19 velikih izuma u historiji koji su izazvali revoluciju

Facebook Twitter LinkedIn

Trenutni dan u kojem živimo može se činiti kao rezultat brzih inovacija i otkrića. Ali, ako se usudimo ući u trag današnjim objektima i mašinama, većina njih predstavlja napredak uređaja koji su napravljeni u prošlosti.

Transport, komunikacija i razmjena informacija idu istim putem kontinuiranih inovacija i istraživanja koji datira unazad stotinama godina.

Pogledajmo neke od najvećih izuma koji su izazvali revoluciju kroz historiju.

Točak (3500. pr.ne.) – Pokrenimo stvari

Kada se osvrnemo u prošlost, prvi izum koji je promijenio budućnost čovječanstva bio je izum točka. Bilo da se radi o putovanju ili prevozu robe, izum točkova je to učinio mnogo lakšim nego ikad prije.

Točkovi se nisu koristili samo na vozilima u prošlim dobima, koristili su se i u sistemima remenica. Iznenađujuće je da se primjena točka nije primarno koristila na kolicima ili kočijama.

Dokazi pokazuju da su prvi put korišteni kao lončarski točak 3500. pr.ne. Danas su točak i njegovi derivati prisutni svuda oko nas, služeći nam da olakšamo svoje napore i obavimo posao!

Kompas (206. pr.ne.) – Tragač za putevima

Kroz historiju, ljudi su imali neukrotivu žeđ za istraživanjem nepoznatog. Ali to ne bi bilo moguće bez poznavanja referentnih tačaka koje su pomogle u identifikovanju geografskog položaja.

Zbog toga su kompasi bili jedan od najvažnijih alata koji su pomogli čovječanstvu da istraži i zabilježi kopnene i vodene mase širom svijeta. U današnjem svijetu satelita i GPS-a možda se čini nebitnim, ali to je bio jedan od ključnih izuma koji je svijet promijenio na bolje!

Kompas su izmislili Kinezi za pomoć u gatanju, ali njegov opseg u putovanjima i plovidbi ostvaren je tek u 11. stoljeću nove ere.

Vodeni točak (50. pr.ne.) – Podcijenjeni izum

Vodeni točkovi su često zanemareni od najznačajnijih izuma koji su promijenili historiju. Ali ne zaboravimo na prvi izum koji je čovječanstvu pomogao da generiše energiju iz izvora koji nisu uključivali ljude i životinje.

Vodeni točak izumio je rimski inženjer Vitruvije. Pretvara silu koja teče ili pada vodom u mehaničku energiju. Ova mehanička energija tada se koristila za drobljenje žitarica, strugova za struju, pogona pilana, tekstila, kovanja mijeha i još mnogo toga.

Izvještava se da ih je u Europi 1086.g. bilo gotovo 6000.

Kalendar (45. pr.ne.) – Zapamtite datum

Moderni kalendar počeo se koristiti tek 1600-ih, pa je bilo mnogo oblika kalendara koji su korišteni za popunjavanje jedinstvenog sistema.

Prvi oblik kalendara koji su Egipćani koristili bio je solarni kalendar. Tada je Julije Cezar donio julijanski kalendar koji je koristio 12-mjesečni sistem.

Ali, imao je veliku manu jer mu je nedostajalo 11 minuta. Gregorijanski kalendar ili moderni kalendar koji danas koristimo uveo je papa Grgur XIII 1582. godine.

Pozzolana (27. pr.ne.) – Drevni beton

Živimo u svijetu koji je izgrađen od cigle i maltera. Sve zgrade od nebodera do čak i jednospratnih koriste istu kombinaciju materijala koji ih drže zajedno bez urušavanja – beton.

Izum betona datira još iz starog Rima. Rimljani su koristili drugačiju kombinaciju elemenata za stvaranje vezivne smjese od njihovog današnjeg ekvivalenta.

Pozzolana koristi aluminijevu i silicijevu smjesu koja reaguje sa kalcijum hidroksidom na sobnoj temperaturi u prisustvu vode da bi stvorila supstancu koja ima cementna svojstva.

