Kako se mijenja uloga voditelja proizvodnje

Facebook Twitter LinkedIn

U kompanijama Rittal u Haigeru i SGL Carbon u Meitingenu vidi se kako se uloga voditelja proizvodnje mijenja pod utjecajem digitalizacije, automatizacije i rastućeg konkurentskog pritiska. Voditelji proizvodnje danas manje upravljaju operativnim poslovima, a više koordiniraju složene procese, analiziraju podatke i snažnije uključuju zaposlenike. Time raste prostor za oblikovanje procesa, ali istovremeno rastu i zahtjevi u pogledu rukovođenja, komunikacije i stručnih kompetencija.

Digitalizacija, automatizacija i sve veći konkurentski pritisak posljednjih godina značajno su promijenili profil zadataka voditelja proizvodnje. Dok su ranije u fokusu bili operativno upravljanje, iskustvo i individualne odluke, danas svakodnevicu određuju podaci, sistemi i složene strukture odlučivanja. Istovremeno, iskustvo i znanje i dalje ostaju neophodni.

Pogled u praksu – primjerice u kompaniji Rittal GmbH iz Haigera u njemačkoj pokrajini Hessen, dobavljaču sistemskih rješenja za izradu rasklopnih ormara, te u kompaniji SGL Carbon na lokaciji Meitingen, specijaliziranoj za materijale na bazi ugljika za industrijsku primjenu – pokazuje koliko različito ovaj razvoj može biti izražen i koje izazove donosi.

Od iskustvenog znanja do upravljanja zasnovanog na podacima

Jedna od najuočljivijih promjena odnosi se na rad s informacijama. Proizvodni procesi danas se kontinuirano digitalno evidentiraju i analiziraju u stvarnom vremenu. „Ranije ste morali mukotrpno prikupljati informacije. Danas na prvi pogled vidim kako koja mašina radi“, opisuje razvoj Jürgen Kromer, direktor fabrike u kompaniji Rittal.

Fabrika u Haigeru je u martu proglašena „Fabrikom godine 2025“ i predstavlja primjer visoko umrežene proizvodnje. Kromer je odgovoran za kompletnu proizvodnju u jednom od najsavremenijih pogona kompanije. Na toj lokaciji proizvode se industrijski rasklopni ormari i kućišta u velikim količinama i uz visoko automatizirane procese. Kao direktor fabrike koordinira proizvodne tokove kroz sve sektore – od obrade lima preko montaže do logistike – i osigurava efikasnost, kvalitet i poštivanje rokova isporuke.

Pri tome se sve više oslanja na digitalne sisteme: planiranje, tok materijala i iskorištenost postrojenja upravljaju se uz podršku sistema. Uprava proizvodnje tako djeluje manje kao direktni intervenijent u pojedinačnim procesima, a više kao nadređeni koordinator koji prepoznaje odstupanja, procjenjuje ih i zajedno s timovima razvija rješenja.

Na taj način se i osnova za donošenje odluka značajno mijenja. Iskustvene vrijednosti i dalje imaju važnu ulogu, ali ih dopunjuju pouzdani pokazatelji. Odstupanja se mogu brže prepoznati, a mjere preciznije pokrenuti. Rasprave o brojkama sve više padaju u drugi plan. Podaci su transparentni i svima razumljivi.

Istovremeno nastaje novi izazov: dostupnost velikih količina podataka ne znači automatski i bolje odluke. Naprotiv, jedan od ključnih zadataka upravljanja proizvodnjom jeste prepoznati relevantne informacije i pravilno ih interpretirati. Podaci se moraju klasificirati, postaviti po prioritetima i pretvoriti u konkretne mjere – primjerice kroz prepoznavanje odstupanja u performansama postrojenja, analizu uzroka i izvođenje prilagodbi u proizvodnom procesu. U kompaniji Rittal upravljanje zasnovano na podacima postalo je sastavni dio svakodnevice.

Podaci između orijentacije i iskustva

U kompaniji SGL Carbon u Meitingenu proizvode se materijali i komponente od ugljičnih materijala – među njima specijalni grafit, karbonska vlakna i kompozitni materijali koji se koriste u različitim industrijama, poput automobilske industrije, energetike ili mašinstva. I tamo podaci igraju sve važniju ulogu – ali uz nešto diferenciraniji pristup. Tobias Meyr, 37-godišnji voditelj proizvodnje koji već pet godina obavlja tu funkciju na bavarsko-švapskoj lokaciji, odgovoran je za proizvodni sektor s oko 50 zaposlenih.

