Ovo su najvažnije tehnologije budućnosti

Facebook Twitter LinkedIn

Mnoga tehnološka područja razvijaju se brže nego ikada do sada, a nova stalno nastaju. Mnoge od tih tehnologija imaju potencijal da snažno promijene njemačku industriju: one utiču ne samo na način proizvodnje, već otvaraju i nova poslovna područja za koja se tek treba proizvoditi.

Predstavljamo Vam aktuelne tehnologije budućnosti i objedinjeno pruža pregled svih informacija o najrelevantnijim budućim temama za njemačku prerađivačku industriju.

Kada govorimo o tehnologijama budućnosti, mislimo na one tehnologije koje će u narednim decenijama pokretati privredu i generisati rast. Cilj većine takvih tehnologija je: veća efikasnost i održivost.

Za Njemačku je Fraunhofer Institut za istraživanje inovacija i sistema (ISI), po nalogu KfW Research-a, identificirao najrelevantnije tehnologije. Tehnologije budućnosti su određene na osnovu različitih studija, a zatim tehnološki i ekonomski vrednovane.

Najvažnije tehnologije budućnosti za prerađivačku industriju

U ovom pregledu želimo se fokusirati na tehnologije i sektore koji još nisu u potpunosti prisutni u svakodnevici proizvodnje – za razliku od mnogih tema povezanih s automotiv sektorom poput elektromobilnosti, robotike ili 3D štampe, koje su već široko rasprostranjene – nego na ona područja u kojima i dalje postoji veliki istraživački i razvojni potencijal i gdje još mnogo toga treba otkriti. (To naravno ne znači da kod navedenih “zrelijih” tehnologija više nema šta da se otkriva. One također imaju svoje važno mjesto u našim tehničkim izvještajima.)

Među ove tehnologije budućnosti spadaju:

Augmented & Virtual Reality
Internet of Things (IoT)
Künstliche Intelligenz (KI) / Vještačka inteligencija
Kvantni računari / kvantna tehnologija
5G
Blockchain

Istovremeno vam dajemo uvid i u čitave tehnološke oblasti koje će oblikovati našu budućnost:

Mobilnost budućnosti
Energija budućnosti
Tehnologije svemira

Virtualna i Proširena stvarnost

Virtual Reality se, s druge strane, koristi za planiranje postrojenja ili simulaciju procesa. Ali i u oblasti obuke VR može donijeti velike prednosti – kao što, na primjer, demonstrira Audi: „Kako Audi koristi Virtual Reality u obuci“.

Internet of Things (Internet stvari)

Internet of Things (IoT) je pojam koji već duže vrijeme kruži industrijom, posebno u kontekstu Industrije 4.0. U osnovi se radi o prikupljanju podataka pomoću različitih stvari (senzora na mašinama, upravljačkim jedinicama, objektima) i njihovom povezivanju putem interneta radi dodavanja dodatnih informacija.

To može donijeti brojne prednosti. Koje tačno, možete pročitati ovdje: „Zašto njemačke kompanije koriste IoT“.

U kombinaciji s vještačkom inteligencijom (AI), IoT je posebno snažan. Zašto? Odgovor se nalazi ovdje: „AIoT – Zašto je kombinacija KI i IoT važna“.

Künstliche Intelligenz (Vještačka inteligencija)

Oblast vještačke inteligencije je izuzetno raznolika. Mnogo toga se odnosi na inteligentne algoritme, mašinsko učenje i prediktivne modele. Najvažnija pitanja o KI uopšte objašnjena su ovdje: „Künstliche Intelligenz – razumljivo objašnjeno“. U tom tekstu se objašnjava šta je KI, kako funkcioniše odnosno kako se programira i kako mijenja svijet.

U industriji se KI koristi prvenstveno za optimizaciju. Postoje različiti pristupi. Na primjer, pročitajte kako vještačka inteligencija optimizira lasersku obradu. Tamo se kvalitativni nedostaci zavarenih spojeva kategoriziraju pomoću inteligentnog prepoznavanja slike, a zatim se parametri procesa prilagođavaju tako da se ti nedostaci izbjegnu.

KI ne optimizuje samo procese, već i sam rad – na primjer u oblasti obrade metala (zerspanung). Tamo se KI-rješenja uglavnom koriste kao asistentski sistemi koji čine posao lakšim, zanimljivijim i raznovrsnijim. Ljudi za mašinom više se ne moraju baviti pojedinačnim parametrima, već mogu pratiti cijeli proces i koristiti svoje znanje tamo gdje je stvarno potrebno. Detaljnije: „Kako vještačka inteligencija mijenja poslove u obradi metala“.

Kvantna tehnologija

Područje istraživanja i razvoja kvantnih tehnologija u posljednjih nekoliko godina dobilo je snažan zamah. U Njemačkoj se postupno pustaju u rad kvantni računari, razvijaju se kvantni senzori, a brojni start-upovi rade na razvoju kvantnih algoritama ili druge periferije za kvantno zasnovane procese. Cilj je ostati u utrci s Kinom i SAD-om – ili barem držati korak.

