Da li bi proizvođači trebali koristiti blockchain?

Airbnb i PayPal su među najnovijim velikim kompanijama koje su se izjasnile da su zainteresovane za blockchain. Dakle, možemo li očekivati ​​da ćemo vidjeti proizvođače koji slijede njihov primjer u pokušaju da uvedu radikalne promjene svojih lanaca snabdijevanja? U ovom članku Claudia Jarrett, američka državna menadžerica za dobavljanje industrijskih dijelova EU Automation, govori o nekim trenutnim blockchain upotrebama i raspravlja o tome kako blockchain može usmjeriti i poboljšati proizvodnju.

Airbnb je kao jedan od razloga za prihvatanje blockchaina naveo poremećeno poslovanje tokom pandemije COVID-19. „Budući uspjeh“, glasilo je u izjavi menadžmenta kompanije za iznajmljivanje smještaja online, „ovisit će o našoj sposobnosti da se prilagodimo novim tehnologijama poput tokenizacije, kripto valuta i novih tehnologija provjere autentičnosti.“

Promjena razmišljanja Airbnb-a zanimljiva je s obzirom na vlastiti prethodni agnosticizam marke prema blockchainu i to glavno uzbuđenje zbog tehnologije zahladilo je posljednjih godina. Većina shvata da će proći mnogo godina prije nego što blockchain dostigne tehnološku zrelost. Razlog iznenađujuće najave Airbnb-a vjerojatno će biti vođen potrebom za diverzifikacijom suočavajući se sa kontinuiranom pandemijom COVID-19.

PwC-ov izvještaj „COVID-19: Šta znači to za industrijsku proizvodnju“ preporučuje da proizvođači moraju istražiti nove industrije i tokove prihoda, i to sa manje radnika u fabrici. Tehnologija će biti vitalna ako se proizvođači žele prilagoditi ‘novoj normali’ eri COVID-19. Automatizirana tehnologija, uključujući blockchain, ima potencijal radikalno promijeniti proizvodne lance snabdijevanja, pojednostaviti procese, poboljšati sigurnost i pojednostaviti upravljanje podacima.

Prije nego što ispitamo kako, pogledajmo prvo šta je zapravo blockchain. Tehnologija je napredak u distribuiranoj knjizi, bazi podataka koju organizacije sporazumno dijele putem decentralizirane mreže sinhronizirane na više web lokacija, institucija ili geolokacija. Bazi podataka može pristupiti više ljudi i omogućava transakcijama da imaju javne ‘svjedoke’.

Ovaj se sistem razlikuje od, recimo, banke jer ne postoji centralni administrator ili skladište. Umjesto toga, svaki učesnik na mreži kopira, provjerava i sprema identičnu kopiju knjige konsenzusom. Oslanjanje na pojedinca u svakom trenutku čini sistem ranjivim na ljudske greške i zloupotrebe.

Tu blockchain nastupa. Budući da se tehnologija sastoji od sekvencijalnog lanca blokova ili čvorova koji sadrže vremenski označene podatke, ona stvara historijski trag zapisa ili transakcije. Lanac, koji radi na principu peer-to-peer mreže, zavisi od dogovora svih čvorova, pa je nemoguće izmijeniti zapis bez dogovora svih čvorova.

U principu, blockchain je kriptografski sigurna i nepromjenjiva digitalna knjiga. Ona koja omogućava održavanje jedinstvene, neovlaštene i univerzalne istine. Lahko je vidjeti upotrebu tehnologije u zadacima koji zahtijevaju povjerljivost. Na primjer; prijenos intelektualnog vlasništva (IP). Ali, šta je sa potencijalom blockchaina u proizvodnji, može li da im pomogne da evoluiraju prema primjeni pametnih fabrika?

Zaštićene mreže

Budući da je temeljna tehnologija blockchaina robusna, idealna je za druge mreže koje dijele podatke poput IIoT-a, koji poput blockchaina povezuje ljude, mjesta i proizvode. Proizvođači su već vidjeli neke velike uspjehe sa IIoT-om, poput mogućnosti opremanja svoje stare opreme senzorima koji će im pomoći da rade i da znaju kada će naručiti zamjenu.

IIoT nije bez izazova, nezaštićeni IIoT uređaji lahka su meta cyber kriminalaca i napada distribuiranog uskraćivanja usluge (DDoS). Još jedno pitanje sa IIoT-om je skalabilnost. Širenje ovih mreža može dovesti do uskih grla prilikom autentifikacije, autorizacije ili povezivanja različitih čvorova.