Pored proizvodnje, u njegovu nadležnost spadaju i održavanje te procesna tehnika. Meyrov zadatak je procjena novih tehnologija, određivanje njihove koristi za vlastiti sektor i njihova implementacija zajedno s rukovodnim timom. Podaci pritom služe kao važna osnova za donošenje odluka – primjerice za procjenu procesa ili identifikaciju potencijala za optimizaciju.

Nisu sve dostupne informacije automatski i relevantne. Presudno je koje informacije i tehnologije zaista donose konkretnu dodatnu vrijednost određenom proizvodnom sektoru. Ključni dio njegovog rada jeste bliska saradnja s timom. Tobias Meyr intenzivno sarađuje s voditeljima timova, procesnim inženjerima i odgovornima za održavanje, koji promjene prenose u proizvodnju. Nove teme se pritom ne nameću jednostavno odozgo, već se zajednički razvijaju i preko rukovodnog tima prenose u organizaciju.

Cilj je jasan: zaposlenike uključiti u ranoj fazi i učiniti im razumljivim koristi promjena. Upravo u složenim proizvodnim okruženjima iskustvo ostaje presudan faktor. Podaci pružaju orijentaciju – ali odgovornost za odluke i dalje ostaje na čovjeku.

Tehnologija kao pokretač promjena

Podaci i tehnologije usko su povezani. Digitalni sistemi omogućavaju da mnoge informacije postanu dostupne i upotrebljive. Softverski sistemi poput MES-a (Manufacturing Execution System) i ERP-a (Enterprise Resource Planning), kao i primjene umjetne inteligencije, prediktivnog održavanja ili digitalnih blizanaca, iz temelja mijenjaju upravljanje proizvodnjom.

U kompaniji Rittal ove tehnologije su duboko integrisane u procese. Industrija 4.0 – digitalizacija proizvodnje i realizacija „pametne fabrike“ – implementirana je na lokaciji u Haigeru. Za umreženu proizvodnju rasklopnih ormara i kućišta proizvodni procesi planiraju se uz podršku sistema, dok se tokovi materijala upravljaju automatizirano. Transportni procesi više se ne odvijaju putem individualnih odluka, već prema jasno definisanim sistemskim procedurama. Pojedini sektori više ne mogu optimizirati samo sebe izolirano – presudna je usklađenost kompletne proizvodnje. Jürgen Kromer opisuje razvoj riječima: „Ranije je svaki sektor radio za sebe. Danas funkcioniše samo zajednički.“

U kompaniji SGL Carbon promjena se više pokazuje kao kontinuirani proces prilagođavanja. Za voditelja proizvodnje Tobiasa Meyra razvoj predstavlja stalno suočavanje s novim tehnologijama. Poticaji često dolaze iz okruženja – primjerice od univerziteta, studenata ili mladih zaposlenika koji sve više uvode teme poput analize podataka ili umjetne inteligencije. Proizvodni procesi u sektoru za koji je odgovoran usko su međusobno povezani. Zbog toga promjene često direktno utiču na više faza procesa. Meyr se oslanja na preciznu koordinaciju unutar tima: „Izazov je prepoznati šta je zaista relevantno i kakvu konkretnu korist to donosi vlastitoj kompaniji.“

Od upravljanja ka koordinaciji

Ovi tehnološki razvoji direktno utiču na svakodnevni rad. Ranije je fokus bio na direktnom upravljanju proizvodnjom: procesi su se određivali unaprijed, informacije su se prikupljale ručno, a odluke su se često donosile na licu mjesta. Danas sistemi preuzimaju veliki dio planiranja i određivanja prioriteta. Nalozi se upravljaju automatizirano, procesi su transparentni u realnom vremenu i međusobno usko povezani. Voditelj proizvodnje interveniše prvenstveno kada dođe do odstupanja ili kada su potrebne odluke.

Time se fokus pomjera – sa detaljnog operativnog upravljanja prema koordinaciji, analizi i procjeni. Istovremeno raste i kompleksnost: odluke više ne utiču samo na pojedinačne sektore, već na cijele procesne lance. Zbog toga voditelji proizvodnje moraju razmišljati mnogo povezanije i sveobuhvatno procjenjivati posljedice svojih postupaka.

Liderstvo u promjeni

Uprkos svim tehnološkim promjenama, upravljanje zaposlenicima ostaje ključni zadatak – i čak dobija na značaju. „Ključ su ljudi – oni moraju podržati promjenu“, opisuje Jürgen Kromer. Istovremeno se promijenio i način rukovođenja. „Ranije se govorilo: Ovako ćemo raditi. Danas zajednički razvijamo ciljeve.“ Time se uloga pomjera od izdavanja naredbi prema moderiranju, uključivanju i omogućavanju. Zaposlenici preuzimaju više odgovornosti i sve su više uključeni u procese donošenja odluka.

