Je li napokon završilo? To je pitanje na vrhu jezika svim stanovnicima Zemlje već skoro 2 godine, dok tražimo trenutak kada bi mogli proglasiti kraj Covid-19 krize. Dok vakcine pružaju svjetlo na kraju tunela, nove varijante uključujući Delta i Omikron su dale odgovor na to pitnanje: Ne, ne još.

U 2021 nakon godine koja nas je natjerala da preispitamo pretpostavke i očekivanja za naš život i karijeru – tražili smo novi put, način života i rada koji nam se činio ispravnim i održivim u trajanju globalne pandemije.

Prigrlili smo nove vrste razdvajanja i decentralizacije: u načinu na koji radimo svoj posao, sa povećanjem udaljenog i hibridnog rada; u načinu na koji proizvodimo i otpremamo robu, uz rastuću naklonost prema lokalnim lancima nabavke u odnosu na globalne proizvodne centre; i način na koji rukujemo svojim novcem, kako personalizovanije bankovne i finansijske opcije dobijaju na snazi.

Društvo je počelo transformaciju u 2021. Iako posao nije završen nastaviti ćemo dorađivati i na novo definisati ovaj u potpunosti drugačiji svijet. Šta možemo očekivati u godini koja slijedi?

Svakog decembra urednici LinkedIn-a traže od naše zajednice influencera i kreatora da podijele velike ideje za koje vjeruju da će obilježiti godinu koja je pred nama. Ove godine, dok nastavljamo da se snalazimo usred nepredvidive pandemije, nudimo izbor ideja o tome kako će se sve razvijati– na poslu, kod kuće i svuda između.

Donosimo nastavak na prvi dio ovog članka objavljen na linku.

11. … ali neće uspjeti u potpunom posjedovanju metaverse-a

U toku je borba za teritoriju metaverse-a, i po prvi put, sav plijen ne ide Big Tech-u. Naredna iteracija web-a stiže, i iskače sa naših ekrana. To je metaverse, pojam koji opisuje 3D imerzivna i kolaborativna iskustva koja već polako ulaze u naše živote. Kad kažete riječ ”metaverse” većina ljudi pomisli na headset – Oculus, na primjer, ili HTC Vive – koji nas vodi u pikselovani svijet u kojem imamo interakciju sa našim digitalnim avatarom. Ali, metaverse je daleko raznovrsniji, od postojanja augmentovanih iskustava (sjećate se Pokemon Go?) do najskupljih gaming svijetova.

Kako se upuštamo u putovanje prema narednom velikom tehnološkom pomaku, tenzije između otvorenih i zatvorenih platformi će se nastaviti. Baš kao kod prelaska na mobilni režim, velike tehnološke kompanije će pokušati preuzeti što je više moguće kontrole nad ovim novim krajolikom. Svjedočite rebrandingu Meta-e, prije znane kao Facebook. Samo nekoliko dana kasnije, Microsoft (matična kompanije LinkedIn-a) najavila je svoje vlastite metaverse planove. Ali za razliku od ranijih tehnoloških paradigmi, metaverse će biti mnogo teže ograničiti i kontrolisati zahvaljujući dvije bitne sile. Prva je blockchain, koji će dozvoliti učesnicima metaverse-a da prave i koriste decentralizovanu tehnologiju, umjesto da se oslanjaju samo na Big Tech. Druga je to što umjetnici i tehnolozi koji polažu temelje metaverse-a nisu vezani za Big Tech kao što su nekad bili. Zahvaljujući blockchain-u, imaju decentralizovan način zarade. Ova verzija web-a ima potencijal da bude otvorena; ona koja nagrađuje individualne kreatore za njihove doprinose. – Jessi Hempel

12. Negativna reakcija održivog investiranja će stići

Okolinski, društveni i vladavinski (ESG – environmental, social and governance) moniker je odigrao svoju ulogu u izazivanju Gordon Gekko mentaliteta profit-iznad-svega i donio je društvenu svijest na business agendu.

Ali zviždači iz investicionih firmi poput BlackRock su počeli preispitivati održivo investiranje, nazivajući ga iluzijom, a kritičari traže jasnije definicije i standarde. Dok trilioni dolara teku u pokrete održivog investiranja, učesnici su se počeli žaliti kako nema načina da se porede jedna zelena investicija sa drugom. Očekujte obračun u 2022.

”Idemo ka novoj fazi klimatski orijentisanih ulaganja,” piše Huw van Steenis, stariji savjetnik u švicarskoj banci UBS. ”Investitori će u sve većoj mjeri moći kreirati načine poređenja karbonskih tragova, kroz cijeli vrijednosni lanac i preko cijelog portfolia.”

