Koji poslovi će nestati do 2031. godine?

Facebook Twitter LinkedIn

Usred tehnološkog napretka i inovacija u područjima kao što je vještačka inteligencija (AI), predviđa se da će za određenim poslovima u SAD, a posredno i ostatku svijeta, nestajati potreba u smislu ljudske radne snage, piše ICT Business.

Konkretno, podaci koje je prikupio Finbold istakli su zanimanja za koja se predviđaju promjene u zapošljavanju u SAD-u do 2031. Od trećeg kvartala 2023. očekuje se da će uloga blagajnika biti prvorangirani posao koji nestaje – sa 355.700 radnih mjesta manje do 2031. godina.

Sekretari i administrativni pomoćnici su na drugom mjestu, s očekivanim padom od 207.600 radnih mjesta do 2031, dok su kancelarijski službenici na trećem mjestu, s predviđanjem smanjenja za 130.800 radnih mjesta.

Nadalje, radnici u službama za korisnike nalaze se na četvrtom mjestu među poslovima koji se najbrže smanjuju, s padom od 105.300 radnih mjesta. Sekretari kompanija i administrativni pomoćnici zaokružuju prvih pet mjesta sa 102.600 projektovanih radnih mjesta koja će biti ukinita.

Pad u ovim poslovima može se pripisati mnoštvu činilaca, a jedan od ključnih razloga za zabrinutost je, logično, smanjenje ljudske radne snage. Ekonomija se bori s izazovima koje donosi starenje stanovništva, dok generacija “baby boomera” doseže vrijeme za penzionisanje, što dovodi do smanjenja aktivne radne snage.

Ova demografska promjena ostavlja sve manje ljudi koji aktivno traže posao, što izaziva zabrinutost među kreatorima politika i ekonomistima zbog dalekosežnog uticaja na društvo i ekonomije.

Osim toga, na zanimanja mogu uticati ekonomski elementi kao što je inflacija. Naime, ona može nepovoljno uticati na određena radna mjesta na više načina – smanjenom potrošnjom zbog slabije kupovne moći, povećanim pritiscima oji dovode do potencijalnog gubitka radnih mjesta, otežanim zaduživanjem i ulaganjima u sektore koji zavise od zaduživanja, spiralom rasta plata i cijena i negativnim uticajima na zanimanja povezana s industrijama u opadanju ili zastarjelim tehnologijama.

Drugi kritični činilac koji pridonosi smanjenju tržišta rada je neusklađenost između vještina tražitelja posla i zahtjeva poslodavaca. Brzi tehnološki napredak stvara potražnju za posebnim vještinama, ostavljajući mnoge radnike loše pripremljene za to.

Automatizacija i široko usvajanje inovacija za povećanje produktivnosti, kao što su robotika i softveri u cloud-u, takođe igraju značajnu ulogu u zaokretu prema rješenjima koja ne uključuju čovjeka kao zaposlenog.