Nije ni čudo zašto su rimski koloseumi i katedrale izdržali test vremena ne izgubivši ni svoju ljepotu ni konzistenciju!

Sat (725. n. E.) – Prvi mehanički sat

Zamislite modernu civilizaciju bez osjećaja za vrijeme. Scenarij u kojem rokovi nisu bitni niti radno vrijeme. Zastrašujuće, zar ne?

Vrijeme je nešto što nam pomaže da vodimo evidenciju o svemu. Ljudi nisu izmislili sat kao takav, jer je to bio redizajn sunčanog sata.

Sunčani satovi bili su prvi uređaji koje je čovjek koristio da prati vrijeme, a njegova upotreba datira čak 6000 godina.

Egipćani i Kinezi koristili su vodene satove kako bi pratili vrijeme. Prvi mehanički sat izradio je Yi Xing iz Kine 725. godine.

Štamparija (1450.g) – Gutenbergov efekt

Štamparija je istaknuti dio temelja na kojima je izgrađena moderna civilizacija. To je izum Johannesa Gutenberga iz Njemačke.

Mašina je pomogla masovnoj proizvodnji novina i drugih oblika informativnih članaka. To je također značilo da su cijene tiskanog papira pale i da je bio dostupan mnogim.

Štamparija je igrala veliku ulogu u industrijskoj revoluciji, a do tada su čak i niži slojevi mogli priuštiti novine i upoznati se sa svim što se oko njih događalo.

Utjecaj štamparije u historiji ne može se sastaviti bolje od riječi samog Marka Twaina: „Kakav je svijet danas, dobar i loš, dugujemo Gutenbergu.“

Parna mašina (1712.g) – Izum koji je započeo revoluciju

Industrijska revolucija započela je izumom koji je pokrenuo industriju i lokomotive. Sve je počelo izumom parne mašine Thomas Newcomen-a.

Nemojte brkati njegov izum sa vozom na parni pogon, koji je kasnije napravio drugi izumitelj. Newcomenov motor je stacionirao i koristio se kao stacionarna pumpa ili motor.

Bila je pokretačka snaga industrijske revolucije.

Vakcine (1796.g) – Jedno od najvažnijih izuma za čovječanstvo

Vakcine su nam pomogle u suzbijanju tona epidemija opasnih po život. Procijenjeno je da je samo od malih boginja zabilježeno gotovo 500 miliona smrtnih slučajeva.

Edward Jenner je prva zabilježena osoba koja je stvorila vakcinu. Izumio je cjepivo protiv malih boginja koje je spasilo bezbroj života i dalo mu titulu oca imunologije.

Svijet je imao mnogo koristi od izuma vakcina jer su njegovi derivati pomogli čovječanstvu da prebrodi razdoblja smrtonosnih bolesti.

Voz na parni pogon (1814.g) – Guranje uz industrijsku revoluciju

Prvu uspješnu lokomotivu parne mašine sagradio je George Stephenson 1814. godine. George Stephenson napravio je parnu mašinu prema dizajnu Johna Blenkinsopa.

Radio je na dizajnu motora koji je iznio James Watt. Izum parne mašine i njegova sposobnost nošenja masivnih tereta učinili su je najboljim načinom za brzo prenošenje tona tereta na ogromnim dijelovima zemlje.

Ubrzo su postavljeni kilometri i kilometri željezničke pruge kako bi se povezali gradovi, pa čak i države.

Električna baterija (1800.g) – Voltin izvanredan izum

1800-ih ljudi nisu imali kontinuirane električne vodove koji su nosili konstantnu opskrbu električnom energijom. Dakle, proizvodnja električne energije nije bila nimalo lak zadatak.

To se promijenilo kada je italijanski izumitelj Alessandro Volta izumio prvu bateriju ikada koristeći cink i srebrne diskove smještene naizmjenično u obliku cilindrične gomile. Baterija je mogla da proizvodi opetovane iskre i pomogla je u radu mnogih uređaja.