Sa boljim podacima, investitori će moći smatrati odbore odgovornima. Pridružiti će im se regulatori iz cijelog svijeta, koji počinju da ”stišću” finansijske firme – od investicionih menadžera do banaka i osiguravajućih društava – koji učestvuju u greenwashing-u. Na kocki je ”lavina” kapitala koji sada traži održive investicije. Naredne godine, finansijska industrija će biti primorana odvojiti ESG pšenicu od kukolja. – Pieter Cranenbroek

13. Naredni akt pandemije će se fokusirati na mentalno zdravlje

U 2022., svijet će morati da se obračuna sa traumama koje je pandemija ostavila za sobom. Život se možda vraća u normalu, ali mnogi ljudi se još uvijek nose sa tugom, depresijom i anksioznošću. ”Mnogo ćemo posla trebati odraditi jer ćemo vidjeti mnogo devastacije sa 2022.,” kaže Rhonda Medows, predsjednica odjela za zdravlje populacije za Providence bolničku mrežu u SAD-u. ”Mislim da ćemo imati jednu izgubljenu generaciju ako to ne uradimo,”, dodala je, aludirajući na izazove s kojima se djeca i adolescenti susreću u ovo vrijeme.

Ali potražnja za uslugama mentalnog zdravlja nadmašuje ponudu. Svijet se suočava sa ekstremnom nestašicom ljekara, od kojih se mnogi bore sa vlastitom iscrpljenošću od pandemije.

Digitalne platforme bi mogle napraviti momentalnu razliku na ovom frontu. Istraživači već pokušavaju pronaći biomarkere, uključujući genetska testiranja, da povežu ljude sa lijekovima poput antidepresanata, koji različito djeluju na svakog pojedinca. Naredna fronta će također podrazumijevati aplikacije i aksesoare koji će pomoći ljudima da se drže svojih terapija, kaže Courtney Billington, predsjednica Janssen Neuroscience-a. Ovi alati dozvoljavaju ljudima da unesu svoje simptome u stvarnom vremenu, ili da prate svoje vitalne znakove koji mogu biti povezani sa njihovim mentalnim zdravljem, na primjer broj otkucaja srca. Ovi podaci bi se mogli dijeliti sa ljekarima. – Beth Kutscher

14. Izlazni intervjui će biti jednako važni kao i intervjui pri zapošljavanju

Pandemija je dovela do realizacije da se može imati bolji balans posao/život. Gubitak nekoliko godina ”normalnog” života i pridržavanje nekih strogih ograničenja natjeralo je ljude da promijene svoje prioritete i da zaista razmisle o tome šta ih čini sretnim.

Kompanije koje zaista žele da vode brigu o svojim uposlenicima će prioritizirati proces rastanka na isti način kao što to rade pri zapošljavanju. Na primjer, firme koje unaprijed razmišljaju, a koje moraju otpustiti nekoga, mogu napraviti bitnu i momentalnu razliku za odlazeće radnike sa određenom podrškom.

To može biti u vidu pisanja CV-a i podrške sa LinkedIn profilom, kao i podučavanje o dobrim tehnikama intervjua, e-učenje i slično. Bitno je prepoznati da je efektivan odlazak od koristi i uposleniku i firmi. To čini cijeli proces lakšim, daje porast samopouzdanju za osobu koja odlazi i može uzrokovati promjene u pravcu karijere, i minimizira loš osjećaj (i loš feedback). Plus, dobra je prilika za poslodavca da izgradi mrežu alumnija koja će možda u budućnosti dovesti do ”bumerang zaposlenika” – talentovanih alumnija (ja ih zovem ”Comeback Kids”) koji se mogu vratiti sa svim svojim vještinama, vezama, odanošću i mrežama, onda kada to tržište dozvoli, radije nego da svo to znanje odnesu kod konkurencije. – Victoria McLean, CEO u City CV

15. Svijet će povezati svoje električne mreže

Globalna potražnja za energijom može narasti i za 58% u naredne tri decenije. Da bi zadovoljili ove potrebe i izbjegli klimatsku katastrofu, korporacije i vlade nastoje da elektrificiraju što više dijelova našeg života.

Postoji samo jedna caka: za razliku od uglja, nafte ili prirodnog gasa, električnu energiju je teško skladištiti, a obnovljivi izvori se uglavnom koriste u blizini mjesta potrošnje. Rješavanje ovog problema će zahtijevati povezivanje svjetskih električnih mreža uz pomoć podvodnih kablova.

