovog mlijeka na domaćem tržištu. Da bi na tržištu EU bili što konkurentniji, pored kvaliteta mliječnih proizvoda, vi morate biti u stanju ponuditi i velike količine kako bi imali manje troškove proizvodnje. Sirovog mlijeka iz domaće proizvodnje nema dovoljno da bi se pokrio i izvoz, to je stalni problem. Taj problem naše mljekare, a govorimo o nekoliko mljekara, mogu da prevaziđu uvozom sirovog mlijeka iz drugih zemlja. Potrebna je, naravno, i podrška države za izvoz kako bi mogli parirati velikim mljekarama iz visokorazvijenih zemalja. Naše mljekare mogu i uspijevaju poboljšati vlastitu konkurentnost proizvodnjom kvalitetnih, specifičnih proizvoda, a koje im onda osiguravaju prepoznatljivost, pa time i podižu ukupnu konkurentnost. Npr., livanjski sir je jedan takav proizvod.”

PIT.ba: Koliko je legislativa usmjerena na proizvodnju mlijeka i mliječnih proizvoda dobra na papiru a koliko u praksi i šta to sve znači za proizvođača i prerađivače ali i krajnje korisnike? Da li smo kao prerađivači, proizvođači ali i konzumenti svjesni benefita podneblja za razvoj ove industrije i visoke stope “prirodnosti” u krajnjem proizvodu?

“Naša legislativa za proizvodnji i preradu mlijeka je skoro u potpunosti usklađena sa EU standardima. U praksi se poštuje. Kada pogledamo razdoblje od posljednjih dvadesetak godina, proizvođači i prerađivači mlijeka bilježe veliku ekspanziju u razvoju, kvaliteti i sigurnosti proizvoda, što je veliki dobitak za konzumente. Kada govorimo o farmama, u BiH generalno pratimo održivi trend u upravljanju farmom koji je dominantan u EU i regionu, pri čemu se povečava broj muznih grla na farmama, tako da imamo sve više farmi sa 20 i više muznih grla, a sve manje onih sa samo 5 ili manje, a sve zajedno pozitivno utiče na količinu i kvalitet mlijeka. Kada govorimo o prerađivačima, mljekare u BiH su danas generalno na jednom zavidnom nivou. Nemamo čega da se stidimo. One mogu i opremom, i znanjem, i kvalitetnom proizvoda parirati mljekarama u EU i regionu.”

Termin “prirodnosti” u proizvodnji hrane je teško precizno definirati kaže Avdić, ističući da radije koristi izraz „prirodna održivost“.

“U Milkprocessingu potenciramo prirodnu održivost kao pristup gdje ne samo da su sastojci koji ulaze u proizvod prirodni, već se takođe uvijek vodi računa da je ono što se uzme od priorode u poziciji da se i obnovi. Važno je takođe da je i energija koja se koristi u proizvodnji hrane održiva; ovaj aspekt je sve više važan potrošačima u svijetu. Mislim da će budućnost kompletne prehrambene industrije biti vezana za koncept prirodne održivosti, to je trend prema kojem se kreću i proizvođaći i prerađivači i konzumenti u cijelom svijetu. Što se tiče BiH, prerađivači i proizvođači su svjesni prednosti ovog pristupa, ali konzumenti još uvijek ne toliko, prije svega zato što je u javnosti relativno malo informacija o prirodnoj održivosti, pa mnogi potrošači, čini mi se, još ne znaju šta to u praksi znači i na koji način bi im moglo koristiti.”

PIT.ba: Milkprocessing je zlatni sponzor prve PIT FoodCon 2023 konferencije. Smatrate li da su ovako usko specificirane konferencije za industrijski sektor dobra platforma kako za predstavljanje poslovnih subjekata tako i za razmjenu znanja i iskustava obzirom da usko obrađuju određeni sektor?

“Ovakav tip konferencije je odlična platforma za predstavljanja svih proizvođača i prerađivača kako bi se razmijenila znanja i iskustva, te tako unaprijedili svi aspekti poslovanja.”