5G / 6G

Ne radi se ovdje o bržem internetu za vaš pametni telefon, nego o tome šta mobilni standard 5G u budućnosti znači za prerađivačku industriju. Jer ovo je prvi standard koji omogućava gotovo real-time komunikaciju unutar bežične mreže – što je ključno za povezivanje proizvodnih linija i cijelih fabrika.

Stručnjaci poput Eckarta Eberlea, Siemens CEO Process Automation, gotovo su jednoglasni u mišljenju da će 5G dati snažan poticaj Industriji 4.0. (Više u epizodi Industry Insights: „Siemens CEO Process Automation o Industriji 4.0 i 5G“.)

Zašto je potreban baš 5G, a ne “dobri stari” WLAN? WLAN brzo doseže svoje granice i ima poteškoća s pokretnim, mobilnim primjenama. Pored toga, kompanije mogu uspostaviti vlastite kampus mreže, koje se nezavisno upravljaju i prilagođavaju potrebama fabrika.

Blockchain

Blockchain mnogi prvenstveno povezuju s kriptovalutama poput Bitcoina. Međutim, pojam zapravo opisuje princip decentralizacije baza podataka kako bi se stvorila transparentnost i podaci učinili sigurnijim od manipulacije.

Podaci se pohranjuju u tzv. blokovima, koje potom verifikuju na hiljade, pa i milioni računara i trajno pohranjuju. Verifikovani blok se zatim kriptografski dodaje postojećem lancu podataka – otuda i naziv „blockchain“. Na ovaj način nastaju jedinstveni zapisi sa jasnom i provjerljivom historijom. Digitalne transakcije se tako mogu dokumentovati na transparentan i siguran način.

Mobilnost budućnosti

Nalazimo se usred velikih promjena u mobilnosti, a s tim se paralelno razvijaju mnoge nove tehnologije. Trenutno je u prvom planu elektromobilnost. Kakve posljedice to ima za industriju i koja rješenja nude različiti sektori, česta je tema naših izvještaja.

Također, i autonomna vožnja će još dugo intenzivno zaokupljati automobilsku industriju i dobavljače. Trenutno stanje ovog područja naši kolege iz Automotive IT-a saželi su u praktičnom pregledu.

Iako se mnogo toga vrti oko automobila, razvijaju se i alternativna prevozna sredstva – poput letećih taksija, magnetnih levitirajućih vozova (maglev) ili emisiono-neutralnih brodova. Sve to bi moglo igrati važnu ulogu u budućem kretanju ljudi i roba.

Energija budućnosti

Ne mijenja se samo mobilnost – temeljnu transformaciju mora doživjeti i proizvodnja energije kako bi odgovorila izazovima savremenog doba.

Energetska i klimatska politika Evropske unije i Savezne Republike Njemačke zahtijevaju sveobuhodnu rekonstrukciju postojećeg energetskog sistema. Kako bi se to moglo ostvariti u budućnosti, Ministarstvo privrede i klimatske zaštite (BMWK) provodi istraživački projekat „Dugoročne scenarije za transformaciju energetskog sistema u Njemačkoj“. Na osnovu tih scenarija treba se razviti strategija kojom bi se do 2050. godine postigla klimatska neutralnost.

Prema tim dugoročnim scenarijima, vjetroenergija i fotonapon (solarna energija) činiće osnovu buduće opskrbe energijom. Međutim, ključnu ulogu imaće i vodonik, posebno u oblastima koje je teško dekarbonizovati drugim sredstvima — tu spada i industrija.

Kako industrija može postati CO₂-neutralna, obrađeno je u našem fokusu „CO₂-neutralna industrija“.

Ako istraživački projekti pokažu uspjeh, nuklearna fuzija bi u budućnosti mogla postati stvarna alternativa za dobijanje energije. Međutim, do sada ne postoji fuzioni reaktor koji proizvodi više energije nego što je u njega prethodno uloženo – tek jedan uređaj je do sada dostigao energetski balans (dio jednako uloženog, jednako proizvedenog).

Svemirska tehnologija

Svemir pruža ogromne mogućnosti prije svega u oblasti istraživanja, ali i kao poligon za razvoj novih tehnologija. Zato svemirska industrija i prateće tehnologije postaju sve značajnije.

Tehnologije za svemir i svemirska istraživanja nude velike šanse i otvaraju nova poslovna područja za njemačku industriju. Na to ukazuje i generalni direktor ESA-e Josef Aschbacher:

„Ne smije se zaboraviti da jedan euro uložen u svemir donosi četiri do deset eura u privredu. Dakle, to je multiplikator – privreda i istraživanje su usko povezani i to je vrlo dobra simbioza.“

Neke kompanije su već prepoznale ovaj potencijal. Tako, na primjer, Porsche SE investira u bavarski raketni start-up Isar Aerospace. Ovo čine iz uvjerenja da će “povoljan i fleksibilan pristup svemiru omogućiti inovacije u mnogim industrijama”.

Još jedan primjer: američki avio i svemirski div Boeing i MT Aerospace iz Augsburga sarađuju kako bi u budućnosti zajednički gradili rakete za Mars.