”Mreže su zaboravljeni div globalnog energetskog ulaganja,” kaže Alessandro Blasi, savjetnik u International Energy Agency. ”Izgradnja novih izvora energije je bitna, ali nedovoljna, jer energija treba da dođe do potrošačkih centara.”

Radovi su počeli u Europi, sa 720 kilometara dugim kablom koji povezuje Norvešku sa Ujedinjenim Kraljevstvom, i pušta se u rad u oktobru. Više toga slijedi, sa očekivanom mrežom kablova dugom 72,000 kilometara do 2030. godine, piše The Economist.

”Više nego ikad, neophodno je da imamo električni sistem koji je još više povezan na međunarodnom nivou,” kaže Stefano Donnarumma, CEO međunarodnog operatera mreža Terna. ”Sa rastućim udjelom obnovljivih izvora energije, biti će moguće održati i postepeno smanjiti cijenu električne energije, u korist okoline, građana i preduzeća.” – Pieter Cranenbroek

16. Razgovor o platama će izaći iz sjene

Jaka konkurencija pri regrutaciji talentovanih radnika, u kombinaciji sa rastućim naporima da se kompanije smatraju odgovornima za svoja obećanja diverziteta, će natjerati poslodavce da konačnu budu otvoreni o tome ko koliko zarađuje, jednom zauvijek.

Plate su nekada bile tajnovita interna misterija u kancelarijama i subjekat mnogih spekulacija, tračeva i zamjerki. Ali nastojanje za jednakost na poslu hvata momentum, platna transparentnost će postati normala, kaže Diane Domeyer, direktorica HR-a u Robert Half-u.

Već nekoliko godina, kompanije poput Whole Foods-a i Netflix-a nude svojim uposlenim pristup platama njihovih kolega. Ali trenutni impuls za platnu transparentnost polazi od rastućeg momentuma u vezi sa spolnim i rasnim platnim nejednakostima. ”Želja društva da se smanji wage gap za zaštićene grupe je ono što je u srcu svega toga,” kaže Domeyer.

Države širom svijeta se bore sa legislaturom platne transparentnosti. U Finskoj, na primjer, vlada planira prijedlog zakona koji će dozvoliti zaposlenima da provjere koliko njihove kolege zarađuju ako sumnjaju da postoji gap.

Neki poslodavci se boje da će ova vrsta otvorenosti o platama sijati ogorčenost među kolegama i pomoći rivalima da im otmu radnike. Domeyer misli da dobre strane prevazilaze loše i da će kompanije ubrzo biti primorane da se pozabave transparentnošću u svakom slučaju. – Andrew Murfett

17. Poslodavci će usvojiti inkluzivne prakse za dobrodošlicu neurodiverznih radnika

U 2022., više poslodavaca će shvatiti da je imati radnu snagu punu mozgova koji rade na različite načine ne samo ispravna stvar za uraditi, nego jedini način da se uspije. Uspjeh budućnosti pripada preduzećima koja proširuju svoje DE&I napore da uključe neurodiverzitet.

Da bi privukli i radili sa ovakvim talentom, preduzeća će pokrenuti interakciju sa neurodivergentnim zajednicama i koristiti kanale za regrutaciju neurodivergenata, prihvatajući naklonost prema inkluzivnim procesima zapošljavanja koji uzimaju u obzir i neurodiverzitet i intersekcijalnost, i uklanjaju nesvjesnu pristrasnost. Ljudi će se zapošljavati na bazi vještina i potencijala, radije nego prema tradicionalnim markerima kao što su nivo obrazovanja ili privilegije. Proces zapošljavanja će se početi udaljavati od jednog pristupa koji se primjenjuje na sve slučaje kao što je tradicionalni intervju – prema jednom fleksibilnom pristupu kako bi se omogućilo pojedincu da pokaže svoj potencijal na način kako njemu najbolje odgovara.

Ali ne završava se sve na regrutaciji. HR prakse, kao što su podrška, 1 na 1 mentorstvo, i prilagođavanje opreme moraju postojati kako bi se neurodivergentni ljudi osjećali dobrodošlo i zbrinuto. Odgovori se nalaze u razumijevanju, fleksibilnosti i podršci. Treba vam da radite u kraćim vremenskim intervalima i šetnja za vrijeme ručka? Samo naprijed. Treba vam neka oprema koja će vam pomoći pri čitanju, pisanju ili organizaciji? Nema problema. Treba vam neko za razgovor kada sve počne biti malo previše? Izvolite.

