„Ugalj je čist, lijep i ponovo će imati centralno mjesto u američkoj ekonomiji.”
Dovoljna je promjena vlasti da se svi protokoli o klimatskim promjenama suspendiraju bar na neko vrijeme. Ovo za evropske lidere znači „džaba ste krečili“ ako najveći svjetski emiteri stakleničkih plinova ne slijede politiku smanjenja emisija. Deklarativno svi se zalažu za energetsku tranziciju i smanjenje emisije CO2. U praksi broj novoizgrađenih termoelektrana na ugalj iz godine u godinu raste.
Ono što je PIT portal najavio prije više od godinu dešava se. Bosna i Hercegovina je u energetskoj krizi. Naravno za to nisu odgovorni klima uređaji u svakoj prostoriji. Problem je daleko ozbiljniji i kako smo tada najavili pokušat će se riješiti povećanjem cijene električne energije. Tada smo a i sada tvrdimo da je to samo „simptomatsko liječenje“ dok stvarni uzroci ostaju. A oni su prije svega smanjenje eksploatacije uglja što direktno dovodi do smanjenja proizvodnje električne energije u termoelektranama. Uz to treba spomenuti i zastarjelu tehnologiju postojećih termoenergetskih postrojenja.
Evropske regulative u energetskom sektoru
Mi u Bosni i Hercegovini (i u regionu) generalno imamo jedan veliki problem. Odluke koje se donose na nivou Evropske Unije se smatraju dogmom čije preispitivanje o opravdanosti nije dozvoljeno čak i ako je jasno da zbog specifičnosti situacije u BiH neke od tih odluka mogu donijeti više štete nego koristi. Takav je slučaj i sa energetskom tranzicijom.
Prevedeno na sportski riječnik utrka na 100 metara ne može biti regularna ako neko starta od nule dok drugi startaju sa sedamdesetog metra. Upravo takva situacija je sa energetskom tranzicijom. Neke od evropskih zemalja su počele izgradnju obnovljivih izvora prije više od 30 godina a mi tek „juče,“ a svima je cilj za postizanje nulte stope emisija 2050 godina???
Blok 7 bi energetsku tranziciju učinio daleko bezbolnijom za BiH
Tehnološki napredak u proizvodnji termoelektrana, posebno u područjima poput ultra-superkritičnih (USC) i naprednih kombiniranih cikličkih sistema, značajno je povećava učinkovitost, smanjuje emisije i snižava operativnih troškova. Ove inovacije učinile su termoelektrane konkurentnijima, posebno u regijama sa strogim ekološkim normama i rastućim troškovima goriva. USC i napredne tehnologije plinskih turbina omogućuju termoelektranama rad na višim temperaturama i pritiscima, što dovodi do poboljšane toplinske učinkovitosti – često iznad 45% u modernim instalacijama. Kao rezultat toga, potrebno je manje goriva po jedinici proizvedene električne energije, što se prevodi u smanjene emisije ugljičnog dioksida (CO₂) i čestica, rješavajući regulatorne probleme. Štaviše, inovacije u odsumporavanju dimnih plinova, hvatanju i skladištenju ugljika (CCS) te plamenicima s niskim udjelom NOx dodatno su poboljšale ekološku održivost termoelektrana, čineći ih prihvatljivijima i ekološki osviještenim investitorima.
Blok 7 je bio zamišljen kao zamjenski nakon što istekne eksploatacioni period postojećih termoblokova u Tuzli i Kaknju. Ako se uzmu u obzir navedene najnovije tehnologije došlo bi do značajnog smanjenja emisija stakleničkih plinova. Daljim razvojem tehnologija filtracije emisije bi se smanjivale do sasvim prihvatljivog nivoa. Obzirom na trenutnu geopolitičku situaciju i ako bi se sadašnjim tempom nastavila usložnjavati najmanje o čemu treba brinuti je malo CO2 u atmosferi. Nadati se da krave nisu sljedeće nakon ukidanja fosilnih goriva. Sirote su označene kao veliki izvor emisije CO2.
Što se bloka 7 tiče „nikad ne reci nikad“ puno je uglja ispod ove bosanske zemlje a situacija u svijetu se mijenja.