Kao što smo ustanovili, blockchain se u osnovi odnosi na povezivanje čvorova. Dalje, blockchain sistemi su decentralizirani, tako da pojedinačni čvorovi mogu stvoriti sigurne ugovore sa drugim čvorovima na mreži. Rezultat je sigurna i elastična razmjena podataka koja ublažava zabrinutost zbog skalabilnosti i uklanja potrebu za ljudskim bićima ili centraliziranim serverima koji usporavaju komunikaciju.

Različite vrste podataka

To nas dovodi do upotrebe blockchain-a o kojoj se najviše govori u proizvodnji: sljedivost lanca snabdijevanja. Kako javnost postaje sve više zainteresovana za razumijevanje tačno odakle potiču njihovi proizvodi, mogućnosti sigurne razmjene podataka blockchaina mogu omogućiti jačanje povjerenja između proizvođača i potrošača.

To je jedan primjer. U drugom izvještaju PwC-a „Globalna ispitivanja blokchaina“ iz 2019. godine, preporučuju se druge vrste proizvodnih podataka koji se mogu dijeliti pomoću blockchaina. „Blockchain ima potencijal da revolucionira način na koji proizvođači dizajniraju, izrađuju i skaliraju svoje proizvode“, navodi se u izvještaju PwC-a. Među mogućim vrstama informacija koje se mogu prenijeti putem blockchaina, PwC preporučuje podatke koji se odnose na porijeklo materijala, inženjerski dizajn složenih proizvoda, praćenje imovine, osiguranje kvaliteta i usklađenost sa pravilima.

Ostale praktične prednosti tehnologije uključuju njen uticaj na okoliš, poput stvaranja sigurnih metoda i metoda bez mnogo administracije, jednostavnih za praćenje čak i kada se velike količine proizvoda prevoze po cijelom svijetu. U transportu robe postoji potencijalna ušteda vremena i manja birokracija.

I na kraju, blockchain može pomoći proizvođačima u upravljanju složenim globalnim lancima snabdijevanja. Na primjer; u automobilskoj industriji. Proizvođači automobila imaju odgovornost prema kupcima i odjelima za kontrolu pouzdanosti i sigurnosti svojih vozila, kao i transparentnost porijekla dijelova vozila, od početka do izložbenog prostora, koja vrlo često nedostaje. Umjesto toga, sa blockchainom je moguće da proizvođači automobila prate svaki korak tog putovanja boljim upravljanjem podacima na svim nivoima lanca snabdijevanja, poboljšanim odgovorom na opoziv, lakšim upravljanjem zalihama i boljim agregiranjem vrijednosti.

Od dizajna do proizvodnje

Zbog sposobnosti blockchaina da podržava sigurnu komunikaciju podataka o dizajnu, to može imati koristi i od 3D printa – dijeljenje podataka svojstveno je cijelom procesu 3D printa, od dizajna do izrade. Sigurnosni problemi oko razmjene podataka u 3D štampi istaknuti su u izvještaju Tehničke škole Tandon na Univerzitetu New York.  Pitanje je, da bi tokom zajedničkih projekata postupak 3D printanja mogao zahtijevati od malih i velikih kompanija pristup bazama podataka koje sadrže datoteke dizajna ili složene dijelove, što zauzvrat pokreće sve vrste pitanja o pristupu i IP-u.

Blockchain certifikacija mogla bi biti rješenje, na certifikatima bi se jasno navodio vlasnik IP-a, omogućujući svim stranama da vide gdje i za šta je korišten. To bi usmjerilo grupne dizajnerske projekte između kompanija jer bi im omogućilo da lako razumiju ko je koji dio smislio i omogućilo transparentnu i poštenu sljedivost IP-a.

Upravljanje IP-om moglo bi se nastaviti registracijom proizvoda ili dijelova za patente i njihovom sigurnosnom kopijom u blockchain-u. To ne samo da bi ubrzalo postupak stvaranja patenata, već bi moglo i poboljšati brzinu pronalaska narušavanja autorstva jer bi bio dostupan digitalni glavni obrazac za lahko upoređivanje dijelova.

Blockchain ima potencijal riješiti svojstvene sigurnosne rizike 3D printa, pomoći u usmjeravanju IIoT-a i poboljšati proizvodne lance snabdijevanja. Dok druge kompanije nesumnjivo idu stopama Airbnb-a i PayPal-a, usvajajući tehnologiju za diverzifikaciju i prilagođavanje budućem uspjehu, postoji mnogo prostora da se ta primjena dodatno istaži.

Članak „Should Manufacturers Use Blockchain?” autorice Claudia Jarrett je preveden sa NED (New Equipment Digest).