Računar (1822.g) – Babbageov prvi mehanički računar

Kompjuteri su bez sumnje jedan od najvećih izuma čovječanstva. Prvenstveno izgrađeni za složene matematičke proračune, računari iz prošlosti evoluirali su u mašine koje se mogu unaprijed koristiti za mapiranje kretanja zvijezda i meteora u svemiru.

Prvi mehanički računar izumio je Charles Babbage. Ali bilo je znatno drugačije od onoga što imamo sada.

Za proračune je koristio pokretne dijelove i težio je tone. Kompaktni računari koje danas koristimo rezultat su izuma poput tranzistora i integrisanih krugova.

Frižider (1834.g) – Pobjeđivanje vrućine 1834.g

Prema izvještaju američkog Ministarstva energetike iz 2009. godine, 99% američkih kuća ima barem jedan frižider. Ova statistika sama po sebi predstavlja popularnost frižidera u modernom svijetu.

Frižider pomaže da kvarljivi prehrambeni proizvodi traju mnogo duže nego što bi inače preživjeli. Rad frižidera je vrlo jednostavan – uklanjanje toplote iz područja stvaranja hladnog stanja.

Prvi ciklus hlađenja pare kompresijom iznio je Jacob Perkins, koji je poznat i kao otac hlađenja. Njegova rashladna mašina, izgrađena 1834. godine, bila je zasnovana na teoriji koju je napravio Oliver Evans.

Telegraf (1830.-1840.g) – Komunikacijski uređaj koji je uveo Morseov kod

Telegraph je bio prisutan u komunikaciji prije nego što je Antonio Meucci izumio telefon. Razvili su ga Samuel Morse i njegov tim inženjera.

Izumom telegrafa, komunikacija na velike udaljenosti više nije morala ovisiti o kuririma. Korištenjem Morseove abecede komunikacija na daljinu postala je lakša i ljudi su mogli komunicirati sa svojim voljenim na velike udaljenosti slanjem svojih poruka putem telegramskih ureda.

Baterije koje je izumio Alessandro Volta omogućile su telegrafima rad u kontroliranim okruženjima.

Čelik (1850.g) – Od pribadača do Bruklinskog mosta

Čelik je jedan od najčešće korištenih građevinskih materijala. Velika pobjeda nad željezom i ostalim skupim građevinskim materijalima. Odnos težine i čvrstoće učinio je čelik preferiranim izborom graditelja u odnosu na ostale materijale.

Ali čelik je relativno novi izum jer je rezultat eksperimenta Henryja Bessemera sa željezom. Želio je smanjiti sadržaj ugljika u željezu od onoga što je u to vrijeme bilo moguće.

Rezultat je bio nešto što je bilo fleksibilno od lijevanog željeza, ali jače od kovanog željeza – savršena smjesa – čelik!

Električna sijalica (1880.g) – Osvjetljenje svijeta

Napori za stvaranjem sijalice započeli su oko 1800-ih. Ali tadašnji izumi nisu bili održivi jer je nit sijalice pukla nakon nekoliko dana upotrebe.

Zbog toga komercijalna upotreba sijalica nije bila izvediva opcija. Ali brzo, do 1879. godine, Thomas Alva Edison i njegova grupa inženjera usavršili su sijalicu koristeći volfram kao materijal žarne niti.

Patenti za moderne niti dobiveni između 1879-1880. Izum sijalica oslobodio je čovječanstvo od dnevne svjetlosti i stvorio scenarij u kojem ljudi mogu svoje potrebe noću pod dovoljnim uslovima osvjetljenja.

Avion (1903.g) – Ostvarivanje letećeg sna

Ljudsko tijelo nije stvoreno za let, a oni koji su mislili da se to može postići propali su u svojim naporima. Leonardo da Vinci bio je jedan od vizionara koji je vjerovao da čovjek zaista može letjeti, pod uslovom da može izgraditi aparat koji mu može pomoći u letu.

Braća Wright bila su ta koja su pokazala ljudski let u akciji 1903. Njihov izum evoluirao je tokom godina i postao ono što danas nazivamo modernim avionima.

Sada ljudi mogu prevaliti hiljade kilometara za nekoliko sati zahvaljujući postignućima Wilbura i Orvillea Wrighta.