I Meyr naglašava ovaj razvoj. U praksi to prije svega znači: komunikaciju, uključivanje i kontinuiranu motivaciju. Promjene se posebno uspješno provode kada su zaposlenici rano uključeni i kada razumiju svoj doprinos cjelokupnom procesu. Istovremeno se mijenjaju i uslovi komunikacije. U međunarodno organiziranim kompanijama sve češće se susreću različite kulturne pozadine i jezičke sposobnosti. Ne govore svi zaposlenici njemački kao maternji jezik – zbog toga razumljivost i jasna komunikacija dodatno dobijaju na važnosti. Za voditelje proizvodnje to znači da sadržaje moraju još jasnije strukturirati, jednostavnije prenositi i osigurati da svi učesnici dijele iste informacije i ciljeve. Upravo u umreženim proizvodnim okruženjima, gdje su mnogi sektori međusobno povezani, komunikacija postaje odlučujući faktor uspjeha.

Stručni kadar kao dodatni izazov

Pored tehnoloških promjena, nedostatak stručne radne snage dodatno otežava situaciju u proizvodnji. Dok se jednostavni poslovi sve više automatiziraju, istovremeno raste potreba za kvalificiranim stručnjacima i specijalistima. „Tražimo specifične kvalifikacije – to je izazov“, opisuje situaciju Jürgen Kromer. U praksi se također pokazuje da klasična proizvodna zanimanja mnogim mladim ljudima postaju manje privlačna – posebno zbog rada u smjenama. „Mnogi odlaze čim pronađu posao gdje više ne moraju raditi u smjenama“, kaže Jürgen Kromer. Automatizacija može olakšati posao, ali ne može zamijeniti potrebu za privlačenjem i dugoročnim zadržavanjem odgovarajućeg stručnog kadra.

Uloga između različitih zahtjeva

S promjenama se mijenjaju i zahtjevi prema rukovodstvu proizvodnje. Pored tehničkog razumijevanja i kompetencija u radu s podacima, sve veću važnost dobija sposobnost pružanja smjernica i razumijevanja složenih odnosa.

Voditelj proizvodnje tako sve više postaje poveznica između tehnologije, podataka i organizacije. Razvoj prema proizvodnim sistemima zasnovanim na podacima i međusobnoj povezanosti nastavit će se i dalje. Istovremeno, odgovornost ostaje na čovjeku.

Rukovodstvo proizvodnje danas se više nego ikada nalazi između tehnologije, podataka i liderstva. Uloga je postala složenija, ali istovremeno nudi i više prostora za oblikovanje procesa nego ikada prije.

. . .

Tekst Produktionsleiter: So hat sich der Beruf gewandelt preveden je sa portala Produktion.de.

Autor

Redakcija PIT.ba

View all posts

Kako se mijenja uloga voditelja proizvodnje

Voditelj proizvodnje danas djeluje u potpuno novim okolnostima: podaci, sistemi i umreženi procesi mijenjaju zadatke, donošenje odluka i upravljanje u proizvodnji. Praksa u kompanijama Rittal i SGL Carbon pokazuje koliko ovaj razvoj može biti različito izražen i koje izazove sa sobom donosi

Related Posts

Tesla Grünheide značajno povećava proizvodnju!

Inženjeri napravili materijal koji se sam popravlja više od 1.000 puta, produžujući trajanje na vijekove

Kako privući, zadržati ili vratiti one najpametnije?

Kategorije

Tel. +387 33 846 213
E-mail: info@www.pit.ba
| O nama | Oglašavajte se na PIT.ba

Kako se mijenja uloga voditelja proizvodnje

Voditelj proizvodnje danas djeluje u potpuno novim okolnostima: podaci, sistemi i umreženi procesi mijenjaju zadatke, donošenje odluka i upravljanje u proizvodnji. Praksa u kompanijama Rittal i SGL Carbon pokazuje koliko ovaj razvoj može biti različito izražen i koje izazove sa sobom donosi

Autor

Related Posts

Tesla Grünheide značajno povećava proizvodnju!

Inženjeri napravili materijal koji se sam popravlja više od 1.000 puta, produžujući trajanje na vijekove

Kako privući, zadržati ili vratiti one najpametnije?

Kategorije

Tel. +387 33 846 213 E-mail: info@www.pit.ba | O nama | Oglašavajte se na PIT.ba

Pratite nas

Tel. +387 33 846 213
E-mail: info@www.pit.ba
| O nama | Oglašavajte se na PIT.ba