Održavanje visokog nivoa proizvodnje jedan je od najvažnijih ciljeva organizacije. Zajedno sa profitabilnošću, osigurava tržišnu relevantnost i konkurentnost, a time i njegovu održivost za ostanak u poslovanju. „Proizvodnja“ se ovdje može odnositi na pružanje usluga koliko i na proizvode. To je proizvod industrijskog ili komercijalnog rada i zato nije iznenađujuće što mu se pridaje toliki značaj.

Međutim, opsesivno fokusiranje na proizvodnju može imati svoje loše strane. Jedna loša strana je to što se zaposleni mogu pogubiti, to rezultira umorom i izgaranjem zaposlenika i, neizbježno, radnim okruženjem u kojem su zaposleni obezvrijeđeni.Obezvrijeđivanje doprinosa zaposlenika prilikom proizvodnje nije dobra stvar. Ključna stvar je postići ravnotežu između visoke proizvodnje i sadržajem motivirane radne snage. Ovaj članak će pokazati kako.

Ograničenja jedinog cilja

Visoka produktivnost je u suštini dobra stvar i ključna je za visok nivo proizvodnje. To ukazuje da rezultati, kao što su proizvedeni proizvodi ili pružene usluge, nadmašuju ulaganja, odnosno troškove kao što su rad i materijal. Produktivnost je negativna kada postane najbitnija stavka učinka zaposlenika.

Kada nam je jedini fokus na produktivnost radnici imaju sve kraće rokove i sve brži tempo rada, pri čemu obično moraju raditi duže i teže. Nije iznenađujuće da to rezultira radnicima koji su umorni, pod stresom, ogorčeni i nesretni. Prekomjerni rad je suštinski nezdrav (pa čak i opasan) za radnike, kao što je pokazano u brojnim studijama Finskog instituta za medicinu rada.

Moramo se prisjetiti da je produktivnost bilo lako procijeniti u danima kada su radnici jednostavno prijavljivali i odjavljivali svoje radno vrijeme pomoću vremenskih kartica, tako da se broj radnih sati mogao procijeniti u odnosu na proizvedene proizvode. Međutim, došlo je do evolucije posla, uključujući fleksibilno radno vrijeme i različite načine rada. Čak je i proizvodnja evoluirala u načinu na koji se izvršavaju radnje. Robotika i automatizacija su u tom pogledu bili veoma razorni.

Efikasnost, ne samo produktivnost

Rješenje je da menadžeri prestanu biti opsjednuti samo produktivnošću. Efikasnost također ima svoju važnost.

Najjednostavnije rečeno, produktivnost se može posmatrati kao da se radi više sa istim stvarima, dok je efikasnost raditi isto sa manje . Od kritične važnosti je da je produktivnost fokusirana isključivo na učinak (koliko je napravljeno), dok se efikasnost više bavi kvalitetom obavljenog posla (kako je napravljeno).

Zato ne bi trebalo biti teško shvatiti da uloga radnika ima veću vrijednost tamo gdje je naglasak više na kvaliteti rada (kao kod ciljeva efikasnosti), a ne na količini rezultata (kao kod ciljeva produktivnosti). Zato, kada menadžment omogući fokus na efikasnosti, može bolje osigurati uslove rada i potrebe koje radnici imaju.

Učinkovitost se također može smatrati ‘mostom’ između uloženog rada i rezultata, pomažući u identifikaciji otpada – kao što su izgubljeni rad, vrijeme ili resursi. Produktivnost, naravno, ima svoje mjesto, ali fokus ne može biti samo na rezultatu, jer će to biti na štetu radnika, njihovog zdravlja, dobrobiti i  produktivnosti.

Radno okruženje

Važnost dobrog fizičkog radnog okruženja za zadovoljstvo radnika se ne smije potcijeniti. Bitan faktor je ergonomija, koja predstavlja odnos između zaposlenog i njegovog radnog mjesta ili radnog okruženja. To prevazilazi samo „udoban“ način na koji sjedite ili radite svoj posao, bilo da se radi o ručnom ili sjedećem radu. Loša ergonomija može biti stresna i za tijelo i za um.

Ergonomski dizajn rada treba osigurati da radnici imaju optimalno radno okruženje, bez obzira na njihovu radnu funkciju, mašine ili opremu s kojima rade.

Buka, koja može biti stalna, povremena ili iznenadna, također može poremetiti koncentraciju radnika i može izazvati stres. Osim akutnog ili kroničnog gubitka sluha, visoka ili uporna razina buke može rezultirati nizom drugih fizičkih tegoba, od nesanice i mučnine, do srčane aritmije i hormonalnih poremećaja.

Ostali faktori profesionalne ili industrijske higijene koje treba uzeti u obzir u svakom trenutku uključuju ventilaciju, osvjetljenje, nivoe toplote/temperature i opasne biološke agense (HBA), kao i unutrašnji kvalitet zraka (IAQ), koji uključuje faktore kao što su nivoi kiseonika, ugljen-dioksida i vlažnosti u vazduhu.

Menadžeri moraju olakšati način na koji radnici mogu obavljati svoj posao, uključujući ‘alatke svog zanata’. Različiti zanati ili vrste posla zahtijevaju različite alate ili opremu, bilo da se radi o stolnoj brusilici ili laptopu. Radni alati se mogu kategorizirati ili kao fizički uređaji koji omogućavaju obavljanje posla ili kao oni koji ubrzavaju radne procese, kao što su softverski programi.

Bez obzira na to koji je alat u pitanju rukovodstvo mora osigurati da ima potrebnu kvalitetu i radnu sposposobnost da se posao obavi kako treba.

Fokus ne može biti samo na fizičkim ili tehničkim karakteristikama onoga što ljudi rade u svom poslu. Radno okruženje se može razlikovati, ali menadžeri moraju uvijek osigurati da sistemi upravljanja koji olakšavaju rad postoje. Sistemi imaju mnogo aspekata koji mogu pomoći radnicima da budu efikasniji i produktivniji, a i dalje cijenjeni u svom radu.

Jedan od primjera je dokumentacija, koja dolazi u različitim oblicima, bilo zbog sigurnosti i zdravlja radnika ili zbog kvaliteta njihovog rada. Dobro napisana dokumentacija kao što su standardne operativne procedure (SOP) treba da ponudi radnicima smjernice, dosljednost i sigurnost.

Fokus na poštovanje

• Poštovanje = vrednovanje znanja i stručnosti radnika slušajući šta oni imaju da kažu. Ovo pomaže u sprječavanju kvarova na radnom mjestu, kao što je isključenje radne snage u proizvodnom okruženju.
• Poštovanje = biti fleksibilan u pogledu načina na koji se radi i kako radnici postižu svoje proizvodne ciljeve. Ovo je posebno relevantno u realnosti nakon COVID-19, koja je promijenio percepciju o satima i mjestu gdje bi ljudi trebali raditi.
• Poštovanje = stvaranje pozitivne radne kulture, koja aktivno vrednuje ulogu svih radnika u uspjehu organizacije. Ovo je posebno važno jer je posao dramatično evoluirao kako bi postao „kognitivno složeniji, više ovisan o društvenim vještinama i tehnološkim kompetencijama i pod većim vremenskim pritiskom“.

Ravnoteža između visokog nivoa proizvodnje i zadovoljstva radnika je vrlo zahtjevna za postići, ali svaka organizacija koja cijeni svoje radnike koliko i svoje proizvodne rezultate može postići upravo to.

Članak „Keeping a High-Level Production Tempo Without Personnel Fallout“ autora Bryan Christiansen-a preveo sam sa portala manufacturing.net