Tranzistori (1947.g) – Tajna modernog računara

Doba elektronike svoj početak duguje tranzistorima. Koristili su se za pojačavanje električnih signala, a njihova upotreba u historiji prvenstveno je bila rezervisana za telefone.

Upotreba tranzistora znači da je međunarodna telekomunikacija bila moguća jer bi strateški postavljeni tranzistori pojačavali signale na određenim tačkama duž dalekovoda. Otvorio je put signalima da putuju mnogo dalje, bez da imaju veći utjecaj na kvalitetu.

Tranzistori su razvijeni u Bell Laboratories da bi zamijenili vakuumske cijevi koje su korištene za pojačavanje signala. Danas se tranzistori koriste u procesorima i brojnim drugim elektroničkim uređajima.

ARPANET (1969.g) – Primitivni Internet

Neki od vas možda nisu upoznati sa pojmom ARPANET, ali možda ste dobro navikli na njegovu modernu verziju – Internet. Ne postoji nijedna osoba kojoj se može pripisati izum interneta kao što su to učinili mnogi.

Internet je započeo kao projekt Ministarstva odbrane Sjedinjenih Država pod nazivom ARPANET ili Mreža agencija za napredne istraživačke projekte. Izumljen je za razmjenu podataka između više čvorova raspoređenih na veće udaljenosti.

Do 1970-ih, naučnik Vinton Chef razvio je protokol za kontrolu transmisije koji je omogućio računarima da međusobno komuniciraju. Internet koji danas poznajemo razvio je računarski programer Tim Berners-Lee dok je stvarao World Wide Web, koji je u osnovi bio mreža informacija kojoj ljudi mogu pristupiti.

Zaista dug put!

Osvrćući se na ove revolucionarne izume, jedno je jasno – naša želja za napredovanjem i usavršavanjem. Vidimo društvo koje je izumilo točak da bi brzo zakoračilo, a koje je savladalo nebo i valove. Zaista je izvanredno i nešto što ćemo raditi u narednim vremenima!

Članak „19 Great Inventions That Revolutionized History“ autora Kashyap Vyas-a preveden je sa Interesting Engineering.

Autor

Pit.ba Redakcija

View all posts

19 velikih izuma u historiji koji su izazvali revoluciju

Evo spiska nekih od najvažnijih izuma koji su promijenili naš svijet iz temelja.

Related Posts

Svašta lola umije, u sve se razumije

Osvježi Dragoljuba!

Holandski sindrom u BiH

Za radnike u proizvodnji: 5 jednostavnih načina na koje možete motivisati i voditi svoju proizvodnu liniju

Crni pojas - drugi dio: Potpuni faktorski dizajn u DOE

MOTOTRBO™ IP SITE CONNECT SA TRBONET DISPEČERSKIM SISTEMOM OMOGUĆAVA DOSTUPNOST I PRAĆENJE DUŽ CIJELE AUTOCESTE

Kategorije

Tel. +387 33 846 213
E-mail: info@www.pit.ba
| O nama | Oglašavajte se na PIT.ba

19 velikih izuma u historiji koji su izazvali revoluciju

Evo spiska nekih od najvažnijih izuma koji su promijenili naš svijet iz temelja.

Autor

Related Posts

Svašta lola umije, u sve se razumije

Osvježi Dragoljuba!

Holandski sindrom u BiH

Za radnike u proizvodnji: 5 jednostavnih načina na koje možete motivisati i voditi svoju proizvodnu liniju

Crni pojas - drugi dio: Potpuni faktorski dizajn u DOE

MOTOTRBO™ IP SITE CONNECT SA TRBONET DISPEČERSKIM SISTEMOM OMOGUĆAVA DOSTUPNOST I PRAĆENJE DUŽ CIJELE AUTOCESTE

Kategorije

Tel. +387 33 846 213 E-mail: info@www.pit.ba | O nama | Oglašavajte se na PIT.ba

Pratite nas

Tel. +387 33 846 213
E-mail: info@www.pit.ba
| O nama | Oglašavajte se na PIT.ba