Proizvodite li i vi „za svaki slučaj“?

Neki ljudi su započeli “za svaki slučaj” operacije nakon pandemije i rata.

Ne pratim njihove razgovore, ali na osnovu onoga s čime se često susrećem, čini se da imaju dogovor da drže tri mjeseca zaliha.

Tri mjeseca zaliha???

Hajde da pričamo o tome koliko je ovaj inventar blesav.

Domaćinstvo
Gotovina na čekanju
Prognoza

Proteklih nekoliko sedmica naišao sam na mnoge menadžere operacija i lanaca snabdijevanja koji tvrde da za „za svaki slučaj“ moraju zadržati materijal u vrijednosti od tri mjeseca.

Ne razumijem.

Nisam čuo logično objašnjenje zašto je potrebna tromjesečna inventura.

Hajde da pričamo o tome koliko je ovo nelogično.

Domaćinstvo

Prije nego što pričamo o poslu, razmislimo o svom privatnom životu.

Jesmo li promijenili svoje ponašanje pohranjivanja u svakodnevnom životu? Jesmo li počeli skladištiti više robe za slučaj da nas pogodi sljedeća pandemija? Postoji li trend u prodaji više ogromnih zamrzivača i skladišnih prostora kako bismo mogli pohraniti više svakodnevnih stvari? Možda nisam povezan sa „civilizovanim“ svijetom, ali nisam čuo da se takva ponašanja mijenjaju da bi se više uskladištilo u uobičajenom životu. Umjesto toga, smijemo se onoj panici oko toalet papira. Imamo neke dodatne dezinfekcijske preparate u kući. Ali naše svakodnevne (ili sedmične) navike kupovine nisu se promijenile na način da zadržimo više stvari skladišteno.

Zašto? Jednostavno, nema smisla.

Većina prehrambenih artikala ne traje tri mjeseca. Ne živimo samo na konzerviranim stvarima. Čak i ako odlučimo da skladištimo zamrzavanjem, zamrzivač će potrošiti ogromnu količinu električne energije, a vaš račun za struju će naglo porasti. S vremena na vrijeme, dostava hrane ili namirnica je odlična usluga, ali korištenje toga svakodnevno je nepriuštivo za tipično domaćinstvo. Zato će većina nas kupovati nekoliko puta sedmično i čekati u redu, riskirajući i izlažući se virusima. Ali to je normalno. Ne živimo kao slavne ličnosti.

Rukovodioci operacija i lanaca snabdijevanja mogu sebi priuštiti ogromne zamrzivače i skladištenje kod kuće. (Ali ja uopšte nisam ljubomoran.)

Gotovina na čekanju

“Ali biznis to može priuštiti.” To je mentalitet “za svaki slučaj”.

Hajdemo malo matematike. Pretpostavimo da su troškovi materijala 50% od prodaje. To znači da se 12,5% prodajne vrijednosti gotovine mora čuvati kao sigurnosna zaliha. Kamatne stope vrtoglavo rastu, a može li vaše poslovanje priuštiti takvo korištenje gotovine? Obrt zaliha je 4 puta godišnje. Imao bih srčani udar da sam izvršni direktor ili finansijski direktor. Ovo su samo materijali. Da biste zadržali ove zalihe, trebati će vam ogromno skladište, viljuškari i drugi uređaji za rukovanje njima. Za čuvanje podataka o zalihama biti će potrebna dodatna informaciona tehnologija. I ljudi kojima treba upravljati.

Nastavite da sanjate, “za svaki slučaj.” Većina će reći: “Ne možemo sebi priuštiti takav luksuz.”

3️. Prognoza

Hajde da pričamo o stvarnom radu operacija i lanaca snabdijevanja.

Jedna stvar koja nas izluđuje. To je svakodnevni haos narudžbi i materijala. To se tako često mijenja. Ne možete predvidjeti šta će biti sljedeće sedmice ili čak sutra. Toliko ljudi radi na sortiranju narudžbi i onoga što mogu proizvesti.

Ako želite tromjesečne sigurnosne zalihe, “Kakva je tačnost tromjesečne prognoze?” Neke kompanije jure samo za novčanim vrijednostima takve tačnosti. Ako je tako, a vi ste operativni menadžeri, znamo koliko je teško doći do tog broja sa toliko SKU-ova. A jedna mala komponenta koja nedostaje učiniće taj proizvod nemogućim za proizvodnju. Za osobu koja predviđa, to može biti razlika od “1%” (Da, 99% tačnosti prognoze. Ja sam sanjar). Ali dok se taj 1% zaliha nalazi u skladištu, 1% cilja prodaje je promašen jer ne možemo proizvesti ono što možemo prodati. To je dvostruki udarac.

Tada će materijali koje ste zadržali duže stajati. Zalihe će se povećati, a izvršni direktor i finansijski direktori će početi da kucaju na vaša vrata: „Zašto ne proizvodite ono što mi prodajemo, a imate još zaliha?“ Pravi odgovor je da niste rekli “ne” na “za svaki slučaj”, što je bio početak propasti. Nije pandemija ili rat. U Japanu jedna poslovica kaže: “Kad pričaš o sledećoj godini , čak će se i demon (Oni) smijati.” Pa, istina je da je tromjesečni inventar četvrtina demona. Ne ljubite demona.

Članak „Just in Case“, preveden je sa portala H&M Operations Management.