Pored kompanije Milkprocessing, konferenciju su podržali i drugi privredni subjekti koji su relevantni faktori ekonomskog razvoja u BiH i regionu poput kompanija AS Holding, AC Food, Leda, Sprind, ESOF, Lidl, Merkator, Džajić Commerce, Food Fine, TUV Adria, GTS – Adriatic, MBA, Vispak, Konzum, Perutnina Ptuj, GS1, Farma – Euro Aurora Group i drugih.

Ako želite saznati više i konferenciji i prijaviti se, to možete uraditi ovdje.

PIT.ba: Svojevremeno ste izjavili da prehrambena industrija može biti ključna za održivost i snagu zajednice i ekonomije. Šta stoji između “može biti” do “je”?

“Bosna I Hercegovina je bogato podneblje kada govorimo prirodnim resursima, ali ti resursi nisu iskorišteni i sve se manje koriste. Npr. kada govorimo o mesnoj industriji, tov krupne stoke je sveden na minimum, a pašnjaci su sve manje iskorišteni. Razlog je nemar države kad se radi o poticajima i drugim vidovima pomoći farmerima koji se bave tovom stoke, a to onda uzrokuje da je sve manje farmera zainteresovano za tu vrstu posla. Pa sada imate na tržištu situaciju da potrošači uglavnom konzumiraju meso i mesne prerađevine uvezene iz Poljske, Italije, Mađarske itd. U BiH bismo uz dobru politiku podrške mesnoj industriji mogli proizvesti mnogo više. Kada bi došlo do pozitivnih promjena u samo u jednom dijelu prehrambene industrije, to bi pozitivno uticalo na cjelokupnu ekonomiju, a u konačnici bi pomoglo i da se smanji broj odlazaka mladih iz BiH.”

PIT.ba: Na konferenciji ćete biti jedan od izlagača te kroz temu “Trendovi u prehrambenoj industriji u EU / Balkan i optimizacija procesa proizvodnje” pokušat ćete svojim iskustvom i znanjem približiti trenutne trendove na tržištu i pravce kretanja u prehrambenoj industriji. Smatrate li da industrija mlijeka u BiH prati trendove i šta se može i treba unaprijediti u tom smjeru?

“Trendove u EU i BiH nije lako upoređivati jer se naše društvo sporije mijenja kada govorimo o načinu ishrane, konzumiranju nekih proizvoda, životnih navika generalno. Npr. ako govorimo o jogurtu kao proizvodu, u zapadnim zemljama konzumenti već odavno traže ovaj proizvod u veoma mnogo varijacija: u različitim, najčešće manjim pakovanjima, aromatiziran nekim voćem ili drugim dodatkom, s različitim nivoima masnoće, s različitim funkcionalnim osobinama s pozitivnim efektima na zdravlje, i često na jogurt gledaju kao na cijeli ili glavni dio obroka. U BiH većina stanovništva konzumira jogurt u pakovanjima od litra ili više, kao nešto što se konzumira uz glavni obrok. Ali i kod nas posljednjih godina dolazi do promjena u ponašanju potrošača. Ljudi sve više žive ubrzanim životnim tempom i traže brzi, zdrav obrok. Ova promjena se dešava postepeno, ali mislimo da će u narednih 5 godina biti u velikoj ekspanziji. Mi već sada imamo sve više upita proizvođača za ovakve tipove proizvoda u smislu šta im je sve potrebno kako bi razvili i na tržište plasirali takve proizvode. Što više budemo razgovarali o ovoj temi i edukovali krajnje konzumente o prednostima takvih proizvoda, prehrambena industrija bit će u boljoj poziciji da brzo i efikasno odgovori na nove zahtjeve tržišta.”

Inače, kompanija Milkprocessing, osnovana je 1999. godine, a tokom poslovanja je odigrala vodeću ulogu u modernizaciji mljekarstva u BiH, podižući veliki broj mljekara i pomažući im pri uvodjenju novih tehnologija i poslovnih modela.

Iako je mljekarstvo i danas okosnica njihovog biznisa, kompanija je uspješno proširila djelatnost na druge grane prehrambene industrije (mesna, konditorska, pekarska), te sigurnost hrane.

Milkprocessing zastupa nekoliko renomiranih svjetskih kompanija u oblasti prerade, proizvodnje i sigurnosti hrane.