Svijet se mijenja brže nego ikad, i naša najbolja šansa da budemo u korak s promjenama je da prihvatimo što je više moguće različitih načina razmišljanja. Preduzećima trebaju ljudi koji vide stvari iz nove perspektive, prepoznaju uzorke koje ranije nisu primijetili i donose nove ideje. – Ellie Middleton, starješina zajednice u Neuropool-u

18. ”Kupi sad, plati kasnije” će izazvati nadmoć kreditnih kartica

U 2022., ”Kupi sad, plati kasnije” (BNPL – Buy Now, Pay Later) će postati veliki izazivač – čak i zamjena – kreditnih kartica među potrošačima. BNPL daje novu potrošačku moć milionima ljudi sa ograničenim pristupom kreditima – od omladine do radnika na dnevnicu, do historijski marginaliziranih zajednica i slično – jer ne zahtijeva kreditnu provjeru i nema kamate (sve dok plaćate na vrijeme).

Sa zatvaranjem prodavnica, pandemija je podstakla skok u online kupovini, izazivajući ogroman rast BNPL od strane potrošača kako bi razgodili svoje plaćanje na neki vremenski period bez kamate i za velike i male kupovine. Za mnoge pojedince koji su osjetili pad u prihodima, sposobnost da podijele svoju kupovinu u 4 manje kupovine svake 2 sedmice radije nego da obave jednu veliku kupovinu, ovo je napravilo ogromnu razliku.

Sa porastom BNPL-a, za potrošače će biti ključno da budu educirani o rizicima vezanim za finansiranje svojih kupovina na ovaj način. Ako niste pažljivi, BNPL vam može ozbiljno naštetiti, tako da je bitno da vodite računa o rokovima naplate. – Carrie Schwab-Pomerantz, predsjednica i članica odbora u Charles Schwab Foundation-u

19. Sami ćemo čistiti svoje hotelske sobe

Tokom smanjenja broja putovanja tokom prethodne dvije godine, mnogi hoteli su smanjili svoje ponude u odnosu na vrijeme prije pandemije. U gradovima gdje su hoteli korišteni za programe karantine, gosti su morali mijenjati svoju posteljinu i obavljati osnovno održavanje dok su u izolaciji. Hoteli koji se bore sa nestašicom radnika bi mogli pokušati zadržati ove promjene za stalno.

Moguće je da uskoro vidimo pojavu ”samoodrživih hotelskih gostiju”, kaže turistički novinar iz Singapura Raini Hamdi, gdje će gosti biti zaduženi za pospremanje svojih kreveta, pranja svog escajga i još više – možda u zamjenu za hotelske vaučere ili popuste.

Već vidimo ove promjene, američki hoteli Omni Hotels & Resorts su 2022. pokrenuli program u kojem doniraju u dobrotvorne svrhe onda kada se gosti odreknu usluga čistačice. ”Ovo nema veze sa brigom za okoliš, radi se o tome može li gost odigrati neku ulogu, i biti nagrađen, za pomaganje hotelu da smanji svoje troškove.” – Yunita Ong

20. Naši gradovi će početi raditi na crypto pogon

Dok se vlade širom svijeta suočavaju sa preispitivanjem njihove efikasnosti i vjerodostojnosti, mnoge državne i gradske vlasti su počele da eksperimentišu sa novim pristupima nekim od njihovih najizazovnijih problema. Tu dolazi crypto, kojeg su vlasti počele prihvatati kao način plaćanja komunalnih usluga, finansiranje novih programa i plaćanje državnih službenika.

Miami je postigao dogovor sa neprofitnim CityCoins-om, koji omogućava korisnicima koji ”majnaju” nove tokene da zarade dio količine cryptovalute koju generišu i doniraju ostatak gradu po svom izboru. Gradonačelnica Reno-a, Nevada, Hillary Schieve je predložila plan koji podrazumijeva prodaju nezamjenjivih tokena (NFT), kako bi podržali javnu umjetnost, i korištenje decentralizovanih autonomnih organizacija za prodaju crypto baziranih dionica.

Šta je prednost prihvatanja blockchain pristupa načinu vlasti? Stavlja transakcije na vidjelo u javnosti, povećava transparentnost. Njegova automatizacija većine procesa može smanjiti šanse za greškama.

”Integracija blockchain baziranih organizacionih formata… će dozvoliti institucijama da rukovode javnim dobrima na mnogo efikasniji i transparentniji način, da smanje troškove koordinacije i da drastično ubrzaju proces donošenja odluka,” kaže Niek van der Voort, COO MetaMudno-a. ”Broj organizacija koje će prihvatiti crypto za bavljenje javnim promjenama će porasti eksponencijalno.” – Liza Jansen

Članak ‘’20 Big Ideas that will change our world in 2022”, objavljen od strane LinkedIn News UK, preveden je sa LinkedIn-a.